Zbog svoje hranjive vrijednosti, patlidžan zauzima sve važniju ulogu u ishrani. U sljedećem tekstu saznajte sve o gajenju ove kulture.
Patlidžan (lat. Solanum melongema) je jednogodišnja biljka koja se gaji na malim površinama. Za nicanje mu je potrebna temperatura od najmanje 15°C , a optimalna je do 22°C , na 10°C prestaje da raste dok uginjava na 4-5 °C. Zahtijeva srednju dnevnu temperaturu za uspješan razvoj od 20°C najmanje tri mjeseca, a pet mjeseci bez mraza. Poljski vodni kapacitet (PVK) treba da bude 80%, a optimalna vlažnost vazduha za plavi patlidžan je od 55-65 %.
Za uspijeh u proizvodnji traži plodno i strukturno zemljište sa visokim sadržajem humusa. Na istu parcelu ga treba vratiti poslije pet godina i preporuka je da se izbjegavaju kao predusjvi iz iste familije (krompir, paradajz, paprika ). Dobri predusjevi su kupusnjače, korjenasto bilje, strna žita, lukovi ili leguminoze.
Pročitajte: Patlidžan možete gajiti i u saksiji na balkonu
Osnovnu obradu uraditi u jesenjem periodu na dubinu do 40 cm, zatvaranje brazda uraditi u rano proleće, početkom maja uraditi predsjetvenu pripremu na dubinu od 8-10cm.
Sa osnovnom obradom treba unijeti do 40-50 t/ha stajnjaka i polovinu fosfornih (od ukupno 120-140 kg/ha) kao i polovinu kalijumovih (od ukupno 150-180 kg/ha). Preostali fosfor i kalijum kao i polovinu azotnih (od ukupno 80-100 kg/ha) unijeti neposredno pred predsjetvenu pripremu, a preostalu količinu azota unijeti dva puta kao prihranu.
Sadnja rasada se može obaviti ručno ili mašinski od početka maja u odlično pripremljeno zemljište. Trebalo bi da dnevna temperatura bude od 18-21°C. Međuredno rastojanje je 60-70 cm, a razmak u redu od 30-50 cm.
Eventualna prazna mjesta treba ručno popuniti. Kultiviranje i blago ogrtanje treba uraditi 3-4 puta kada god se ukaže potreba. Prvo prihranjivanje se uradi kada su biljke visoke 12-15 cm, a drugo kada počnu da se formiraju plodovi. Prihranjivanje azotom se obično radi istovremeno sa kultiviranjem. Plodovi se beru u tehnološkoj zrelosti, a berba se obavlja na 5-6 dana tako što se odsijeca drška. Prinos dotiže od 40-50 t/ha .
Izvor: Poljoprivredne stručne i savetodavne službe
Autor: Dipl. inž. Miloš Nikoletić