Plamenjača (Phytophthora infestans) jedna je od najopasnijih bolesti paradajza. Javlja se naročito kada su dani topli, a noći vlažne. Ipak, postoji niz prirodnih i efikasnih načina da se paradajz zaštiti bez upotrebe hemije.
1. Prevencija je najvažnija
Najefikasniji način borbe protiv plamenjače je da se spreči njena pojava. Evo šta je važno:
Paradajz se ne sme zalivati po listovima. Zalivanje treba obavljati direktno u zemlju, najbolje ujutru, kako bi se biljka osušila prije večeri.
Sadnice treba postavljati na razmak kako bi imale dovoljno prostora i vazduha. Dobra cirkulacija vazduha smanjuje šanse za širenje gljivičnih bolesti.
Donji listovi koji dodiruju zemlju treba redovno uklanjati jer se bolest najčešće širi odatle.
Na istom mjestu ne treba saditi paradajz iz godine u godinu. Rotacija kultura je važna u borbi protiv bolesti i štetočina.
Zaražene biljke ili biljni otpad ne treba ostavljati u bašti.
Uvijek ih treba izneti van bašte i spaliti ili baciti u komunalni otpad, nikako u kompost.
2. Prirodni preparati protiv plamenjače
Postoji nekoliko domaćih, jednostavnih i efikasnih sredstava koje možeš sam napraviti i koristiti redovno.
Rastvor sode bikarbone i biljnog ulja
U jedan litar vode dodaje se jedna ravna kašičica sode bikarbone i nekoliko kapi biljnog ulja ili tečnog prirodnog sapuna. Ovaj rastvor koristi se za prskanje paradajza jednom nedjeljno, posebno po naličju listova. Djeluje preventivno i sprečava razvoj gljivičnih oboljenja.
Pročitajte: Zaštita paprike od plamenjače i bijele truleži
Čaj od bijelog luka i crnog luka
Tri do četiri čena bijelog luka i jedna glavica crnog luka sitno se isijeku i preliju sa jednim litrom ključale vode. Ovaj rastvor treba da odstoji dvadeset četiri sata, a zatim se procijedi. Prska se jednom do dva puta nedjeljno. Bijeli luk ima jaka antifungalna svojstva i jača otpornost biljaka.
Rastvor od preslice ili koprive
Sto grama svježe preslice (ili dvadeset grama suve) kuva se trideset minuta u jednom litru vode. Nakon kuvanja, rastvor se razblaži u još četiri litra vode. Preslica sadrži silicijum koji prirodno jača ćelijske zidove biljke i povećava njenu otpornost. Prskanje se vrši jednom nedeljno.
3. Prihrana koja jača biljku
Zdrava i snažna biljka lakše odoleva bolestima. Fermentisani čajevi od koprive ili gaveza sadrže mnogo korisnih minerala i mikroelemenata koji pomažu biljci da izgradi prirodnu otpornost. Prihranjivanje paradajza ovim rastvorima jednom nedjeljno preporučuje se tokom cijele vegetacije.
Pročitajte: Rastvor od BIJELOG LUKA protiv plamenjače paradajza: Prirodno rješenje iz vaše kuhinje
4. Redovno njegovanje biljke
Veoma je važno redovno pregledati biljke i uklanjati sve listove koji su požutili, uveli ili pokazuju prve znake bolesti. Ti listovi se ne ostavljaju pored biljke, već odmah iznose iz bašte. Paradajz treba vezivati uz pritke kako bi listovi i plodovi bili udaljeni od tla. Donji listovi mogu se postepeno uklanjati čim biljka poraste.
5. Pravilna sadnja i dobri susjedi u bašti
Biraj otpornije sorte paradajza ako imaš mogućnost. Sorte kao što su San Marzano, Roma ili Matina poznate su po većoj otpornosti na bolesti. Pored paradajza možeš saditi biljke koje mu prirodno pomažu: bosiljak, neven, crni i bijeli luk. Ove biljke odbijaju štetočine i smanjuju rizik od pojave bolesti.
Takođe je važno izbjegavati sadnju paradajza blizu krompira, jer krompir često prenosi iste bolesti, uključujući plamenjaču.