Đubrenje jagodnjaka – Ako je prije sađenja jagode zemljište dobro pripremljeno i nađubreno, kasnije su potrebe za đubrenjem znatno manje i ono se sastoji samo u prihranjivanju zasada azotnim đubrivima, a po potrebi i fosfornim i kalijumovom đubrivima.
Godišnje potrebe jagode za hranljivim elementima iznose: 70-100 kg azota, 50-80 kg fosfora i 120-150 kg kalijuma po hektaru.
Azotna đubriva
S azotnim đubrivima treba pažljivo postupati. Najbolje je kada se azot daje zemljištu preko organskih đubriva, i to prije sadnje, u količini 15 do 40 tona po hektaru, a kasnije u manjim količinama (5-6 t/ha) u vidu malča.
Ako postoji potreba za neorganskim đubrivima, jagode treba prihranjivati amonijačnim đubrivom (pH zemljišta 4,5 – 5,5), i to 1/4 godišnje doze rasturiti u jesen, polovinu prije cvjetanja, a drugu četvrtinu poslije berbe plodova. Kada pH zemljišta iznosi 4,6 do 5,5 treba đubriti nitretnim đubrivima.
Suvišna upotreba neorganskog azota prouzrokuje preveliku bujnost bokora, slabije zametanje, loš kvalitet plodova, truljenje plodova i brz porast korova.
Azot se može davati zemljištu i preko osoke koja se razblaži sa 2-3 dijela vode. Razblažena osoka dodaje se zemljištu u količini 6.000 do 7.000 litara po hektaru.
Fosforna i kalijumova đubriva
Fosforna i kalijumova đubriva daju se u toku septembra. Fosforna đubriva ne preporučuju se u vlažnoj klimi, osim pri osnovnom đubrenju, dok se u suvljem klimatu smatraju neophodnim.
Fosforom se utiče na povećanje čvrstine mesa ploda, na formiranje cvijeta i korijena. Od fosfornih đubriva superfosfat daje dobre rezultate na slabo kiselim zemljištima (pH 5,5 – 6,5), a tomasovo i koštano brašno na kiselijim (pH 4,5 – 5,5). Od kalijumovih đubriva pogodniji je K2SO4 (kalijum sulfat) nego KCI (kalijum hlorid ).
Ukoliko se đubri kompleksnim đubrivima, za jagodu je potreban sljedeći odnos azota, fosfora i kalijuma:
- 2 : 1,5 : 3 + 2% Mg + 0,2% B (bora)
- ili 9 : 6 : 12 + 2% Mg + 0,2% B ,
- kao i 16 : 12 : 24 + 2% Mg + 0,2% B.
Đubrenje preko lišća
Đubrenje jagode može se obavljati i preko lišća. Ovaj način đubrenja može se primijeniti zajedno sa sredstvima za zaštitu jagode od bolesti i štetočina.
Koristi se karbamid, kalcijum-nitrat ili kalijumova šalitra u količini 0,2 – 0,5%, superfosfat 0,5% i kalijum-sulfat 0,5 – 1%
Od mikroelemenata često se javlja nedostatak gvožđa na krečnom zemljištu, a mangana na krečnom zemljištu bogatom organskim materijama. Nedostaci ovih i drugih mikroelemenata takođe se mogu otkloniti prihranjivanjem preko lišća pri čemu se mangan-sulfat upotrebljava u količini 0,25 – 0,5%, gvožđe-sulfat 0,25%, cink-sulfat 0,1%, borna kiselina 0,25%, kobalt-sulfat 0,1%, uz dodatak sredstva za kvašenje.
Izvor: agrosavjet.com/Literatura: Jagodasto voće – Staniša A. Paunović, Petar D. Mišić, Asen S. Stančević
PROČITAJTE:
Priprema živića JAGODE i tehnika sađenja
Njega živića jagode poslije sađenja – Za najbolje prinose slijedite ove savjete