Ishrana životinja u organskoj proizvodnji: Šta je dozvoljeno, a šta nije?

Ishrana životinja u organskoj proizvodnji bazirana je na korištenju voluminoznih i koncentratnih krmiva proizvedenih na organski način.

Obrok je izbalansiran prema nutritivnim potrebama životinje u cilju obezbjeđenja pravilnog rasta i razvoja, kao i održavanje dobrog zdravlja životinja.

U idealnim uslovima farmeri obezbjeđuju svu potrebnu krmu na vlastitom imanju. Ukoliko nisu u mogućnosti, onda minimalno 50% krme proizvode na farmi, a nedostajuću količinu obezbjeđuju sa druge organske farme iz regiona.

Na farmama koje su u konverziji maksimalno 60% obroka se obezbjeđuje sa vlastite farme. Količina kupljene hrane sa druge farme u konverziji može iznositi maksimalno 30% uzimajući u obzir ukupnu količinu suve materije na godišnjem nivou.

Prednosti ishrane bazirane na paši su višestruke. Pored prirodnog držanja životinja ovakav sistem omogućava uštede fosilnih goriva kao i smanjenje onečišćenja okoliša uzrokovanog žetvom, ishranom životinja i rasturanjem stajnjaka.

Prema pravilniku EC 889/2008 upotreba krmiva proizvedenih na konvencionalan način dozvoljena je samo u izuzetnim slučajevima kada se organska krma ne može naći na tržištu (prirodne nepogode) i to u količini od maksimalno 5% na godišnjem nivou ili 25% u dnevnim obrocima, računato na potrebu suvu materiju i isključivo za nepreživare.

U KRMIVA ANIMALNOG PORIJEKLA ČIJA JE UPOTREBA DOZVOLJENA U ORGANSKOJ PROIZVODNJI SPADAJU:

• Mlijeko i mljiječni proizvodi: svježe mlijeko, mlijeko u prahu, obrano mlijeko, obrano mlijeko u prahu, surutka u prahu, kazein, laktoza.
• Ribe, drugi morski organizmi, njihovi proizvodi i nusproizvodi: ribe, nerafinisano riblje ulje i lje jetre bakalara, mekušci, rakovi, hidrolizati i proteolizati dobijeni enzimskom aktivnošću, riblje brašno.
• Jaja i prozvodi od jaja: jaja i prozvodi od jaja kao hrana za perad

KRMIVA MINERALNOG PORIJEKLA

Krmiva mineralnog porijekla koja se mogu primjenjivati kao izvor makroelemenata (Na,K,Ca,Mg i S), dozvoljene aditive – nutritivne, zootehničke i tehnološke, kvasce i supstance koje se koriste u proizvodnji silaže kao i izvore mikroelemenata.

U obroke se mogu dadavati vitamini prirodnog porijekla. Sintetički vitamini identični prirodnim mogu se dodavati u obroke nepreživara, dok je dodavanje sintetskih vitamina A, D, E, u obroke preživara dozvoljeno samo u situacijama kada se ishranom ne mogu podmiriti dnevne potrebe životinja ovim viraminima i kada postoji odobrenje nadzornog tijela.

Upotreba enzima i mikroorganizama kao zootehničkih aditiva je dozvoljena u organskoj proizvodnji prilikom ishrane životinja

OD TEHNOLOŠKIH ADITIVA DOZVOLJENA JE UPOTREBA:

Konzervanasa, vezivnih sredstava i antikoagulanata definisanih pravilnikom EC 889/2008, a od antioksidanata samo prirodni ekstrakti bogati vitaminom E.

Kao aditivi za silažu mogu se koristiti enzimi, kvasci i bakterije, dok je korištenje kiselina kao što su mliječna, propionska, sirćetna i mravlja dozvoljeno jedino u situacijama kada vremenski uslovi onemogućavaju pravilan tok siliranja.

U prizvodnji silaže dozvoljena je upotreba morske soli, surutke, šećera, rezanaca šećerne repe, brašno žitarica i melasa.

Korištenje sintetskih aminokiselina i genetskih modifikovanih krmiva nije dozvoljeno.

Ishrana podmlatka podrazumijeva ishranu mlijekom i to minimalno 60 dana za podmladak goveda i konja, 45 dana za podmladak ovaca i koza i 40 dana za prasad. Ukoliko je majčino mlijeko nedostupno podmladak se može hraniti i organski proizvedenim mlijekom iste vrste.

Ishrana životinja -preživara-  bazira se na korištenju svježih i konzervisanih voluminoznih krmiva.

Minamalno 60%  suve materije dnevnih obroka preživara treba da potiče iz voluminoznih krmiva sa izuzetkom muznih krava čiji obroci u prva tri mjeseca laktacije mogu sadržavati 50% suve materije iz voluminoznih krmiva.

Hrana uvijek treba da bude na raspolaganju životinjama u dovoljnim količinama, ishrana je po volji, dok forsirana ishrana kao i držanje životinja na dijeti zabranjeno.

Autor: Nataša Mirecki (ORGANSKA PROIZVODNJA)

Izvor: AgroSavjet

Pročitajte još: