Prirodni uzgoj krompira bez hemije od sadnje do berbe

Volite li krompir? Hrskav, pečen, kuvan, u kombinaciji s drugim povrćem?

Želite u svom vrtu zasaditi krompir koji neće biti tretiran nikakvim hemijskim sredstvima? Pokazat ćemo vam kako!

Od sastojaka vam je potrebno:

1. jedna plodna gredica
2. eko kompost
3. eko sjeme krumpira
4. jedna motika
5. jedna štihača
6. jedne grablje
7. dosta sunca
8. dovoljno kiše
9. puno ljubavi

Ekološki uzgoj krompira

Krompir je najbolje saditi na osunčanom ili suncem prošaranom mjestu. Minimalna temperatura za sadnju krompira je 6-8 C. Optimalna temperatura za rast krtole je 17-20 . Na višim temperaturama prinos krumpira se smanjuje, a na temperaturama iznad 30 C rast krtola potpuno prestaje. Vrijeme donošenja ploda, od njegove sadnje je dva do četiri mjeseca.

Krompir nije zahtjevan u pogledu toplote, ali je zato vrlo zahtjevan kada je u pitanju voda, posebno u vrijeme zametanja krtola. Suša i visoke temperature stresno utiču na krompir, pa je onda i prinos manji.

Kvaliteta tla

Kao i za uzgoj svake biljke i za krompir je potrebna plodna zemlja obogaćena kvalitetnim organskim đubrivom. Prekopajte gredicu krajem jeseni ili početkom zime. Prekopanu gredicu nadohranite kvalitetnim kompostom. Prekopavanjem gredice i nadohranjivanjem spriječit ćete razvoj korova i gubitak vlage u zemlji. Tako obrađenu i nadohranjenu zemlju ostavite neka odstoji preko zime. U proljeće, prije sadnje krompira zemlju ponovno prekopajte kako biste ju usitnili, te nadohranite površinski sloj gredice.

Sjemenski krompir

Sjeme krompira zapravo nije sjeme, već pravi krompir koji je proklijao. Krompir možete zasaditi cijeli ili ga možete presjeći na više dijelova tako da svaki dio ima jednu ili dvije klice. Za sadnju krompira odaberite kvalitetni, ekološki sjemenski krompir. Kada ste kupili krompir koji ste odlučili saditi, ili ste uzgojili vlastiti, stavite ga u drvene gajbice i poslažite u redove tako da ružičasti krajevi – koji imaju najviše “okanaca” budu najgornji.

Držite kašete u svijetloj, hladnoj, suvoj i prozračnoj prostoriji ili stakleniku, gdje će nakon četiri ili pet nedelja krumpir proklijati i biti spreman za sadnju. Odbacite svaki koji izgleda bolestan. Idealna dužina klice trebala bi biti od 5 do 15 mm.

Sadnja krompira

U zaklonjenim područjima, sredina mart najbolje je vrijeme za sadnju, a u mrazovitim i otvorenim područjima sadnju valja odgoditi za kasnije, sve do kraja aprila. Motikom iskopajte ravan rov za svaki red krompira, oko 10 cm dubok u laganoj vrsti zemlje ili oko 15 cm dubok u teškoj zemlji. Razmjestite rovove u razmacima od oko 60 cm. Položite sjemenski krompir s klicama okrenutima prema gore na dno svakog rova na svakih 30 cm. Lagano nagrnite krompire humkom zemlje. Nemojte je ugaziti nogama. Nagrtanjem zemlje štitimo plodove od sunčeve svjetlosti, jer bi ona prouzrokovala da plodovi ostanu zeleni.

Kad mladice izbiju iz zemlje, nagrnite još zemlje na njih. Zgrčite zemlju sve dok biljka ne dostigne visinu od 10 do 15 cm. Ako se pojave mladi listovi, a postoji opasnost od mraza, prekrijte ih suvom slamom.

Njega krompira

Kako biste ostvarili što veći urod, zdrave plodove potrebno je njegovati. Krumpir se njeguje okopavanjem, nagrtanjem i gnojenjem. Ako imate problema sa sušom, redovno navodnjavajte tlo, jer krompir voli vodu. Kad biljke narastu do otprilike 23 cm, započnite s nagrtanjem.

Razbijte koru zemlje koja se stvorila između redova i po tome rasipajte eko hranjivo. Zatim opkopajte i razrahlite zemlju posutu eko hranjivom kako biste nagrnuli strm humak iznad svakog reda. Humak treba biti visok oko 15 cm sa širinom vrha oko 12 cm, a podnožje širine oko 20 cm. Tjedan dana kasnije, nagrnite još zemlje na humak kako biste ga podigli za tri cm. Tri nedelje kasnije, kad biljke narastu najmanje 30 cm, podignite humak za još tri cm.

Redovno nadohranjivanje

Dohranom se postiže bolja struktura zemlje, bolje skladištenje i vezanje vode u tlu te se omogućuje uravnotežena ishrana biljaka u tlu. Međutim nemojte pretjerivati u nadohrani, jer krumpir ne voli prebogato tlo. Okopavanjem, nagrtanjem i gnojenjem zaštitit ćete biljke od korova, nametnika i bolesti, a krompir će vam uloženo vratiti bogatim urodom. Primjenom stajskog đubriva u jesenskom đubrenju, zemlja se brže zagrijava pa je moguća i ranija sadnja krumpira.

Zaštita od bolesti i nametnika

Na vaš vrt vrebat će ptice, kukci, miševi i puževi. Budite spremni na primjerenu zaštitu. Vaše biljke zaštitit ćete redovitim plijevljenjem korova, odstranjivanjem starih i zaraženih biljki, te ako ih prilikom sadnje zasadite s malo većim proredom. Krompirova zlatica je štetočina koja prvenstveno napada krompir.

Iz tla počinje izlaziti kada temperatura u dubini od 10 cm poraste na 14,5 °C. Nakon izlaska iz tla zlatica može živjeti desetak dana, nakon ishrane započinje parenje. Jajašca polaže ženka na unutarnju stranu listova krompira.

Zlatica u našem podneblju ima malo prirodnih neprijatelja. Jedu ju neke vrste  patki, a jajašca napadaju neki paraziti. Prirodni neprijatelj im je i smrdljivi martin. Od krompirove zlatice ćete se najbolje odbraniti ako od samog početka “stražarite“ nad vašom gredicom.

Čim uočite prva jajašca, mehanički ih uništite, a već odrasle primjerke skupite rukom i odnesite negdje gdje vam ne mogu napraviti štetu. Na krompiru ćete često naići i na bubamaru. Nju nemojte ubijati, jer ona je jako koristan insekt u biovrtu. Prirodni neprijatelji krompira su i puževi i rovci. Oni napadaju krompir pod zemljom. Puževa se možete riješiti i uz pomoć taloga kave. Naime, puževi ga ne vole, jer je u većoj koncentraciji otrovan. Napadnute biljke zalijevajte talogom kave, koji ne samo da će otjerati puževe, već će i blago gnojiti zemlju i istovremeno tjerati biljne mušice. Budite umjereni u zalijevanju tla talogom kave, jer on podiže kiselost tla.

Tlo oko biljaka koje puževi napadaju možete posuti pepelom ili kamenim brašnom. Kako biste puževe držali što dalje od vaših biljaka, ovaj postupak ponavljajte nakon svake kiše. Puževe odbijaju i neke biljke kao što su dragoljub, kadulja, timijan i ricinus. Zasadite li neku od tih biljaka uz rub gredice, puževi neće napadati vašu biljku.

Rovac je jedan od učestalih zemljišnih štetočina. Omiljena poslastica su mu krtole i korijenje. Rovac je noćna životinja i izlazi na površinu zemlje samo noću. Njegov rov nije duboko u zemlji, pa će te ga najlakše uhvatiti ako u tlo ukopate posudu s vodom, a sa strane postavite daščice koje ga usmjeravaju u posudu.

Krtica je korisna životinja, jer uništava rovce, gusjenice i crve, ali istodobno prave krtičnjake koji narušavaju estetski izgled vrta.

Krticu ćete najlakše otjerati ako u tlo ukopate praznu bocu, tako da vrh boce ukopate u otvor njegovog rova, pazeći da ne začepite grlo flaše. Zvukove koje proizvodi vjetar i prazna boca krtice ne mogu dugo podnositi pa odlaze. Kako biste smanjili mogućnost zaraze i napade nametnika uz krompir posadite kamilicu, neven i mlječiku.

Krompir nikada nemojte saditi na onoj gredici na kojoj ste prije sadili paradajz jer koriste iste sastojke iz zemljišta. Nikad nemojte krumpir zasaditi pored paradajza, jer za zajedničkog neprijatelja imaju krompirovu zlaticu.

Prirodna sredstva za prskanje krumpira

Prvo sredstvo koje se može primijeniti u rano proljeće je čorba od listova zove. Miris zove maskira miris krompira pa ga zlatice u potrazi za hranom ne mogu nanjušiti. Odbija ih i hren, od kojega napravite juhu tako da potopite hren u kišnicu na tri do pet sati. Tom čorbom redovno prskajte biljke. Možete napraviti i čorbu od koprive koja je jednako učinkovita u borbi protiv nametnika.

Berba krompira

Vrijeme za berbu krompira je kada gomolji završe svoj razvoj, a nadzemna biljka počinje odumirati. Da bi krompir što duže održao svježinu i kvalitetu, potrebno ga je vaditi iz zemlje tek nakon što se stabljika potpuno osuši kako bi potkožica očvrsnula. Potrebno ga je vaditi za suvog vremena da bi na njemu ostalo što manje zemlje i vlage.

Krompir se može vaditi i prije zrelosti, a u tom slučaju govorimo o mladom krumpiru. Mladi krumpir ne treba vaditi sve dok ga ne želite jesti. On brzo raste i može udvostručiti težinu u roku od dva tjedna. Prije konačnog branja odrežite stabljiku s lišćem, zatim uzmite vrtne vile za vađenje, zabodite ih dalje od biljke i gurnite dovoljno duboko kako ne biste izboli krompire.

Čuvanje krompira

Idealna temperatura za čuvanje krompira je 4-5 C uz obavezno povremeno provjetravanje. Krompir je potrebno pažljivo skladištiti i čuvati od truleži i klijanja da bi mu izgled i okus ostali nepromijenjeni. Kako biste sačuvali krompir od klijanja i truljenja stavite ga na pijesak koji će upiti suvišnu vlagu. Ako ste odlučili krompir držati u vrećama, od klijanja ćete ga sačuvati tako da u vreću stavite jabuku.