Petak, 2 Decembra, 2022
spot_img
NaslovnicaAgro vijestiInstitut za voćarstvo u Čačku proizveo 50.000 sadnica ljeske

Institut za voćarstvo u Čačku proizveo 50.000 sadnica ljeske

UKLJUČITE SE U NAŠU VIBER ZAJEDNICU

Institut za voćarstvo u Čačku odgajio je na svom imanju kod gradskog parka 50.000 sadnica ljeske, nikad više otkako se bavi rasadničkom proizvodnjom, s planom da čokolade, kremovi i napolitanke iz naših fabrika budu popunjene lješnikom iz srpskog sela.

– Ljeska je jedna od najprofitabilnijih vrsta i voćka za kojom postoji konstantan deficit na domaćem tržištu. Naime, oko 95 odsto plodova leske prerađene u Srbiji uvozi se, u godišnjoj vrijednosti od oko 10 miliona dolara – kaže dr Milan Lukić, direktor čačanskog Instituta, za agenciju RINA.

On napominje da u Srbiji postoje veoma povoljni agroekološki uslovi za proizvodnju, imajući u vidu klimatske prilike sa jedne i zemljišne uslove sa druge strane, pri čemu ljeska nije posebno zahtjevna.

– Zasnivanje zasada ljeske ne traži naročito ljudsko angažovanje što je danas veliki problem kod drugih vrsta, a opet je voćka koja u nekom vremenskom periodu obezbeđuje velike prihode. Naime, početni rod ljeske očekuje se od treće do četvrte godine, a onda ozbiljniji, od 10 do 12 kilograma, od sedme ili osme godine pa nadalje. Zanimljivo je da ova vrsta može veoma dugo da plodonosi i rađa. Negde 30 do 50 godina je isplativ eksploatacioni vijek ljeske, uz prosječne prinose od tri tone ploda čistog jezgra – ističe Lukić.

Institut je sklopu svoje proizvodnje sadnog materijala ove godine pripremio 50.000 sadnica italijanskih sorti, najzastupljenijih u konditorskoj industriji, i za kojima vlada veliko interesovanje. To su tonda đentile dele lange (tonda gentile delle langhe), tonda di đifoni (tonda di giffoni) i tonda đentile romana (tonda gentile romana).

– Riječ je o izdanačkim sadnicama koje nisu kalemljene. Cijena u Institutu je oko 2.5 eura, dok za veće količine odobravamo dodatni rabat. Optimalno vrijeme sadnje je ova jesen, imajući u vidu veoma povoljne klimatske prilike za sadnju koja je daleko bolja od jesenje. Voćari će od Instituta dobijati kompletnu dokumentaciju kako bi koristili i subvencije, bilo na nivou države tako i od svojih lokalnih samouprava – kaže Lukić i napominje:

– Imajući u vidu da je ovo strateški proizvod za konditorsku industriju, saznanja istraživača koji rade u Institutu dovela su do toga da krenemo u pravcu povećanja količina sadnog materijala i ovoliko sadnica Institut nikada do sada nije imao. Smatramo da će ta količina donekle zadovoljiti potrebe domaćeg tržišta, a sljedeće godine očekujemo još veći obim proizvodnje sadnog materijala. Sve je odgajeno na imanju Instituta i deo je povađen. Radi se o kvalitetnoj proizvodnji i velikoj količini koja je prošla nadležne kontrole Ministarstva poljoprivrede. Imamo i sopstveni matičnjak za gajenje svih ovih sadnica. Narednih godina nastojaćemo da povećamo asortiman. Pored ove tri, ocjenjujemo da postoje još neke sorte interesantne kako za domaće tako i inostrano tržište.

Podaci o trenutnoj srpskoj proizvodnji lješnika, različiti su, zavisno od izvora. Od 2.500 tona, ali i do 5.000 tona (na 1.200 hektara) godišnje. U punom rodu, kažu neki podaci, prinos po stablu je od 8 do 12 kilograma, dok prinos po hektaru ide od 2,2 do 3,6 tona, zavisno od brojnih činilaca. Prije dvije godine, cijena lješnika u ljusci na svjetskoj berzi bila je 2,65 evra, dok se jezgro, na domaćem tržištu, prodavalo od pet do osam evra.

Izvor: RINA

POVEZANI ČLANCI
spot_img
spot_img

NAJNOVIJE VIJESTI

[td_block_2 custom_title="Aktuelno"]