Gar luka (Lat. Urocystis cepulae) je veoma rašireno oboljenje crnog luka. Zaražene mlade biljke u većini slučajeva propadaju, uslijed čega gubici prinosa mogu biti veoma značajni.
Pored crnog luka ovaj parazir napada još praziluk, bijeli luk kao i neke vrste roda Allium.
Simptomi
Luk biva zaražen isključivo na početku svog razvića iz barut sjemena, tokom nicanja, odnosno prve dvije do tri nedjelje nakom nicanja, poslije kojeg vremena struk postaje imun. Na lišću se odmah po izbijanju iz zemlje pojavljuju uzdužne, nešto ispupčene, prvo srebrnasto-sive, a zatim crne linije ili uske trake, duž kojih tkivo puca i oslobađa se crna prašna masa, teleuto spore parazitne gljive.
Zaraženo lišće se deformiše, krivi, nekrotira i mnoge oboljele biljke u toku prvih nekoliko nedjelja uginu. Ukoliko zaražena biljka preživi, ona obrazuje sitnu glavicu na kojoj se nalaze crna ispupčenja sa sporama. Zaraženi arpadžik se vrlo loše čuva i obično preko zime istune pod uticajem raznih saprofitnih mikroorganizama.
Pročitajte: Plamenjača luka – Dovodi do sušenja listova i propadanja lukovica /ZAŠTITA/
Mjere zaštite
Proizvodnju arpadžika kao i merkantilnog luka iz barut sjemena treba obavljati na zemljištu u kome nema teleutospora (reproduktivni organ parazita). Ukoliko se bolest na nekoj parceli pojavi, onda se takva parcela ne može koristiti za gajenje luka iz sjemena najmanje 10-15 godina. Tretiranje sjemena ili brazda pri sjetvi fungicidima efikasnim prema prouzrokovaču gari luka, obezbjeđuju dosta dobre rezultate u zaštiti usjeva.
Za tretiranje sjemena mogu se koristiti pesticidi na bazi tirama i karboksina, odnosna nnjihova mješavina.