Četvrtak, 22 Februara, 2024
spot_img
NaslovnicaAgro SavjetEksperti savjetuju kako da prepoznate LOŠ PELET

Eksperti savjetuju kako da prepoznate LOŠ PELET

UKLJUČITE SE U NAŠU VIBER ZAJEDNICU

Grijanje na pelet sve je popularnije među potrošačima, kako u EU, tako i u regionu, prije svega zato što je jednostavno i čisto, ali ne dolazi bez problema.

Nestašice i nagli skokovi cijena ovog energenta su neki od najpoznatijih problema sa kojima se suočavaju potrošači u BiH koji su odlučili da pređu na ovaj vid grijanja, ali vrlo česta su i negativna iskustva sa kvalitetom samog peleta.

Stručnjaci objašnjavaju da je pelet jako kvalitetan proizvod zbog visokih kalorijskih vrijednosti i jednostavnosti korištenja, ali samo ako se proizvodi od kvalitetne sirovine i ako se svi procesi u proizvodnji drže standardizovanih procedura.

Piljevina i drugi drveni otpad, koji je do juče bio veliki problem proizvođačima iz drvne industrije, postao je tako visokokvalitetan proizvod koji korisnicima pruža veliki komoditet i jedan je od najpoželjnijih energenata.

Međutim, i dalje na tržištu postoje i neodgovorni proizvođači koji nude pelet lošeg kvaliteta, te u ovaj proizvod stavljaju sirovinu koja ne bi smjela ići u pelet ili im je proces proizvodnje loše uspostavljen, tako da i od solidne sirovine dobijaju loš proizvod, upozoravaju eksperti.

Prepoznavanje lošeg preleta

Jedini sertifikovani inspektor proizvodnje peleta prema evropskom ENplus standardu iz BiH, te trener za rukovodioce proizvodnje peleta Goran Ivanović ističe da kupci mogu i sami da prepoznaju taj lošiji pelet na osnovu nekoliko znakova.

– Pelet je tražen proizvod i krajnji korisnici teško mogu znati šta je u njega upakovano. Ali, neke se stvari mogu pregledati. Prije svega, treba vizuelno provjeriti vreću na prašinu. Jednostavim zadizanjem vreće koja je u ležećem položaju na dnu vreće se mogu uočiti sitni komadići drveta ili prašina. Ako je količina te prašine veća i formiran je ležeći sloj prašine, to znači da takav pelet ima problem sa finim ostacima, a može sugerisati i na lošu mehaničku čvrstoću peleta. Problem sa prašinom kod korištenja peleta je to što zaustavlja tok peleta u košu peći ili zagušuje pužni transporter. Pored toga, drvena prašina kod zapaljivanja izaziva burnu reakciju, pa može da izbaci varnice izvan peći što nosi određenu opasnost i od požara – navodi Ivanović.

Po njegovim riječima, treba provjeriti i podatke navedene na vreći, a posebno da li je taj proizvodjač sertifikovao svoj pelet, da li ima uputstvo za korištenje, podatke o kompaniji i težini vreće.

– Već sami podatak da li je proizvođač sertifikovan daje krajnjim potrošačima određenu sigurnost prilikom kupovine. Sertifikovani proizvođači imaju obavezu da na svoja pakovanja stavljaju znak ENplus logo koji sadrži i oznaku kvaliteta A1, za najviši kvalitet ili oznaku A2, a pored toga sadrži i identifikaciju proizvođača. Znači, krajnji potrošači mogu već na osnovu pakovanja peleta da razlikuju koji je pelet proizveden u skladu sa ovim standardom. Taj standard daje im i mogućnost da reaguju ako sertifikovani proizvođač ne proizvodi pelet prema zahtjevanom kvalitetu – objašnjava Ivanović, navodeći da na reakciju potrošača može da se obavi vanredni nadzor kod takog potrošača, a u slučaju opravdane primjedbe to može voditi i suspenziji sertifikata.

Standardizacijom peleta prema ENplus standardu rukovodi “Bioenergy Europe” odnosno EPC- Evropski savjet za pelet, a ENplus standard je decidno odredio koja vrsta sirovine može da ide u pelet, a definisani su i parametri kvaliteta peleta kojih se moraju pridržavati proizvođači, kao što su vlaga, mehanička čvrstoća, ostaci pepela, kalorijska vrijednost, prašina u peletu, ukupna gustoća, dimenzije i drugi hemijski parametri.

– Ovih parametara mora da se pridržava svaki sertifikovani proizvođač kako bi održao svoj standard, a mi ispred EPC-a jednom godišnje vršimo nadzor kod tih proizvođača i utvrđujemo da li se pridržavaju propisanih procedura, što garantuje kvalitet sertifikovanog peleta i za krajnje potrošače – kaže Ivanović, koji kao inspektor i trener za proizvođače radi širom EU, ali najviše u regionu gdje najbolje i poznaje situaciju.

Po njegovim riječima, u EU se godišnje potroši više od 20 miliona tona peleta, a države EU stimulišu korištenje ovog energenta kroz svoj program smanjenja korištenja fosilnih goriva. U početku masovnog korištenja peleta, uočena je velika šarolikost u kvalitetu tog proizvoda, a upravo zbog toga je i uspostavljena standardizacija peleta.

Nekvalitetan pelet se više i troši

Najčešći problem kod peleta je sa pepelom. Ako pelet nakon sagorijevanja ostavlja više pepela od deklarisanog, to kod potrošača zahtjeva češće čišćenje peći, što nije lagodan posao.

U nekim slučajevima  se od pepela formira i čvrsti sloj ili takozvana šljaka koja može da začepi dotok vazduha i uzrokuje nepravilan rad i gašenje peći na pelet. Nekvalitetan pelet često ne postiže ni željenu temperaturu u peći i potrošnja je veća od kvalitetnog peleta, upozoravaju stručnjaci.

Izvor: Srpskainfo

PROČITAJTE:

Trnjina: Ljekoviti dar prirode koji se koristi i za ogrijev

Ogrev “zapalio” novčanike

Ovako se pravi ćumur

POVEZANI ČLANCI

NAJNOVIJE VIJESTI