DIVLJA MRKVA – Ljekovitost, upotreba, karakteristike

Divlja mrkva (Daucus carota) je dvogodišnja zeljasta biljka iz porodice štitarki. Stabljika je uspravna, razgranata, šuplja i dlakava, naraste do 80 cm visine. Korijen je vretenast, žilav, bijele boje i slabije razvijen. Listovi su složeni, dvostruko do četvorostruko perasto izdjeljeni, donji listovi su na dugim peteljkama dok su gornji sjedeći. Cvjetovi su sitni, mnogobrojni, bijele boje, skupljeni u složeni štit sa karakterističnim tamnocrvenim cvjetićem u sredini.

Cvetaju od juna do septembra, nakon cvjetanja, cvast se u sredini udubi i polegne. Plodovi su gusto obrasli bodljicama što mu omogućuje da se prihvati za krzno životinje i tako raširi. Sadrže brojne sjemenke koje kao svježe imaju malu klijavost ali lako niču u proljeće. Jedna biljka u prosjeku daje oko 4000 sjemenki, ali može ih dati i do 10 000.

Divlja mrkva i domaća mrkva nisu ista vrsta

Ime “divlja mrkva” vjerovatno potiče od popularnog vjerovanja da je domaća mrkva, koju su Holanđani uvezli u Englesku tokom vladavine kraljice Elizabete, izvedena iz ove divlje vrste. Karakterističan ukus i miris, pošto je sličan,
možda je podupro ovaj mit. Ali botaničari nisu uspjeli da izvedu jestivo povrće iz ovog divljeg korijena; kultivacija domaće mrkve nakon nekoliko generacija ukazalaje na pretka drugog tipa, sasvim drugačije vrste.

Stanište

Prirodno raste na području Evrope, Azije i sjeverne Afrike. Široko je rasprostranjena i raste u velikim skupinama na zapuštenim zemljištima, poljima, pored puteva, nasipa i na obodima šuma. Nalazimo je od nizija do 1900 m nadmorske visine. Stabljike su žilave i otporne na sušu, u toku ljetnih mjeseci lako su uočljive. Za farmere divlja mrkva se smatra štetočinom, za ljubitelje cvijeća predstavlja radost i osvježenje za stanovnike prirode (muve, bube, pčele i ose).

Upotreba biljke

Koriste se mladi listovi korijen plodovi. Korijen se sakuplja u prvoj godini dok je mlad, inače postane drvenast, jede se sirov ili kuvan. Listovi imaju lijep miris koji podsjeća na domaću šargarepu, mogu se koristiti kao začin u salatama.

Rasprostranjenost divlje mrkve velika je prilika za branje i pripremanje raznih jela od upotrebe svježih listova za mješane proljetne salate, supe i variva kao i upotrebe korijena i sjemena. Od sjemena divlje šargarepe dobija se ulje koje se koristi u kozmetici i u industriji parfema.  Sjeme je izvrstan začin jelima i za pripremu dobrog napitka.

Ljekovitost

Stimulans, diuretik, sredstvo za jačanje želuca, antihelmintik. Divlja mrkva je veoma značajna za pjesak u mokraći, ograničenje ili bilo kakvu opstrukciju u urinarnim kanalima ili bešici. Često će dovesti do izlječenja kada sva druga sredstva ne uspijeju. Ljekoviti sadržaj: eterično ulje, pirolidina, dausina, manita, organske kiseline, karotatoksin (toksičan), masno ulje, mineralne materije, vitamini A, B1, B2, C.

Ljekovita upotreba

Hidropsija, zadržavanje urina, pjesak u mokraći, problemi sa bešikom, nadutost, nefritis, čir, amenoreja, ekcem, svrab, poremećaj jetre, kancer, bolno mokrenje, dismenoreja, apsces, karbunkul, skrofula, teške povrede, kolik.

Doziranje preparata

Esencija: 2-4 supene kašike, 3 do 4 puta dnevno. Tečni ekstrakt: 1/2-1 čajna kašičica. Infuzija: 60 ml. Prah: 1g do 2g. Tinktura: 1/2-1 čajna kašičica.

Ljekovite formule

Kod hidropsije
35 g divlje mrkve (Daucus carota)
42 g klekove listače (Polytrichum juniperinum) – ako nema može neka druga dijuretička biljka (kleka, rastavić i sl.)
30 g sjemena lubenice, izmrvljeno (Citrullus lanatus)
Preparat: Krčkati u 1,5 l destilovane vode 20 minuta, zatim procijediti.
Doziranje: 2 supene kašike na svaka 2 sata. Uz ovo koristiti parnu kupku, 2 do 3 puta nedeljno.

Kod cistitisa (zapaljenje bešike)

15 g divlje mrkve (Daucus carota)
15 g uve (Arctostaphylos uva-ursi)
15 g bobica kleke (Juniperus communis)
15 g vratića (Tanacetum vulgare)
15 g korijena ili soka sladića (Glycyrrhiza glabra)
15 g agatozme (Agathosma betulina; A. crenulata; Diosma ericoides)
1 čajna kašičica ljute paprike (Capsicum frutescens; C. minimum)

Priprema: Krčkati polako prvih pet biljaka, 20 minuta u 1 l vode; procijediti dok je vruće iznad ljute paprike i agatozme. Doziranje: 60 ml 4 do 6 puta dnevno.

Primjena: Gdje je neophodno, očistiti crijeva ubrizgavanjem od mačje mente (30 g natopljeno u 1 l provrele vode); zatim poslije nekoliko minuta dodati pola čajne kašičice smješe praha i ubrizgati kada postane mlako. Ovaj postupak čišćenja crijeva se može postići i sa 7 g kore šimširike ili kore krkavine dodate u gornju formulu.

Zapaljenje bubrega
15 g divlje mrkve (Daucus carota)
15 g crkvine (Parietaria officinalis) –  ako nema može neka druga dijuretička biljka (kleka, rastavić i sl.)
15 g uve (Arctostaphylos uva-ursi)
15 g korijena maslačka (Taraxacum officinale)
15 g korijena bijelog sljeza (Althaea officinalis)
15 g kore američke jasike (Populus tremuloides) –  ako nema može neka druga dijuretička biljka (kleka, rastavić i sl.)
1 čajna kašičica kajenske paprike (Capsicum frutescens; C. minimum)

Priprema: Krčkati polako prvih šest biljaka u 1 l vode, dok se ne spusti nivo na 500 ml; procijediti iznad kajenske paprike. Doziranje: 3 supene kašike na svakih sat vremena, dok pacijent ne osjeti olakšanje, zatim na svaka 2 sata.

Primjena: U isto vrijeme, staviti vruć flanel (pamučno platno) preko bubrega i lumbalne regije.

Izvor: herbanictinkuture.com

PROČITAJTE:

Orah je čudo prirode, šargarepa liječi oči, a da li znate za šta je dobar celer?

AMBROZIJA – Sok od 5 sastojaka koji će ublažiti simptome alergije

Sok od kupusa kao lijek za želudac