Čuvanje povrća u ukopanim i nadzemnim trapovima se često koristi u domaćinstvima jer ne zahtijeva veća ulaganja u građevinski materijal.
Čuvanje je moguće u blizini njive,što smanjuje troškove transporta. U trapovima se često čuva korenastokrtolasto povrće i kupusnjače.
Trapove treba podizati na terenu gdje nema opasnosti od površinskih i podzemnih voda (nivo podzemne vode treba da je najmanje 30cm niži od dna trapa). Zemljište treba da je suvo,ocjedno sa blagim nagibom, pogodnim za oticanje vode.
Ukopani trapovi predstavljaju udubljenja u vidu kanala u koje se stavlja povrće na čuvanje. Temperatura u trapu je pod direktnim uticajem temperature zemljišta. Postepeno hlađenje zimi odnosno zagrevanje zemljišta u proleće prenosi se sporo na povrće u trapu. Zato se ono sporije hladi u jesen ali i sporije zagrijeva u proljeće što omogućava duži period čuvanja.
Nadzemni trap je posebna vrsta trapa u kome je povrće složeno na površini zemlje ili ređe sa jednim ukopanim delom u obliku kanala (oko 1/3visine celog trapa). Na poprečnom preseku trap može imati oblik trougla ili trapeza. U nadzemnom trapu povrće je pod većim uticajem spoljne sredine,posebno vetra što zahteva veću zaštitu trapa.
Od veličine trapa zavise toplotni uslovi odnosno mogućnosti čuvanja povrća. Veličina trapa je uslovljena vrstom povrća koja se čuva, njegovom namjenom i uslovima spoljne sredine. Tako za kupus i šargarepu trap može biti plići nego za cveklu i krompir, jer njihovi plodovi bolje podnose višu temperaturu. Ukoliko se pravi veći broj trapova treba ostaviti staze između trapova da bi se olakšao prilaz. Trapovi se po dužoj strani postavljaju u pravcu nagiba terena što omogućuje oticanje vode.
Na ravnom terenu trapovi se postavljaju u pravcu najčešćih vetrova kako bi se spriječilo brzo hlađenje.
Oko trapa se kopa kanal za oticanje suvišne vode. Trapovi se kopaju nekoliko dana prije stavljanja povrća na čuvanje. Ukopani trapovi na lakšim tipovima zemljišta imaju kose stranice (uži su pri dnu) što sprječava neželjeno odronjavanje zemljišta. Zemljište na koje se postavlja ili kopa trap treba da je očišćeno od biljnih otpadaka (poželjna je dezinfekcija zemljišta sa oko 500g/m gašenog ili negašenog kreča), poslije čega se zemljište poore i izravna.
U trap se stavlja zdravo, neoštećeno povrće i to rastresito ili se slaže u redove sa ili bez preslojavanja pijeskom. Sloj pijeska(1-2cm) štiti pojedine redove od nepoželjnog zagrevanja i od oboljenja.
Da bi se održala potrebna temperatura i vlaga u trap se stavlja ventilacioni kanal, sem kod trapova širine 1m. On je potreban kada se povrće čuva pri višim temperaturama. Kod ukopanih trapova, duž trapa kopa se kanal širine i dubine 20 cm koji se prekriva rešetkasto poređanim letvama, kukuruzovinom ili nekim sličnim materijalom. Utrapljeno povrće se pokriva zemljom, slamom, strugotinom ili nekim drugim materijalom, koji je dobar izolator. Najčešće se trap s jeseni pokriva slojem zemlje ili pijeska (10-30 cm), a sa sniženjem spoljne temperature prekriva se slojem slame (20-30cm) i zemlje (10- 15cm). Debljina sloja pri osnovi trapa je 10-15 cm veća nego na grebenu. Konačno pokrivanje trapa obavlja se kada temperatura u trapu padne na oko 5ºC.
Debljina sloja sa kojim se pokriva trap zavisi i od vrste povrća koje se čuva: za korijenasto povrće u osnovi 75-150 cm,na grebenu 40-100 cm,a za kupus u osnovi 50-100 cm i na grebenu 30- 75 cm.
Tokom čuvanja u trapovima, povrće se mora redovno kontrolisati. U početku čuvanja temperatura se mjeri svaki dan, a kada ona postane konstantna, kontrola je ređa ,svakih 7-10 dana.
Kada temperatura povrća u trapu padne na 2-3 ºC a spolja na oko -5 ºC zatvaraju se ventilacioni otvori. Ako se temperatura u trapu poveća iznad normale, moraju se otvoriti ventilacioni otvori u toku 1-2 sata, zavisno od spoljne temperature.
Temperatura se mjeri u sredini trapa i pri čuvanju krompira i korenastog povrća temperatura treba da iznosi 2-3 ºC a kupusa od 0-1 ºC. Viša temperatura u trapu ukazuje na mogućnost pojave bolesti, truljenja ili prorastanja povrća i tada se trap mora otvoriti i povrće izvaditi. U toku čuvanja pored temperature treba kontrolisati pokrivanje trapa, održavati formirane grebene i stranice jer od toga zavise efekti ovog posla.
Izvor: domaćinskakuća
PROČITAJTE:
- Kako bez “praha” skladištiti krompir tokom ljeta i zime?
- Trulež luka – Bolest koja napada luk u skladištu
- Kako skladištiti pšenicu nakon žetve?
- Kada i kako se vadi, suši i skladišti CRNI LUK?
- Kako izbjeći bolesti krompira u skladištu?
- Kako pravilno uskladištiti krompir