Cimet, kao i mnogi začini koje koristimo u kuhinji, može da se upotrebi u bašti kao prirodni fungicid, insekticid ili repelent. Nije skup i sa njime se lako rukuje.
Jedna od mogućnosti je u borbi protiv upornih mrava. Oni ne vole jak miris ove biljke. Prah pospemo ili još bolje napravimo liniju od cimeta. Mravi izbjegavaju da pređu preko ove linije, jer zrnca cimeta ostaju na njima. Miris im smeta i otežava komunikaciju sa drugim mravima.
Ovaj začin neće ih ubiti, ali ukoliko ste uporni, oni će potražiti drugo mjesto koje nema miris na cimet.
Osim mrava, takođe, ni mnoge druge životinje ne vole miris cimeta.
Zečevi, vjeverice, pa čak krtice i voluharice ne vole njegov miris i smeta im ovaj prah. Cimet im nadražuje oči, sluzokožu nosa i usta. Iako neće otrovno djelovati na životinje, ima iritirajuće dejstvo, zbog čega se nerado zadržavaju na mjestu gde je on posut.
Pročitajte: Prednosti kombinacije meda i cimeta
Proizvodnja rasada je uvijek rizična zbog velikog broja gljivica i drugih prouzrokovača oboljenja koji napadaju sjeme u fazi klijanja i nicanja, kao i mlade biljke. Cimet ima antifungalno djelovanje, odnosno spriječava razvoj gljivica.
Osim što može spriječiti propadanje sjemena i rasada, takođe će spriječiti razvoj gljivica i zelenih algi na površini supstrata kada uzgajamo rasad ili cvijeće. Drugo djelovanje njegovog praha je to što dobro upija vlagu i tu osobinu možemo iskoristiti ukoliko želimo da brzo smanjimo vlažnost površinskog sloja supstrata. Na taj način sprečićemo truljenje sjemena i mladih biljaka, usljed suvišne vlage.
Ukoliko nemate hormon za ukorijenjavanje reznica, a želite da ih posadite, iskoristite cimet. Dovoljno je da reznicu ostavite da joj se površinski sloj prosuši. Prije sadnje, stavite je u prah cimeta tako da se prekrije zasečeno mjesto i spremna je za sadnju.