Pokraj potoka i rijeka, na zapuštenim zemljištima i u baštama od juna do oktobra raste i cvjeta ljekovito mirišljavo i gorko – božje drvce, Artemisia abrotanum, pišu Novosti.
Drvenasta stabljika okićena tankim usko perasto razdjeljenim listovima i sitnim cvjetićima u obliku cvasti, može da dostigne visinu do 1 m. Protrljani među prstima listovi ove trajne biljke oslobađaju miris nalik mješavini limuna i pelina. Često se i koristi umjesto pelina, jer je manje gorka a prijatno miriše. Sadrži eterična ulja, tanin, alkaloid abrotin, gorke materije. Ima ukus sličan Koka koli.
Potiče iz centralne Azije. Cvjetovi su blijedožuti i okruglog oblika. Stablo je uspravno. U narodnoj medicini su preparate od božjeg drvceta upotrebljavali kod probavnih smetnji i upale sluznice opne crijeva, kod upala i zaraza. Uz to ubrzava izlučivanje znoja i mokraće. Pomaže takođe kod anemije, kašlja, nedostatka apetita i dijareje. Upotrebljava se i za obloge u slučaju udaraca i smrzavanja. Od božjeg drvceta su ranije proizvodili i žutu boju za bojenje vune, a koristila se i za teranje moljaca.
Za potrebe lečenja beru se grančice u fazi cvjetanja božjeg drvceta. Suše se na toplom i provjetrenom mjestu u senci. Za liječenje se koriste u obliku čaja, tinkture i kupki.
Čaj i tinktura se preporučuju protiv akutne upale crijeva, za podsticanje apetita, regulisanje zatvora, kod groznice, žutice i drugih bolesti jetre, bubrega, kao dobar diuretik. Tradicionalna medicina ističe da sastojak abrotin snižava temperaturu, pa se čaj primenjuje i kod tegoba disajnih organa, katara bronha i pluća, astme, tuberkuloze. Kod bronhitisa i kašlja čaj je djelotvorniji sa medom. Reguliše i menstrualne tegobe, bilo da se radi o pojačanom ili smanjenom krvarenju.
Mazanjem i utrljavanjem čisti kožu, a pomaže i kod mnogih kožnih bolesti kao i kod uboda insekata.
Biljne kupke sa grančicama božjeg drvceta opuštaju tijelo i smiruju živce, zbog čega se posebno preporučuju kod psihičkih oboljenja. Sedativno dejstvo ima i čaj.
Sok iz usitnjene biljke nanijete u vidu kaše pomaže u slučaju grčenja tetiva i dijelova ekstremiteta i pojave čvorova na tim mjestima. Narodni ljekari kažu da treba biti uporan u nanošenju i utrljavanju usitnjene biljke na mjesta zahvaćena promjenom. Od svježe biljke može da se iscijedi samo sok i koristi za iste namjene.
Sok može da se pomiješa i sa alkoholom, u srazmeri 2 prema 1 (dva dijela soka a jedan dio alkohola), i tako koristi na duži rok za kožne promene.
Bez obzira na izuzetnu delotvornost božjeg drvceta, neophodan je oprez u kontaktu sa ovom biljkom zbog moguće pojave alergije. Osim toga, za trudnice je ona kontraindikovana u ma kom obliku.
Recept za čaj od božjeg drvceta
Dvije velike kašike osušenih grančica u cvatu (30 g) u posudi za čaj poparite litrom ključale vode. Poklopljen čaj ostavite da odstoji sat vremena i potom procijedite. Pijte po jednu šoljicu ujutro i uveče prije jela. Čaj možete da pripremite i od svježe biljke, ali se u tom slučaju stavi duplo manja doza grančica biljke – 15 g ili jedna supena kašika.
Recept za tinkturu od božjeg drvceta
200 g grančica u cvatu potopite u litar 96-procentnog alkohola ili rakije, u staklenoj posudi. Zatvorite poklopcem i ostavite da odstoji 10 dana uz češće mućkanje. Zatim procijedite i pijte po jednu rakijsku čašicu tri puta na dan, pola sata prije obroka, po mogućstvu sa čajem ili sokom.
PROČITAJTE:
Značaj i upotreba ljekovitog bilja, jestivih gljiva i šumskih plodova
Čaj od matičnjaka – prirodno sredstvo za smirenje i dobar san
Pet razloga zašto je dobar CRNI ČAJ