Vrijeme je sadnje i treba biti oprezan jer bolesti luka tokom sezone su brojne i na vrijeme treba tretirati luk zaštitnim sredstvima. Najznačajnije bolesti luka su Trulež glavica i lisna pjegavost luka (Botrytis allii, B. squamosa, B. cinerea). Štete koje ovaj patogen može pričiniti mogu biti velike, a ogledaju se u propadanju lisne mase, što dovodi do smanjenja prinosa i kvaliteta lukovica. B.allii i B.squamosa dovode do pjegavosti lista. Nastaju sitne beličaste ili žućkaste pjege, često sa oreolom svjetlije boje. B. cinerea dovodi do truleži lukovica na polju ili u skladištu. Plodored i uklanjanje biljnih ostataka ili njihovo duboko zaoravanje su korisne preventivne mjere.
Osnovna zaštita je upotreba zdravog ili dezinfikovanog sjemena ili sadnog materijala. Poslije vadjenja iz zemljišta arpadžik ili lukovice treba dobro prosušiti na polju. U čistom dezinfikovanom skladištu unositi samo zdrave i neoštećene lukovice.
Bolesti luka tokom sezone gajenja
Plamenjača luka – (Peronospora destructor)
Ovo je jedna od najštetnijih bolesti luka, koja može dovesti do velikih gubitaka. U uslovima visoke vlažnosti i povećane toplote na lišću ovih biljaka se može vidjeti sivoljubičasta prevlaka. Na mjestima infekcije lisno tkivo nekrotira pa nastaju kraće ili duže pjege koje se šire od vrha ka osnovi lišća. Oboljelo lišće počinje da vene, a kasnije se suši. Micelija gljive iz oboljelog lišća prelazi u lukovice i na unutrašnjim ljuspama javljaju se zagasite pjege, a u slučaju sistemične zaraze dolazi do truleži cijele lukovice. Prvi simptomi u slučaju lokalnih infekcija su bledozelene ili žućkaste ovalne ili izdužene pjege različite veličine na vršnom djelu lista ili cvjetonosnog stabla. Zaraženo tkivo nekrotira. Iz lista patogen dospjeva i na vrat glavice pa su one u skladištu podložne napadu prouzrokovača truleži.
Za gajenje luka treba koristiti ocjedno zemljište, a sjetvu ili sadnju uraditi tako da postoji veće rastojanje u redu i između redova, zbog boljeg provjetravanja. Treba birati sunčane terene jer brže sušenje lista smanjuje mogućnost pojave infekcije.
Obavezna je i primjena fungicida. Za suzbijanje plamenjače luka mogu se primjeniti fungicidi na bazi sljedećih aktivnih materija: metalaksil+hlorotalonil, fosetil Al +fenamidon, propineb. Može se koristiti i fungicid Ortiva opti 480 SC ali samo za proizvodnju luka za glavice.
Crna pjegavost luka (Alternaria porri)
Ovo je značajno oboljenje crnog luka i praziluka i može pričiniti značajne štete pri gajenju ovih biljaka. Na oboljelom lišću nastaju lokalne pjege, u početku žućkaste, a kasnije tamnomrke boje izduženog oblika. Razvijaju se po cijeloj dužini lista ili cvjetonosnog stabla. Pjege se vremenom uvećavaju, uvećava se i njihov broj i pokrivaju veći dio lisne površine. Tokom vegetacije ostvari se više ciklusa zaraze naročito u uslovima čestih kiša i obilnih rosa.
Višegodišnji plodored i uklanjanje biljnih ostataka doprinose sprečavanju pojave oboljenja. Od fungicida se može koristiti Ortiva opti, ali samo za proizvodnju luka za glavice.
Rđa luka (Puccinia spp)
Ova bolest najveće štete nanosi pri proizvodnji praziluka i bijelog luka, a manje na crnom luku. U početku se formiraju plikovi crvenkastomrke boje okružene hlorotičnim oreolom. Na listu se kasnije javljaju i plikovi crne boje koji se često pružaju duž nervature lista. Jače zaraženo lišće se suši i opada. Lišće se može obnoviti ali ipak dolazi do smanjenja mase lukovice i prinosa. Luk treba gajiti u najmanje trogodišnjem plodoredu. Nakon žetve prikupiti i spaliti ostatke da bi se uništio izvor zaraze.
Obratiti pažnju i na đubrenje, pošto intenzivna primjena azotnih đubriva pogoduje jačem razvoju patogena, pogotovo pri nedostatku kalijuma. Od fungicida se mogu koristiti fungicidi na bazi cirama.
PROČITAJTE JOŠ:
CRNI LUK: Kakvo je zemljište potrebno za visok prinos?
Bijeli luk: 5 načina korišćenja za koje nikad niste čuli
Proljetna sadnja crnog luka – Iz čega proizvesti?
Lukova muva: Porastom temperature prijeti najopasnija štetočina luka
Izvor: Delta Agrar stručni tim