Naslovnica Blog Stranica 885

Nova sorta jabuke može da stoji godinu dana

Agrosavjet
-
0
Nova sorta jabuke može da stoji godinu dana

Dvije decenije razvijana, sorta jabuke „kosmik krisp“ počela je da se prodaje u SAD, a za nju tvrde da može da stoji u frižideru godinu dana i da se ne pokvari.

„Kosmik krisp“ je dobijena ukrštanjem „hanikrispa“ i „enterprajza“, a njeno gajenje počelo je 1997. godine. Voćari u državi Vašington za sada imaju ekskluzivno pravo gajenja u narednoj deceniji, prenosi RTS.

„Izuzetno je sočna i puca kada se zagrize. Relativno je čvrsta i dobro balansiranog ukusa između slatkog i kiselog“, kaže Kejt Evans, jedna od predvodnica razvoja sorte na Univerzitetu u Vašingtonu.

Istakla je i da „meso“ teško tamni i ako se drži u frižideru zadržava „izuzetan kvalitet za jelo i do 12 mjeseci“.

Više od 12 miliona drveća je posađeno, a sistem licenciranja veoma je strog i za sada ne dozvoljava voćarima iz drugih delova SAD da je gaje.

Vrsta je prvobitno nosila oznaku „WA38“, a ime „kozmik krisp“ inspirisano je rasutim bijelim tačkama na tamno tamnocrvenoj kori.

Izvor: NN

Planinarska tura „DNK Bosne“ je praznik tijelu i svim čulima

Agrosavjet
-
0
Planinarska tura „DNK Bosne“ je praznik tijelu i svim čulima

Ukoliko se osvrnete unazad samo stotinu godina vidjet ćete dva kraljevstva, jednu socijalističku i jednu običnu republiku. Korijeni državnosti sežu u rani srednji vijek, sudeći prema brojim pisanim historijskim izvorima. Srednjovjekovna bosanska država imala je sve elemente tadašnje moderne evropske države: teritoriju, vlast, novac, zastavu, vojsku i prijestolnicu.

Afan Abazović, turistički i planinarski vodič iz Zenice, već nekoliko godina zainteresovane turističke grupe i pojedince vodi na turu „DNK Bosne“ i savjetuje šta obavezno posjetiti u ovoj turi.

Kraljeva Sutjeska i Bobovac posjetioce ne ostavljaju ravnodušnim

Najznačajnija prijestolnica je Bobovac, smještena između Kaknja i Vareša. U današnje vrijeme teško, a u ono još teže dostupna za putnike namjernike, iz razloga lakše odbrane i samim tim težeg osvajanja. Uz Bobovac se, uvijek u paru, govori o “našem stolnom mjestu” u Kraljevoj Sutjesci. Za razliku od Bobovca, mnogo lakše dostupno i onda i danas. Iako na pet kilometara zračne linije, neodvojivi su, neraskidivi, a opet svaki specifičan na svoj način.

Franjevački samostan, čuvar primjeraka najstarije štampane knjiga u svijetu

U sklopu ture „DNK Bosne“ posjećuje se Franjevački samostan u Kraljevoj Sutjesci, na desnoj obali rijeke Trstionice. Jedan je od najstarijih objekata takve vrste na području Balkana. Franjevački redovnici došli su na područje bosanske banovine 1291. godine i tu začeli svoje sedam vijekova dugo bistvovanje. Sagradili su nekoliko samostana i svaki je imao svoje posebnosti, a sutješki i danas ima to što ga čini posebnim – inkunabule. To su knjige štampane 45 godina nakon izuma štamparske mašine Nijemca Johana Gutenberga, 1455. godine. Izuzetno su vrijedne, a u sutješkom samostanu ih ima 31.

Uz samostan, se nalaze i ostaci srednjovjekovnog vladarskog dvora Grgurevo. Izgrađen na obje obale potoka Urva, ova rezidencija bosanskih vladara nosi slavnu titulu mjesta gdje je izdat najveći broj vladarskih dokumenata. Podno ostataka, a nedaleko od same kapije u prostor samostana, nalazi se spomenik jednoj od omiljenih ličnosti bosanskog srednjovjekovlja u ovom kraju – pretposljednjoj kraljici Katarini Kosači-Kotromanić.

Arhitektonski izvanredno osmišljena porodična kuća

U centru naselja je i kuća Duspera, izgrađena u tipičnom srednjobosanskom arhitektonskom stilu, sa svim urbanističkim elementima kuće jedne dobrostojeće porodice.

Obilazak treće najstarije džamije u BiH

Posjeta Kraljevoj Sutjesci ne bi bila potpuna da se ne zaviri u treću po starosti džamiju u Bosni i Hercegovini, džamiju osmanskog sultana Mehmeda II Osvajača. Sa elementima obnove, ali na istom mjestu, stoji od maja 1463. godine, kada je i sagrađena, po sultanovoj naredbi, bivajući inspirisan jednim mravom.

Planinarenje

Tura duga oko sedam kilometara primjerena je svakom planinaru izletniku. Od Kraljeve Sutjeske vodi makadamski put uz rijeku Bukovicu do vodozahvata, u dužini od dva kilometra. Nakon toga, put se sužava u markiranu planinarsku stazu kroz kanjon rijeke, koja je na tri mjesta prelazi pomoću betonskih mostova napravljenih šezdesetih godina dvadesetog vijeka. To je za vrijeme srednjeg vijeka bio glavni pristupni put Bobovcu, što se može jasno vidjeti i fortifikacijskim sistemom, čija je prva linija stijena Ljestvača, na kilometar i po od ulaska u kanjon. Uklesane stepenice u stijenu i ostaci stražarskih mjesta vraćaju posjetioca u vrijeme naših kraljeva, dobronamjernih, ali i gostiju koji to baš i nisu bili. Za ove posljednje, upravo ovdje se nalazilo i jedno “iznenađenje”. Po usmenim predanjima, na lokaciji Ljestvače, gdje je kanjon Bukovice i najuži, nalazile su se volovske kože koje su, sistemom brane, zadržavale vodenu masu rijeke, da bi, u slučaju napada uz kanjon i njihovog otpuštanja, napravile plimni val i potop napadača.

Šehitluci

Od Ljestvače puca i prvi pogled ka bobovačkoj gredi, sa jasnim pogledom na mauzolej bosanskih kraljeva. U neposrednoj blizini se nalazi malo proširenje između staze i desne obale rijeke Bukovice. Mikrolokalitet se u narodu zove Šehitluci. Na ovom mjestu je, po usmenim predanjima, bilo groblje osmanskih vojnika koji su pali u bici za osvajanje Bobovca, proljeća 1463. godine. Do prije šezdesetak godina, priča se, tu su se mogli vidjeti i nišani, no danas im ni traga.

Y – “ipsilon”

Grupe i pojedinci koji pješače na Bobovac običavaju tu napraviti zastanak prije ulaska u prostor Bobovca. Stotinu i pedeset metara od Šehitluka je ušće Mijakovskog Potoka u Bukovicu, što čini slovo “ipsilon” (Y). Između gornjih krakova slova, odnosno između ta dva vodena toka, nalazi se Bobovac. Prelaz preko posljednjeg, trećeg mosta uvijek se iskoristi za točenje vode na Katarininoj vodi. Slijedi uspon do južne kapije grada, koju krase, u kamenu uklesane stepenice. Procjep je to u živoj stijeni, veoma zanimljivog oblika. Tu se ulazi u faktički prostor kraljevskog grada.

Bobovac je podijeljen na dva dijela, kraljevski i narodni dio. Kraljevski je naslonjen na južne padine i u sebi ima sve objekte koji su koristili za funkcionisanje jedne srednjovjekovne države, poput prijestolja, riznice, pisarnice, prijemne i prijestolne dvorane. Sa druge strane, narodni dio imao je osmatračnicu, stambeno naselje, stan za franjevce i temelji crkve, koja nikad nije sagrađena.

Lagana i korisna tjelovježba

Naučna istraživanja u posljednje vrijeme sve više upozoravaju na „bolest sjedenja'“. Naime, osobe koje zbog prirode svog posla veliku većinu svog radnog vremena provode sjedeći za kancelarijskim stolovima, računarima, često obolijevaju od ove bolesti modernog doba. Upravo planinarenje i izlazak na svjež zrak pomaže vašem tijelu, ali i duhu da se oporave.

Upoznaj domovinu da bi je više volio
Pored lagane i korisne vježbe, planinarenje je idealna prilika za druženje, ali i za upoznavanje sa historijskom, kulturnom baštinom i tradicijom naše domovine. Većina nas teži da svoje slobodno vrijeme iskoristi za putovanje u daleke zemlje, zanemarujući naše prirodne ljepote koje možemo obići bez puno novca i velikog planiranja.
Izvor: Klix

Kako uzgojiti limun iz sjemena?

Agrosavjet
-
0
Kako uzgojiti limun iz sjemena?

Limun je predivna zimzelena biljka. Vrlo je dekorativna sa cvjetovima snažnog i uistinu predivnog mirisa. Snažnog rasta, može doseći od 3-6 metara u visinu i nije ju teško održavati. Jajolikih do blago izduženih listova, ponekad blago nazubljenih.

Limun je biljka koja se na vrlo jednostavan način može uzgojiti iz sjemena, pa nije potrebno neko posebno znanje i umijeće, posebno kada biljka nakon nekoliko mjeseci malo ojača, te bude spremna za presadnju u neku veću posudu.

Svakako, već odraslu biljku moguće je i kupiti što će mnogima olakšati sam uzgoj, no ja Vas pozivam da se upustite u ovu lijepu avanturu uzgajanja svojih limuna iz sjemenke, kako bi mogli pratiti cijeli životni ciklus od klijanja, rasta, rađanja ploda, pa sve do završetka tog ciklusa kojem ćete biti svjedok ispunjen svom potrebnom pažnjom i brigom.

Od trenutka kada proklija do završetka svoga života svaka biljka kojoj pridajete pažnju biti će Vaš pravi prijatelj.

Kako uzgojiti limun iz sjemena?

Moja avantura uzgajanja limuna krenula je prije 2 godine. Kupila sam eko limun i kada sam ga ocijedila pomislila sam kako mu koštice izgledaju zdravo i nabujalo, sigurno mogu uzgojiti i prave limune iz njih.
Pošto je u pitanju bio eko limun, nije bilo govora da se radi o nekoj umjetno dobivenoj vrsti, što bi bilo veoma upitno za klijavost sjemenki. Rekla sam samoj sebi da ću pokušati iz ovih prekrasnih i zdravih sjemenki uzgojiti svoje limune, pa ako za nekoliko godina rode malim limunčićima, biti će to najljepša nagrada.

Isprala sam koštice i ostavila ih u vodi jedan do dva dana kako bi nabujale. Nakon toga sam ih stavila u zemlju i čekala.

Zemlju treba redovito zalijevati kako bi bila dovoljno vlažna i tako omekšala tvrde ljuske limunove koštice. Ne treba gubiti strpljenje, ponekad je limunu potrebno dosta vremena da proklija.

Pročitajte: Koje osobe ne bi smjele da konzumiraju limun

Jednog dana sam zamijetila kako je zemlja pomalo neravna i odmaknula grumenčić zemlje i ugledala svoj prvi proklijali limun. Zaista me to razveselilo.

Imao je sićušne listiće koji su se sjajili i pokušavali se ispraviti pod teretom zemlje. Uskoro je proklijalo još limuna jedan za drugim i na kraju sam ih imala zaista puno.

Posadila sam desetak koštica misleći kako ću biti sretna ako ijedna proklija, no čini mi se da su proklijale baš sve.

Posadila sam više koštica u manje plastične čaše. Kada su proklijale nastala je mala gužva. Ostavila sam ih da biljke postanu dovoljno jake za presađivanje i kada im se korijen dovoljno razvio, presadila sam svaku u manje plastične posudice sa dovoljno velikim rupama za odvod vode.

Važno je da limune držite u takvim posudama pošto su to biljke koje rastu ponekad u vrlo sušnim područjima i nisu naviknute da im korijen bude stalno potopljen.

Kada im je korijen počeo izlaziti kroz rupice za drenažu ponovno sam ih presadila u nove i veće posude.

Limun treba zalijevati tako da se zemlju ostavi da se osuši do kraja. Nakon što se osuši, limun je potrebno što prije zaliti. Naime, shvatila sam da limun voli vodu ali ne voli konstantno vlažnu zemlju. Ako se zemlja brzo suši svoj limun slobodno zalijevajte češće.

Limun naravno voli puno sunca i trebalo bi ga držati na osunčanom mjestu u kući, najbolje na prozoru,  kako bi biljka jedan dio dana bila izložena blažim sunčevim zrakama.

Svoj limun ćete brzo naučiti razumjeti jer vam daje vrlo jasne signale svojim listovima. Ako ga ne zalijete na vrijeme listovi će mu se skupiti i izgledati će “tužno” ista stvar bi se mogla dogoditi ako mladu biljku stavite na prejako sunce.

Uvijek je dobro sačekati da biljka malo ojača. Možda prvu godinu života ni ne treba stavljati na jako sunce, a onda ju postepeno možete naviknuti na izloženost suncu.

Također, limun u posudi za  vrijeme ljetnih mjeseci iznesite van te ga smjestite na neko poluzasjenjeno i zaštićeno mjesto, kako ne bi bio izložen direktnim zrakama sunca i naletima vjetra.

Kako uzgojiti limun iz sjemena?

 Ukratko natuknice za uzgoj svog limuna iz koštice:
  • Kupiti eko limun u bilo kojoj trgovini i iz njega izvaditi koštice
  • Isprati koštice i staviti ih u čašu sa vodom jedan do dva dana
  • Koštice zatim treba staviti u zemlju koju treba redovito zalijevati
  • Čekati
  • Kada nikne ostaviti da biljka dovoljno ojača i razvije korijenje
  • Posaditi u zasebnu posudu i držati na svijetlom mjestu
  • Gledati i diviti se svom novom prijatelju

Limun je zaista biljka s kojom nećete imati previše problema. Rasti će dosljedno i lako ćete razumjeti njegove potrebe. Kada limuni počnu cvjetati, uživati ćete u njihovom prekrasnom mirisu. Ovo svakako nije avantura koja će trajati nekoliko dana, tako da Vam preporučam puno strpljenja.

Autor: Ivana Strunje,  Organsko carstvo

Šta treba uraditi kada naiđete na ježa u parku

Agrosavjet
-
0
Šta treba uraditi kada naiđete na ježa u parku

Stanovnici pojedinih prestoničkih naselja, među kojima prednjači Novi Beograd, prethodnih mjeseci često su imali priliku da, uglavnom po obližnjim parkovima i zelenim površinama, sretnu svoje male bodljikave komšije – ježeve. Ježevi u Beogradu su postali atrakcija!

Jedan takav mališan fotografisan je u jednom od novobeogradskih naselja kako pije vodu koju su stanari ostavili, nimalo se ne obazirući na pse koji su trčali oko njega.

– Žive u krugu Instituta za majku i dete. Nažalost, sada se gradi ograda kroz koju neće moći da prolaze. Stara žičana je bila oštećena na par mesta, pa su mačke i ježevi prolazili kroz rupe. Šetao sam se sa svojom ljubimicom Milkom koju ježić nije zarezivao ni pet posto, već je mirno pio vodu. A ni ona nije imala namjeru da mu smeta – rekao nam je sugrađanin Igor koji je i snimio ove simpatične fotografije.

Ježevi u urbanim dijelovima grada, kako kažu stručnjaci, nisu rijetka, niti neuobičajena pojava. Mještani ih mogu sresti u parkovima ili baštama, najčešće uveče jer su oni noćna stvorenja. Na Novom Beogradu ih ima zbog velikih zelenih površina, ali se neretko mogu videti i u obodnim dijelovima prestonice, u kojima ima manje betona.

– Nije ništa čudno što građani viđaju ježeve u gradu. Tehnički, mi smo došli na njihovu teritoriju, a ne oni na našu. Oni su izuzetno korisne male životinje koje se najčešće hrane insektima, puževima i crvićima, kao i sitnijim glodarima kao što su mladunčad miševa. Zbog uništavanja štetočina, čak ih je i poželjno vidjeti u našim baštama – kažu za „Blic“ iz Organizacije za poštovanje i brigu o životinjama „Orka“.

Kako kažu stručnjaci, ako ih primijetite, najbolje je ne dirati ih i pustiti ih da sami pronalaze hranu, pošto su za to veoma sposobni. Ukoliko ipak želite da ih dohranjujete, možete da im date granule za mačke, koje oni rado jedu.

– Bitno je napomenuti da sugrađani ježevima nikako ne daju mlijeko, jer može negativno da utiče na njihovo zdravlje. Ukoliko se odlučimo da im damo dohranu, najbolje je obezbijediti im granule i vodu – dodaju iz ovog udruženja.

Iz „Orke“ ističu i da su ježevi životinje koji zimu provode u hibernaciji i naviknuti su na vremenske uslove, te ih tokom hladnih zimskih dana nikako ne treba grijejati ili unositi u kuću.

– Ježevi su izuzetno mirne i bezopasne životinje, ne nanose nikakvu štetu i nema potrebe da ljudi strahuju od njih. Takođe je vrlo bitno istaći da im bodlje služe da se odbrane tako što se sklupčaju i da su tvrdnje ljudi da ježevi u samoodbrani ispaljuju svoje bodlje klasična zabluda – zaključuju iz „Orke“.

Da li se i vi susrećete sa ovom životinjicom u vašem kraju?

Saznajte koje je najstarije, najviše, najšire, najmanje drvo na svijetu

Agrosavjet
-
0
Saznajte koje je najstarije, najviše, najšire, najmanje drvo na svijetu

Koje je najstarije drvo na svijetu, a koje najviše? Koje ima najveću krošnju? Ili ono što možda ne znate, koje drvo na svijetu je najniže? Odgovore na ova pitanja saznaćete u tekstu ispod.

Najstarije drvo na svijetu

Najstariji drvo na svijetu raste u Sjevernoj Americi i riječ je o vrsti bora bristlecone, takoznanii kvrgavi borovi. Ovaj kalifornijski metuzalem star je oko 5.000 godina.

Rastu na suvom, šljunkovitom tlu, na visinama od 3.000 metara. Za razliku od većine drugih biljaka, jedino ovi četinari uspješno podnose surove hladne vjetrove i ledene suše. Prava kiša padne tek svake 30 godine.

Ovi četinari se vodom snabdijevaju jedino iz snega. Veoma sporo rastu. Stabla su im čvornovata i vrlo tvrda. Teško se zapale, a od trulenja ih štiti smola. Stoga i odumrla stabla stoje na svom mjestu po više stotina godina. Među mumificiranim stablima rekorder je star 8.000 godina.

Najstarije klonsko drvo na svijetu

Stari Tjikko je najstarije poznato klonsko živo drvo na svetu, staro 9.550 godina. Visoko je 5 metara. To je norveška smreka i nalazi se u nacionalnim parku Fulufjalet, u švedskoj provinciji Dalama.

Bristlecone Pines in the Ancient Bristlecone Pine Forest, White Mountains, California

Otkrio ga je profesor fizičke geografije Leif Kulman koji ga je nazvao po svom psu starom „Tjikku“. To je klonsko drvo.

Naime, tokom vegetativnog kloniranja, stablo drveta može da umre na svakih stotinak godina (oko 600 u ovom slučaju), ali sistem korjenja izbaci novi izdanak, pa drvo može da živi hiljadama godina.

Postoje primjeri starijih klonskih kolonija koja se sastoje od niza stabala koji su povezani zajedničkim sistemom korjenja, kao što su Pando, čiji se korjenski sistem procjenjuje na više od 80.000 godina.

Drvo s najvećom krošnjom

To je svakako drvo Banjan. Potrebno je dobrih deset minuta da bi se obišli ovo gigantsko stablo.

Najteže stablo na svijetu

Džinovske sekvoje su najveća drveća na svijetu s obzirom na njihov ukupni volumen. Sekvoja može da živi i do 2.200 godina i spada u red najvišeg drveća na Zemlji.

Visina može da joj dostigne 115,5 m. Pretpostavlja se da je General Sherman, smješten u šumi Giant Forest Grove, najteže stablo na svijetu. Smatra se najvećim živim organizmom na planeti. Teško je oko 1.385 tona, visoko 83,8 metara i ima prečnik od 11,1 metar.

Naravno još uvijek raste, pa je to teško procijeniti. Procijenjena starost ovog drveta jeizmeđu 2.300 i 2.700 godina.

Jedinstven drvored u Evropi sačinjen od 29 džinovskih sekvoja nalazi se u Baroševcu kod Lazarevca.

Najšire drvo na svijetu

Najšire drvo na svijetu je Tule drvo. To je čempres smješten u centru grada Santa Marija del Tule u meksičkoj državi Oahaka.

Interesantno je da je grad dobio ime po ovom drvetu. Prečnik ovog drveta iznosi 11,62 metra.

Sumnjalo se da je stablo zapravo sačinjeno od nekoliko drveća, ali je nakon pažljivog DNK ispitivanja dokazano da je zaista u pitanju jedno drvo.

Najviše drvo na svijetu

Najviše požnati drvo je Hyperion. Visoko je 115,6 metara.

Nalazi se u nacionalnom parku Redvud u Kaliforniji, USA. Smatra se da je moglo da bude i više da djetlići nisu nanijeli štetu njegovom vrhu. Procjenjuje se da je staro oko 700-800 godina i da sadrži 530 m3 drvene mase.

Najniže drvo na svijetu

Kao najniže smatra se Salix arctica, vrsta vrbe. Salix Arctica je obično mali žbun koji raste samo 15 cm u visinu (rijetko do 25 cm). Prilagođena je da opstane u teškim arktičkom i subarktičkom okruženju.

To je najsjevernija drvenasta biljka na svijetu, živi daleko iznad sjeverne linije od drugog drveća. Uprkos svojoj maloj veličini, to je dugovječno drvo, koje raste veoma sporo zbog teških uslova arktičke klime.

U istočnom Grenlandu je pronađeno ovo drvo staro 236 godina.

Izvor: Trebinje live

PROČITAJTE:

Satelitski snimak otkrio afričke pustinje ispunjene milijardama drveća

Zašto lišće mijenja boju na jesen

ŽABUTIKABA – DRVO BRAZILSKE ŠLJIVE

BiH za 10 mjeseci uvezla više od 16 milijardi KM robe, najviše iz Hrvatske

Agrosavjet
-
0
BiH za 10 mjeseci uvezla više od 16 milijardi KM robe, najviše iz Hrvatske
U Bosnu i Hercegovinu je do novembra 2019. godine uvezena roba vrijedna 16,67 milijardi KM, a izvezena roba vrijednosti 9,99 milijardi KM, podaci su Vanjskotrgovinske komore BiH.

Razlika između izvezene i uvezene robe, od 6,68 milijardi KM, smanjena je u odnosu na prošlu godinu, ali je još uvijek nemoguće govoriti o integralnim podacima za 2019. budući da je neophodno uračunati još novembar i decembar.

Primjetno je da će ove godine doći do blagog rasta ukupne vrijednosti izvoza i uvoza, kao i prethodnih godina. Međutim, ekonomisti već godinama upozoravaju da je neophodna znatno manja razlika između uvoza i izvoza.

22345

 

Godine 2018. je uvezena roba u vrijednosti 19,59 milijardi KM, a izvezena u vrijednosti 12,25 milijardi KM. Razlika je iznosila 7,33 milijarde KM. Godine 2017. je ukupan uvoz iznosio 18,44 milijardi KM, a izvoz 11,38 milijardi KM.

Tri najvažnija ekonomska partnera Bosne i Hercegovine su već godinama Njemačka, Hrvatska i Srbija. Ove godine je Italija četvrti najveći uvoznik robe iz Bosne i Hercegovine, a Austrija peti.

Zanimljivo je da Bosna i Hercegovina iz Kine uvozi robu vrijednu 463,8 miliona KM, izvozi tek robu vrijednu 25,54 miliona KM, što znači da uvozi 18 puta više robe nego što je izvozi.

Velika razlika između uvezene i izvezene robe je u trgovinskim odnosima između BiH i Slovenije. Naime, 2019. godine je iz Slovenije uvezeno 1,49 milijardi KM, a izvezeno tek 860,72 miliona KM.

Izvor: Klix.ba

Namirnice koje nakon podgrijavanja postaju otrovne

Agrosavjet
-
0
Namirnice koje nakon podgrijavanja postaju otrovne

Brzi život koji danas živimo ne ostavlja mnogo vremena da bismo spremali svježe namirnice kod kuće.

Nažalost vrlo često posežemo za instant, brzim rješenjima, među kojima je i podgrijavanje hrane spremljene prije nekoliko dana.

Ali, morate da znate da nisu sve namirnice dobre za ponovno grijanje, kako zbog bakterija koje se ne mogu uništiti, tako i zbog proteina čiji se molekuli razbijaju, piše Women’s Day.

Dok neke i mogu da prođu, poput graha, graška i raznih supa, ove namirnice ne bi trebalo baš nikad da podgrijavate!

Piletina

Piletina i ostalo meso pernatih životinja, kao i kod jaja, često mogu biti zaražena salmonelom. To može da predstavlja još veći problem ako jelo od piletine podgrijavate u mikrovalnoj pećnici, čiji talasi ne prodiru u sve dijelove hrane, kao kad je zagrijavate na šporetu. Podgrijavanje piletine se ne preporučuje najviše zbog toga što, za razliku od crvenog mesa, ona ima veću gustinu proteina, čiji se molekuli tokom grijanja drugačije razbijaju, što može da dovede do problema sa želucem i različitih probavnih tegoba.

Riža

Najvažnija stvar u vezi kuhane riže jeste kako se skladišti nakon pripreme. Ukoliko se nakon kuhanja drži na sobnoj temperaturi, spore bakterija se množe i mogu da proizvedu otrov, koji može da izazove povraćanje i dijareju. Podgrijavanje riže neće eliminisati ove otrove, već će stvar učiniti gorom.

Krompir

Ukoliko se krompir drži na sobnoj temperaturi, a ne u frižideru, stvaraju se idealni uslovi za razvoj bakterije clostridium botulinum, naročito ukoliko je krompir zamotan u foliju i nema dodira sa kiseonikom. Podgrijavanje krompira neće eliminisati ovu opasnu bakteriju, koja može da izazove botulizam, opasnu infekciju koja u najgorem slučaju parališe moždane nerve i ostavlja teške posljedice.

Špinat i drugo lisnato povrće

Špinat i drugo lisnato povrće, u zavisnosti od toga gdje se uzgaja, sadrži dosta nitrata, koji su sami po sebi bezazleni, ali zagrevanjem mogu biti pretvoreni u nitrite, a potom u nitrozamine, za koje je poznato da su kancerogeni. Mogu da utiču na sposobnost krvotoka da prenosi kiseonik do organa, a kod male djece mogu da dovedu do stanja poznatog kao “sindrom plave bebe”, koji nastaje uslijed respiratornih tegoba.

Gljive

Gljive sadrže proteine koje enzimi i mikroorganizmi vrlo lako mogu da razbiju. Ukoliko se ne skladište dobro, gljive vrlo brzo mogu da propadnu i dovedu do želudačnih problema nakon podgrijavanja. Preporučuje se da u frižideru ne stoje duže od 24 sata, a potrebno ih je podgrijati isključivo na temperaturi iznad 70 stepeni.

Izvor: radiosarajevo.ba

PROČITAJTE:

ŠEĆER ILI SO – Šta je štetnije za naše zdravlje?

U ovim situacijama, limun postaje opasan po zdravlje!

Najbolja zamjena za mliječne proizvode: Ove namirnice obiluju kalcijumom!

Jeste li znali da gljive čuvaju mozak, srce, jačaju kosti…

Evo kako BMW planira da iskoristi KRAVLJI IZMET!

Agrosavjet
-
0
Evo kako BMW planira da iskoristi KRAVLJI IZMET!

Situacija sa naftnim derivatima postaje sve lošija. Ne samo da su benzin i dizel veliki zagađivači, već ovo gorivo postaje nevjerovatno skupo, jer ga ima sve manje i manje na našoj planeti.

Zbog toga sve auto kompanije pokušavaju da pronađu alternativne metode energije koje će iskoristiti kako bi pokretali automobile budućnosti. Iako svi smatraju da budućnost leži u električnim agregatima, BMW ima ideju koja je možda čudna i smiješna, ali koja zapravo može donjeti rezultate.

BMW je konstruisao mašinu koja od kravljeg izmeta proizvodi električnu energiju.

Iz kompanije BMW kažu da su na ovaj način uspjeli da ubiju dvije muve jednim udardem. Poslije automobila, najveći zagađivači na planeti jeste stoka, odnosno izmet koji stvara metan koji odlazi u atmosferu i tako je zagađuje. BMW kompanija je zato pronašla način da izmet sagorjeva i da od njega dobija čistu električnu enerigju, koja je maltene besplatna.

Mašina koja od izmeta dobija energiju već je patentirana i testirana i pokazala je vrlo obećavajuće rezultate. BMW planira da ovakve mašine raspodjeli u svim većim mesnim industrijama, gdje se gaje veliki brojevi stoke i da njihov izmet iskoristi za stvaranje energije koja će se koristiti za punjenje elektro automobila.

Izvor: Autoexclusive.rs

Počinje godišnje istraživanje na farmama u BiH

Agrosavjet
-
0
Počinje godišnje istraživanje na farmama u BiH

Statističke institucije u Bosni i Hercegovini (Agencija za statistiku BiH, Federalni zavod za statistiku i Republički zavod za statistiku RS) i u 2019. godini provode anketu Godišnje istraživanje farmi 2019. (GIF).

Anketa će biti provedena na teritoriji cijele BiH od 1. do 15. decembra na uzorku od 10.562 slučajno odabrana domaćinstava iz svih krajeva Bosne i Hercegovine, od toga u Federaciji BiH na uzorku od 4.879 domaćinstava. Podaci dobijeni u ovom istraživanju uporedivi su na međunarodnom nivou, jer je anketa pripremljena u skladu sa preporukama i regulativama EU, rečeno je Feni u Federalnom zavodu za statistiku.

Anketom se prikupljaju podaci o poljoprivrednoj proizvodnji (biljna i stočna proizvodnja), radnoj snazi na gazdinstvu i cijenama zemljišta i rente.

Prikupljeni podaci su povjerljivi i oni će, u skladu sa odredbama člana 37. Zakona o statistici Federacije BiH, kako se navodi, biti korišteni isključivo u statističke svrhe. Također, podaci dobijeni anketom prezentirat će se isključivo u agregiranom, odnosno zbirnom obliku.

Izvor: biznis.ba

Rumunski senatori žele ozakonjenje lova na mrke MEDVJEDE

Agrosavjet
-
0
Rumunski senatori žele ozakonjenje lova na mrke MEDVJEDE

Trenutno u Rumuniji živi najveća populacija medvjeda u Evropi. Ova zemlja bi uskoro mogla da donese zakon kojim se omogućava lov na mrke medvjede, na period od pet godina. Predlog je podijelio i građane i političare.

Rumunski senatori su predložili da sezona lova na mrkog medvjeda bude otvorena od 1. aprila do 30. maja i od 1. septembra do 31. decembra.

Oni su podržali odstupanje od Evropske direktive o zaštiti medvjeda, ističucći koristi projekta za poljoprivrednike koji trpe velike gubitke zbog štete koju im nanose medvjedi.

Međutim, opozicija ističe da projekat krši Evropsku direktivu o staništima, pa stoga rizikuje da bude proglašen neustavnim, uključujući i to što nema mišljenje Evropske komisije.

To je potvrdila i Livia Ćimpoeru iz Svjetskog fonda za prirodu, koja je rekla da je to odluka koja rizikuje da pokrene postupak protiv Rumunije, jer flagrantno krši Direktivu o staništima.

S obzirom na to da im se prirodna staništa smanjuju, sve više medvjeda spušta se u naseljena područja u potrazi za hranom. Danas se često mogu videti na planinskim putevima ili u planinskim odmaralištima, gde hranu traže u kontejnerima, a ponekad ih hrane i turisti.

Međutim, broj napada medvjeda na ljude takođe se povećao, jer se mnogi turisti previše približavaju životinjama kako bi ih hranili, slikali ili snimali.

Nedavno je ženka medvjeda sa dva mladunca napala dvije osobe u oblasti Кovasna u Centralnoj Rumuniji. Medvjedi su prvo pokušali da napadnu ovcu, ali su ih pastiri otjerali. Potom su pobjegli u selo. Mještani su pokušali da ih uplaše, ali jednog od njih medvjed je ipak uspio da ugrize.

„Ostavila je mladunce ispod nekog grmlja, a onda je došla pravo do mene. Zgrabila me i učinila mi ovo“, rekao je pastir pokazivajući na svoju ranu. „Zgrabila je žrtvu i počela da je grize“, dodao je drugi.

Odluka rumunskih senatara o ponovnom lovu na medvjede podjelila je mišljenja. Dok aktivisti koji se bave zaštitom životinja kažu da medvjedi napadaju zbog nedostatka hrane i masovnog krčenja šuma koja se događa u Rumuniji u posljednjih 30 godina, neki lovci ističu da je, bez obzira na to, medvjeda previše.

Berek Barna, predsednik Udruženja lovaca „Pro Silva“, ističe da je ovo dobra odluka za sigurnost ljudi.

Sa druge strane, Paula Ćotlos, potpredsednica udruženja  „Milion prijatelja“, nada se da se neće ubijati ženke medvjeda sa mladuncima ili mlade medvjede. To je odluka vrijedna žaljenja, kaže ona, jer postoje različita rješenja za smanjenje populacije medvjeda.

Lučian Trufin, Senator, ističe da je riječ o desetinama građana koje su napali medvjedi, neki su čak izgubili živote.„Mislim da bi prioritet trebalo da nam budu životi ljudi, a nakon toga medvjedi i njihova staništa.“

Drugi senator, Mihai Gotiu, navodi da su staništa medvjeda uništena i da se prvo mora rešiti uzrok. „Činjenica da sada možemo da ubijamo medvjede, neće rješiti problem.“

Jedan stanovnik iz grada Baile Tušnad, iz okruga Кovasna, kaže da imaju mnogo problema u tom gradu sa medvjedima. „Svaki dan kada dođe veče djeca više ne smiju da ostaju napolju.“

Prema važećem zakonodavstvu, lov na medvjede u Rumuniji je zabranjen 2016. godine, a Ministarstvo životne sredine svake godine odobrava lovne kvote, u naučne svrhe ili zbog upravljanja populacijom medvjeda.

Rumunija je tako postala dom najveće populacije smeđeg medvjeda u Evropi. Procjenjuje se da ih u svijetu ima više od 200.000, a oko 7000 nalazi se u karpatskom regionu Rumunije.

Izvor: RTS

1...884885886...1.013Stranica 885 of 1.013

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia