Sprečavanje bespravne sječe šumskih dobara, brojne uštede te jedinstvena, zaštićena i brza baza podataka su prednosti koje će “Šumama Republike Srpske” donijeti novi integralni informacioni sistem, koji bi u narednim godinama trebalo da bude implementiran u ovom javnom preduzeću.

Procjene su da ovakav sistem, nakon kompletne realizacije projekta, koja je planirana u roku od tri godine, može da uštedi oko 10 odsto sredstava od ukupnog godišnjeg prihoda preduzeća, a to u slučaju javnog preduzeća znači da bi se integrisanjem savremenog sistema napravile milionske uštede. Na taj način bi se novac uložen u kompleksni informacioni sistem vratio u veoma kratkom periodu.

– Imajući u vidu uslove poslovanja, edukaciju kadra i stavke koje se ne mogu predvidjeti projektnim prijedlogom, predviđen je rok od tri godine, koliko je potrebno za kompletnu realizaciju projekta da bi se vidjeli jasni efekti sistema – ističu u “Šumama RS”.

Očekuje se da bi u “Šumama Srpske” konačnu odluku o prihvatljivosti ponude grupe ponuđača, koju predvodi kompanija “Prointer ITSS”, za izradu informacionog sistema trebalo da donesu u narednih nekoliko dana. Za informacioni sistem “Šuma Republike Srpske” osigurano je oko 17 miliona KM, i to 5,5 miliona iz Partner fonda i 12 miliona odlukom Vlade Republike Srpske iz sredstava posebnih namjena za šume, pišu Nezavisne.

Da je potrebno napraviti ozbiljne rezove potvrđuju i zvanični podaci Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS. Prema procjenama, iz šuma širom Srpske godišnje se u prosjeku bespravno posječe od 15.000 do 20.000 kubnih metara šumskih drvnih sortimenata. Računica Ministarstva kaže da šumokradice naprave štetu od tri miliona maraka godišnje, što je problem i za mnogo veće zemlje od Republike Srpske.

Dragan Salić iz Asocijacije za razvoj i ekonomiku prirodnih resursa navodi da kompleksni integralni informacioni sistem ima module koji ovo pojavu mogu zaustaviti ili svesti na minimum.

– Da uprostimo, nakon integrisanja i puštanja sistema svako evidentirano stablo u Srpskoj imaće svoj bar-kod, te će nakon sječe bilo koji ovlašteni službenik, koji posjeduje ručni terminal, moći da provjeri sve podatke o njemu. To znači da će iz prakse biti izbačena sva papirologija, a time će biti u velikoj mjeri smanjena mogućnost grešaka i zloupotrebe – objašnjava Dragan Salić.

Sve informacije konkretno će osigurati da se zna i u centrali preduzeća i na tabletima šumara kada je svaki šumski drvni sortiment planiran za sječu i ko ga je planirao posjeći, ko je i kada posjekao stablo, u kojoj kategoriji, kad i kako je prevezen do stovarišta, ko i kada ga je zaprimio i kada je rađena inventura stovarišta, te kada i ko je odvezao i na kom vozilu. U “Šumama Republike Srpske” su svjesni da postojeći, tehnološki prevaziđen sistem nakon 20 godina što prije moraju da zamijene sistemom koji će funkcionisati po standardima koji važe u razvijenim zemljama.

– Sprječavanje bespravne sječe samo je dio onoga što bi trebalo da poboljša rad i rezultate u ‘Šumama Republike Srpske’, a stavke na koje će sistem moći da utiče svakako su planiranje, baza podataka, resursi i brojne uštede u poslovanju – saopštavaju iz “Šuma RS”.

Stručnjaci navode da je ovo kompleksno rješenje koje zahtijeva velika finansijska sredstva za realizaciju, zbog ogromnog broja segmenata, odnosno modula, koje je potrebno uvezati u jedinstveni sistem. Striktnom realizacijom projekat se vrlo brzo može isplatiti jer sistem pravi uštede gdje god su one moguće.

– Svaki od modula je jako kompleksan i zahtjevan, prvenstveno platforma za funkcionisanje, a ne treba zaboraviti ni stručnjake koje treba angažovati na pripremi, izradi i implementaciji projekta. Kada se ovome dodaju cijene licenciranih sistema za obezbjeđenje, instalacija opreme, održavanje, edukacija kadra, te cijena usluge migracije podataka i njihovog integrisanja u informacioni sistem, jasno je da se radi o kompleksnom projektu, koji je moguće izvesti samo uz odgovarajuće garancije”, objašnjavaju stručnjaci koji se bave razvojem ovakvih informacionih sistema.

Iz Udruženja ekonomista RS SWOT ističu da će privredna društva poput “Šuma Srpske” sigurno imati koristi od informatizacije poslovanja s obzirom na to da se radi o kompaniji koja ima veliku teritorijalnu, funkcionalnu i organizacionu razuđenost.

– Naravno, da bi se stvarno kapitalizovale prednosti uvođenja informacionog sistema, mora se voditi računa o kadrovskim kapacitetima. Posebno je važno da menadžment ima znanja i da insistira na dosljednoj primjeni novog sistema, ali i da njegovo uvođenje prati zapošljavanje IT stručnjaka – rekao je izvršni direktor Udruženja ekonomista SWOT Saša Grabovac.

Takođe, predviđeno je da novi integralni informacioni sistem na mobilnoj aplikaciji omogući evidenciju aktivnosti na zaštiti i čuvanju šuma, kako od njene devastacije tako i od insekata, biljnih bolesti, požara pa sve do zaštite divljači i lovnih objekata.

Izvor: Srpska Info

U selima Semberije uočen je problem zaštite lokalnih i nekategorisanih puteva jer mnogi mještani vrše uzurpaciju putnog pojasa, zasipaju kanale i zaoravaju kolovoz i bankine, navodi se u informaciji o stanju puteva gradskog Odjeljenja za stambeno-komunalnu djelatnost.

„Mnogi mještani iznose zemlju na kolovoz prilikom obrade zemlje, ne sasijecaju rastinje i drveće na međama između puta i parcela, nelegalno grade masivne ograde i objekte kojim umanjuju preglednost i ugrožavaju bezbjednost saobraćaja. Radi zaštite puteva neophodno je obustaviti ovu negativnu aktivnost i praksu“, ocijenjeno je u materijalu pripremljenom za decembarsku sjednicu Skupštine grada.

Nadležni navode da sama aktivnost komunalne policije i saobraćajnog inspektora u ovom momentu nije dovoljna da bi se sva putna mreža na području grada kvalitetno zaštitila i da je s tim ciljem neophodna saradnja inspektora, mjesnih zajednica i naročito sudova.

Načelnik Komunalne policije u Bijeljini Ratomir Draganić rekao je Srni da su na seoskim putevima za devet mjeseci izvršili 165 pregleda, sačinili 63 zapisnika kojima je konstatovano da nešto nije u redu i izdali 46 rješenja kojima je naloženo da se uočeni problemi otklone.

On kaže da mještani najčešće tako i urade, a u dva slučaja kada nisu postupili po rješenju izdati su im prekršajni nalozi.

Za ovaj prekršaj predviđena kazna za fizička lica je od 200 KM do 500 KM.

Navodeći da se dešavalo da nekategorisani putevi budu zaorani, prepriječeni, prekopani kanalima za prolazak vode, Draganić navodi da je najčešći problem, ipak, njihovo zarastanje u žbunje i dreće.

Putnu mrežu u Bijeljini čini 225 gradskih ulica dužine 175 kilometara, 259 kilometara lokalnih puteva i 1.500 kilometara nekategorisanih puteva.

Godišnje se na puteve ugrađuje oko 100 novih saobraćajnih znakova.

U resornom gradskom odjeljenju ocjenjuju da je trenutno stanje ulica u Bijeljini solidno i navode da je obavljeno krpljenje udarnih rupa, te da se na tome kontinuirano radi dok dozvoljavaju vremenski uslovi.

Bijeljina ima osam lokacija na kojima je saobraćaj regulisan svjetlosnom signalizacijom i 13 raskrsnica sa kružnim tokom.

Izvor: InfoBijeljina

Agencija za statistiku BiH, u saradnji s entitetskim zavodima za statistiku, po treći put provodi statističko istraživanje iz oblasti poljoprivrede na uzorku kreiranom iz Popisa stanovništva u BiH iz 2013. godine, pod nazivom Anketa „Godišnje istraživanje farmi 2019“.

Anketiranje će trajati dvije sedmice od 1. do 15. decembra ove godine. Anketu će provoditi oko 100 anketara i kontrolora – od čega sedam u Brčko distriktu, akreditovanih od strane Agencije za statistiku BiH, Federalnog zavoda za statistiku FBiH i Republičkog zavoda za statistiku RS, na reprezentativnom uzorku od 10.564 slučajno odabranih porodičnih poljoprivrednih gazdinstava.

Istovremeno, bit će anketirano i 1.515 pravnih osoba i preduzetnika metodom dostavljanja upitnika putem pošte. U Brčko distriktu bit će anketirano 397 porodičnih gazdinstava i 95 pravnih osoba i preduzetnika.

Osnovi cilj provođenja Ankete “Godišnje istraživanje farmi” je prikupljanje podataka o poljoprivrednoj proizvodnji na poljoprivrednim porodičnim i gazdinstvima pravnih osoba (poljoprivrednih preduzeća/preduzetnika/zadruga), o poljoprivrednim proizvodima i njihovoj upotrebi.

Anketari će prikupljati podatke o površinama i ostvarenoj proizvodnji ratarskih kultura, povrća, voća i grožđa, planovima sjetve za narednu godinu, brojnom stanju stoke i stočne proizvodnje, klanju stoke na gazdinstvu, proizvodnji i upotrebi mlijeka, potrošnji, bilansu vlastitih poljoprivrednih proizvoda, radnoj snazi, vrijednosti i površinama kupljenog i zakupljenog poljoprivrednog zemljišta i međufaznoj potrošnji.

Rezultati ankete će biti objavljeni s prošlogodišnjim rezultatima radi usporedbe podataka u drugoj polovini 2020. godine.

Značaj ove ankete je u tome što će doprinijeti unapređenju kvaliteta i tačnosti podataka iz statistike poljoprivrede u odnosu na dosadašnja istraživanja koja su bila zasnovana na procjenama na nivou općina. Budući da se Anketa “Godišnje istraživanje farmi 2019” realizuje u skladu s EU regulativama, metodološkim uputstvima, preporukama i objašnjenjima Eurostata podaci iz poljoprivrede će biti međunarodno uporedivi, a doprinijet će i kvalitetu podataka koji se koriste za ekonomske statistike u poljoprivredi pri izradi bilanci i udjela poljoprivrede u ukupnom bruto domaćem proizvodu BiH (GDP).

Zbog značaja Ankete „Godišnje istraživanje farmi“ statističke institucije su zamolile nosioce porodičnih poljoprivrednih gazdinstava, odgovorne osobe u pravnim osobama i preduzetnike za aktivnu saradnju u realizaciji ovog važnog istraživanja i garantuju da će, u skladu sa zakonima o statistici i zaštiti ličnih podataka, odgovori na postavljena pitanja biti strogo povjerljivi i da će ispitanici ostati potpuno anonimni, te da će se prikupljeni podaci koristiti isključivo za statističke svrhe, saopćeno je iz Agencije za statistiku BiH.

Izvor

Dugogodišnji ribolovac Dragan Tomić iz srbačkog sela Korovi, u rijeci Savi ulovio je basa, za naše vodotoke veoma rijetku vrstu ribe koju do sada niko nije ulovio, potvrđeno je u SRD „Bistro“ Srbac.

Pojavljivanje basa u rijeci Savi predstavlja veliko iznenađenje za ribolovce jer ova plemenita i veoma cijenjena riba potiče čak iz Amerike.  Prije nekoliko godina evidentirana je u Mađarskoj i Bajskom kanalu u Srbiji. Riječ je o grabljivici, koja se lovi, isključivo varalicom – vobler, guma i leptir, prenosi BN.

– Kada sam ulovio ovu ribu, moram priznati, nije mi pomoglo moje iskustvo i znanje o vrstama ribe – nisam znao o kakvoj je vrsti ribe riječ. Ličila je na babušku, grgeča, deveriku, smuđa, ploticu, ali sam  pomoć ipak našao u katalogu riba i utvrdio da je u pitanju američki bas, najpopularnija riba u Americi. Srećan što će ostati zabilježeno da sam prvi otkrio i ulovio ovu ovu ribu u rijeci Savi – dodaje Dragan, inače dugogodišnji član Sportsko-ribolovnog društva „Bistro“ iz Srpca.

Riba bas može dostići težinu do 8 kilograma. U vrijeme mrijesta ženka   položi od 2 do 43 hiljade jajašca o kojima se brine mužjak. Lovostaj na  ovu vrstu ribe traje od 15. marta do 15. juna i najduži  je u odnosu na druge vrste riječne ribe.

Izvor: Srpska info

BANJALUKA – Ukoliko akciza na rezani duvan ostane 114 maraka po kilogramu, niti jedan organizator proizvodnje duvana više neće postojati, a od Nove godine ćemo imati kompletnu proizvodnju na crnom tržištu, poručio je Svetozar Mihajlović, savjetnik u preduzeću „Duvan“ Bijeljina, povodom današnjeg sastanka o stanju u duvanskoj industriji u BiH.