Naslovnica Blog Stranica 870

Ishrana teladi za priplod i tov

Ishrana teladi za priplod i tov je veoma bitna

Za podizanje kvalitetnih grla neophodno je da prvih dana telad dobiju prvo, kolostralno mlijeko (grušavina, mlezivo) jer ono ima specijalnu ulogu u organizmu životinja. Količina mlijeka koju će telad u prvim danima uzimati treba da se kreće oko 6-8 kg, i po mogućnosti bolje je da uzimaju češće po manje količine. To prvo mlijeko majke krave tzv. kolostrum je od neprocenjivog značaja za telad, jer se kroz njega novorodjeni organizam snabdijeva izuzetno važnim materijama, koje učestvuju u formiranju imuniteta i uspostavljnaju prvobitne funkcije varenja. Kolostrum je bogat proteinima, vitaminima i mineralima, potrebnim novorodjenom teletu.

Već poslije 5-7 dana telad mogu postepeno da predju na ishranu zamjenama za mlijeko, ili da se napajaju kravljim mlijekom. Na farmama se od ovog momenta za ishranu teladi upotrebljavaju isključivo različite zamene za mlijeko. Napajanje se vrši dva puta u toku dana, pri čemu se svaki put daje ista količina mlijeka. Zamjene za mlijeko su sastavljene iz lako svarljivih hraniva, kojima često ne raspolažu zemljoradnička gazdinstva, pa stoga treba uzimati fabričke smeše zamjena za mlijeko. U njima se nalazi obrano mlijeko u prahu, sojina, lanena i druge sačme, riblje brašno, razne prekrupe žitarica, lucerkino brašno i životinjske masti. Uz svaku fabričku smješu dato je i uputstvo o njenom korišćenju.

Obično se 1 kg brašnaste zamjene za mlijeko razmuti u 9 kg mlake vode, tako da se dobije 10 kg tečnih zamjena za mlijeko, koje imaju gotovo istovetnu vrijednost kao i 10 kg punomasnog kravljeg mlijeka. Otprilike količina od 10 kg zamjena za mlijeko, isto kao i 10 kg punomasnog mlijeka u prvim nedeljama života, sadrži hranljive sastojke za tjelesni prirast od 1 kg. Prema željama može se regulisati brzina razvitka teladi davanjem odgovarajućih količina mlijeka ili zamjena za mlijeko.

Telad za priplod

Ako je riječ o teladima koja će se ostaviti za priplod, dnevni prirasti u periodu do odbijanja treba da se kreću od 600 do 700 grama. Količina oko 6-7 kg zamena za mlijeko omogućiće ovakav prirast. Bolje je davati ograničene količine zamjena za mleko, jer se u tom slučaju telad ranije priviknu na uzimanje druge hrane, koncentrata i sjena, koja je jevtinija. Kad su u pitanju telad koja će se upotrebiti za tov, onda prirasti u prvim mjesecima života treba da budu viši, i do 1000 g dnevno, što znači da se takvim grlima mogu davati veće količine i zamjena za mlijeko i koncentrati.

Ishrana teladi se veoma brzo mijenja, to jest obogaćuje. Već poslije desetak dana telad počinju da uzimaju i drugu hranu. U prvo vrijeme to su male količine, koje će u doba odbijanja porasti do oko 2 kg sena i isto toliko koncentrata dnevno. Uobičajeno je da se u periodu mliječne ishrane sjeno i koncentrat se daju u količinama da ih telad slobodno uzimaju. Koncentrat za telad treba da bude bogatiji proteinima pa treba da sadrži više različitih sačmi. Najbolje je nabaviti odgovarajuće fabričke smješe za ishranu teladi.

Ishrana teladi tečnom mliječnom hranom na većim farmama završava se kada tele napuni 2 mjeseca.

Izvor: PoljoprivredniSavetnik

PROČITAJTE:

Kako odrediti starost ovaca na osnovu izgleda zuba životinje

Smještaj ovaca i izgradnja ovčarnika!

Priručnik za proizvođače mlijeka

ČAJ OD LISTOVA SMOKVE: Uspješno rješava OVE zdravstvene probleme! /RECEPT/

U prohladnim i hladnim danima i noćima, počinjemo da mislimo o tome da se možemo ugrejati sa nekim aromatičnim napitkom od biljaka.

Osigurani sa najraznovrsnijim biljkama kod kuće, kao i sa bar dvije tegle meda, opušteno možemo da kažemo da smo spremni za ljutu zimu.

Naravno, bogatstvo biljaka na našoj geografskoj širini nam daje mogućnost ne samo da se ugrijemo uz pomoć čajeva, nego i da se liječimo od raznih bolesti.

Smokve su izuzetno korisno i ukusno voće, ali malo ljudi zna da listovi drveta smokve imaju svoje koristi za organizam. Napitak od listova smokve se preporučuje kod ljudi sa astmom, i koji pate od dijabetesa.

Listovi smokve se preporučuju ljudima koji imaju problem sa plućima, kao i onima koji pate od čireva u želucu.

Osim toga, napitak od listova smokve skida šećer u krvi i smanjuje nivo lošeg holesterola, navodi se u istraživanjima. Listovi se mogu koristiti i na spoljašnji način – za lečenje čireva i kurjeg oka.

Evo i recepta za magični čaj od listova smokve, koji se može koristiti kod problema sa dijabetesom, kod ljudi koiji imaju bronhitis, kao i kod asmatičara.

Za napitak vam je potrebno lita vode i ne više od 3 dobro oprana lista smokve. Stavite listove u hladnu vodu i uključite ringlu – smjesa treba da se kuva 15 minuta, nakon toga skinite sa vatre. Procjedite napitak i pijte dva ili tri puta tokom cijelog dana.

Posebno popularan lijek za čireve u želucu je žvakanje listova, a prema nekim izvorima – listovi su prirodan antioksidant, pomažu kod gubitka kilograma. Što se tiče liječenja čireva, listovi se stavljaju spoljašnje, kao obloga.

Korisna svojstva listova smokve se koriste i kod zapušenih krvnih sudova – bolest, koja je popularna pod imenom Bierger. Oni koji pate od visokog krvnog pritiska takođe se mogu osloniti na čaj od ovih listova.

Izvor: SrbijaDanas

Inovatori iz BiH osmislili najbrži svjetski stroj za pakovanje šećera – Smart Pack 50% produktivniji od konkurencije

U vrijeme kada mladi, naročito obrazovani ljudi napuštaju Bosnu i Hercegovinu uspješne priče onih koji ne samo da ostaju u zemlji već i postižu značajne rezultate u svojoj struci predstavljaju motivaciju i za ostale.

Matej Kraljević, 26-godišnji magistar sa diplomom Fakulteta strojarstva i računarstva Sveučilišta u Mostaru, jedan je od onih koji svoje ideje pretače u uspješan posao i doprinosi boljitku društva.Matej je, naime, dio tima koji stoji iza, kako navode, najbržeg stroja za pakovanje ugostiteljskog šećera na svijetu. Ideja je došla od kolege inženjera Marinka Lovrića, ujedno i većinskog vlasnika firme G3 Spirits BiH, koji je tržišnu potrebu spojio sa vlastitom inovativnošću.

Nakon dvogodišnjeg napornog rada, koristeći najmodernije tehnologije i tehnike, ovaj tim je projektovao „Smart Pack“, stroj namijenjen pakovanju vrećica šećera od 5 grama.

Ne samo da ovakva mašina do sada nije postojala u BiH, već je brža i učinkovitija čak i od najproduktivnijih strojeva te namjene na svjetskom tržištu.

– Matematički proračuni bili su na našoj strani, ali izazov je predstavljao tu matematiku pretvoriti u stvarnost. Nakon što smo 2017. godine gospodin Lovrić i ja proveli nekoliko mjeseci na planiranju i konstruiranju svakog dijela stroja, u naredne dvije godine sam, kao tada novi uposlenik firme StudioPlus, sa kolegama i uz pomoć naših poslovnih partnera, krenuo u realizaciju izrade prototipa stroja. Godinu i pol radili smo na prototipu, a testiranja su potvrdila da smo ideju uspješno pretvorili u stvarnost. Rezultat našeg rada je stroj koji je prije svega produktivan, pouzdan i na visokoj razini automatizacije, što omogućava izuzetno jednostavno rukovanje bez potrebe za dodatnom obukom operatera – objašnjava Matej.

Za rad na mašini, čiji je prototip za oko 50% produktivniji od sličnih koji se trenutno mogu naći na tržištu, dovoljno je prisustvo jednog operatera. Ovo je još jedna stavka koja „Smart Pack“ čini jedinstvenim.

– U izradi prototipa koristili smo najmodernije tehnologije. Kompletan software za stroj smo razvili sami uz veliku podršku naših cijenjenih partnera iz Tipteha Sarajevo, posebice inženjera Ajdina Hamzića – pojasnio je mladi inovator.

Unaprijeđeni sistem doziranja, sklop za vođenje papira i sistem za otprašivanje omogućavaju pouzdan i efikasan rad mašine.

– Zaista smo zadovoljni kvalitetom proizvoda koji smo dobili i koji nam otvara vrata daljnjeg razvoja. Željeli smo ovim prototipom kreirati proizvod čije će usluge biti konkurentne na tržištu, te koji će omogućiti plasman krajnjeg proizvoda ne samo u granicama BiH, već se nadamo na području čitave regije i Europe – poručuje Kraljević.

Rekordni otkup autohtonih hercegovačkih prizvoda od kooperanata

TREBINJE – Agrarni fond koji djeluje pri Gradskoj upravi u Trebinju ostvario je rekordni otkup autohtonih hercegovačkih prizvoda od kooperanata, s kojima je ostvarena izuzetna saradnja.

Sumirajući rezultate iz protekle godine, na prijemu koji je Agrarni fond organizovao s proizvođačima s kojim je ostvarena kooperantska saradnja, Veselin Dutina, direktor ove ustanove, istakao je da je ostvarena saradnja s više od stotinu kooperanata, kojih je svake godine sve više.

„Kroz kooperantsku saradnju plasirano je robe u vrijednosti više od milion maraka, a i taj segment ide uzlaznom putanjom“, kazao je Dutina.

Predsjednik Upravnog odbora Agrarnog finda Obrad Ninković je istakao da je najviše proizvoda plasirano preko prodaje u „Hercegovačkoj kući“, koja posluje u Trebinju i Banjaluci u okviru

Izvor: Nezavisne Novine

Agreks isporučuje 12 miliona jaja u Hrvatsku tokom 2020. – Uskoro pregovori sa potencijalnim kupcem iz Austrije

Kompanija Agreks iz Donjeg Žabara, jedina u RS i BiH koja je dobila zeleno svjetlo za izvoz jaja namijenjenih preradi na tržištu Evropske unije, uveliko pregovara s kupcima iz Hrvatske i Austrije, a prvi kamioni ka tim zemljama trebalo bi da krenu već početkom sljedeće godine.

Zeleno svjetlo za izvoz jaja B kategorije BiH je od Evropske komisije dobila još u julu ove godine, međutim, zbog zahtjevnih procedura plasman robe nije bio moguć sve do unazad nekoliko dana.Direktor Agreksa Predrag Miličić za Glas Srpske kaže da su konačno ispunjeni svi uslovi za izvoz, te da je otvaranje novog tržišta najbolji dokaz uspješno položenog ispita u oblasti proizvodnje i kvaliteta.

– Iako još nismo dobili službeni dopis, iz Kancelarije za veterinarstvo BiH su me usmeno obavijestili da je Evropska komisija potvrdila rješenje za izvoz jaja koja su prekrupna ili presitna za konzumnu upotrebu. Rješenje o plasmanu zvanično je validno od 14. decembra i time smo konačno postali prva firma iz RS i BiH koja ima pravo pristupa tržištu EU – rekao je Miličić.

Istakao je da uveliko pregovaraju sa partnerima iz Hrvatske, sa kojima su sarađivali i prije ulaska te zemlje u EU.

– Partner iz Hrvatske nam je dostavio ponudu kojom traži 12 miliona jaja za industrijsku preradu koja bi trebalo da im isporučimo 2020. i to možemo realizovati bez problema. Takođe, narednih dana ćemo razgovarati sa potencijalnim partnerom iz Austrije – naveo je Miličić i dodao da ne može precizirati kada će krenuti prva pošiljka ka Evropi, ali da očekuje da to bude već početkom nove godine.

Mogućnost izvoza jaja za preradu, tvrdi Miličić, veoma je značajna, kako za Agreks, tako i za domaću industriju živinarstva, jer u BiH nema fabrike za preradu jaja u jajčani prah koji se koristi u proizvodnji konditorskih proizvoda i ima rok trajanja i do dvije godine.

– Pristup velikom tržištu, velikim i moćnim fabrikama omogućiće da sve eventualne tržišne viškove živinarstva RS prodamo u EU. Ako se sve bude pozitivno razvijalo, naša firma će biti u prilici da poveća kapacitete proizvodnje, čemu i težimo – kazao je Miličić.

Rast proizvodnje omogućiće i dodatna zapošljavanja, ističe on, što bi trebalo da smanji odliv domaćeg stanovništva na strana tržišta rada.

– Agreks je već odavno ispunio sve zahtjeve koje propisuje evropsko zakonodavstvo za izvoz konzumnih jaja.

Međutim, Evropska komisija insistira na određenim rješenjima koja BiH zbog svog unutrašnjeg uređenja nije u potpunosti ispunila.

Nadam se da će i entitetske i državne institucije zajedno raditi na tom pitanju i da će BiH već naredne godine dobiti zeleno svjetlo i za izvoz konzumnih jaja – kazao je Miličić.

Kompanija

Kompanija Agreks, koja posluje od 1991. godine na području Donjeg Žabara, trenutno zapošljava 110 radnika, a na farmama je oko 250 koka nosilja.

– Firma smo koja ima najveći kapacitet u proizvodnji konzumnih jaja i jedini koji imamo potpuno zaokruženu proizvodnju od njive do konzumnog jajeta – rekao je Predrag Miličić.

Izvor: GlasSrpske

Stupa na snagu pravilnik o korištenju zaštićenog znaka oznake porijekla

Pravilnik o izgledu i načinu korištenja zaštićenog znaka oznake porijekla, oznake geografskog porijekla i oznake garantirano tradicionalnog specijaliteta prehrambenih proizvoda objavljen je u „Službenom glasniku BiH“, broj 82/19 od 17. decembra, a stupa na snagu osmog dana od dana objave, ističe se na sajtu Agencije za sigurnost hrane BiH.
Pravilnikom se propisuju izgled i način korištenja zaštićenog znaka oznake porijekla, oznake geografskog podrijetla i oznake garantirano tradicionalnog specijaliteta prehrambenih proizvoda, te način izdavanja znaka.
Zaštićeni znak oznake porijekla, oznake geografskog podrijetla i oznake garantirano tradicionalnog specijaliteta prehrambenih proizvoda jest zaštićeni znak kojim se vizualno identificira registrirana oznaka prehrambenog proizvoda koji je proizveden i registriran u skladu s Pravilnikom o sistemima kvaliteta za prehrambene proizvode („Službeni glasnik BiH“, broj 90/18).
Pravilnik o izgledu i načinu korištenja zaštićenog znaka oznake porijekla, oznake geografskog porijekla i oznake garantirano tradicionalnog specijaliteta prehrambenih proizvoda dostupan je na sljedećem linku.
Izvor: eKapija

POVREDE PAPAKA smanju mliječnost krava za 40% – Kako ih spriječiti?

Ukoliko se krave gaje po principu „slobodnog uzgoja“, neophodno je pojačati preglede papaka u zimskom periodu kada su uglavnom u zatvorenom prostoru. Posebno je važno provjeravati papke kod krava koje su stalno u zatvorenom prostoru zbog toga što krave provode više vremena stojeći na betonu i imaju povećan kontakt sa vlažnom podlogom.

Cijelu težinu krave, koja iznosi nekoliko stotina kilograma, nose njeni vrhovi prstiju, odnosno ta težina je raspoređena na vrlo maloj površini. Zbog toga je važno smanjiti period stajanja krave i produžiti vrijeme ležanja.

To će pomoći da se spriječi pojava hromosti kod krava tokom zime, a može se uraditi tako što će se napraviti udobnije ležeće prostirke.

Takođe, treba obratiti pažnju na trajanje muže tokom zime. Ako se krava muze dva puta dnevno i ona provede duže od sat vremena u stajanju van svog boksa, to će imati efekat na vrijeme njenog ležanja.

Jednako je važno i da su visine spoljašnji i unutrašnjih papaka iste kako bi se težina ravnomjerno rasporedila, a to se postiže redovnom korekcijom papaka. Njega papaka počinje već kod steonih junica i sprovodi se najmanje jednom godišnje. Korekciju papaka ne smije da radi nestručno lice koje nije obučeno za taj posao.

Povrede papaka koje nastaju prilikom fizičkog povrjeđivanja ili infekcija su uzrok bola i stresa, i krave uzimaju manje krme, što za rezultat ima smanjenu mliječnost. Prema istraživanjima krave koje imaju bolesne papke mogu da smanje proizvodnju mlijeka za čak 40%.

Osim toga, bolesni papci mogu da proizvedu značajne reproduktivne tegobe i da smanje životni vek krave. Zato je od vitalnog značaja raditi redovne kontrole papaka kod krava i sprovoditi mjere za njihovu njegu.

Izvor: Dairyglobal

PROČITAJTE:

Kako prasićima skratiti repove i brusiti zube

Koliko domaće životinje trebaju vode?

Ketoza krava – smanjena proizvodnja mlijeka, opadanje plodnosti, opadanje imuniteta

Skromna zelena biljka koju smatramo korovom, a travari kažu da je pravi rudnik vitamina! Pomaže kod reume, zatvora, upala!

U astrologiji, sa Mjesecom se povezuju biljke koje umiruju, oslobađaju nas od viška vode i ublažavaju upale. Najjača „Mjesečeva biljka“ je mišjakinja, skromna zelena biljka koju smatramo korovom, a travari kažu da je pravi rudnik vitamina!

Za nedovoljno poznatu biljku mišjakinju (Stellaria media), fitoterapeuti kažu da istovremeno liječi, krijepi i osvježava. Većina je, nažalost, smatra samo dosadnim korovom na njivama, baštama, voćnjacima i vinogradima.

Latinski naziv potiče od riječi stella, što znači zvezda, a takvi su joj baš cvijetovi.

Zovu je i crijevac, zato što starija biljka poseduje elastičnu končastu nit nalik crijevu, a tada je ne treba brati jer više nije ukusna za jelo.

Kao jestiva i puna minerala i vitamina, mišjakinja je bila izuzetno cjenjeno povrće još u starom Rimu.

Za proljećni umor (nastaje zbog višemesečne zimske vitaminske restrikcije), predstavlja pravi eliksir. Mišjakinja je posebno bogata vitaminom C, a od minerala kalijumom, kalcijumom, bakrom, magnezijumom, gvožđem.

Istovremeno, prava je riznica bjelančevina, ugljenih hidrata, masnoća, eteričnog ulja, oksalne kiseline.

Cvjeta od marta do oktobra, ali je dostupna tokom cijele godine, jer uspješno odoljeva mrazevima. Ipak, najbolje uspjeva u rano proljeće i kasnu jesen.

Ako je pomiješate sa ostalim samoniklim biljkama, možete da napravite izuzetno ukusnu i djelotvornu salatu u ovom periodu godine, dok je ponuda kvalitetnog povrća još oskudna.

Koristi se i za variva i čorbu, a najukusnija je pripremljena kao spanać.

Mladi izdanci podsjećaju ukusom i mirisom na mlade klipove kukuruza i samo njih treba koristiti. Stare djelove odstranite, jer nisu jestivi. Mišjakinja može da se koristi svježa, sušena ili u obliku praha od sjemenki kao začin, za posipanje hleba i peciva.

Ova biljka je izuzetan prirodni antiseptik, antireumatik, diuretik, laksativ, stimulans…

Djelotvorna je kod upala oka, zglobova i reume. Alfred Vogel, čuveni švajcarski terapeut tvrdio je da nema bolje biljke za otklanjanje dječijih grčeva.

Narodni ljekari ističu njenu uspešnost u liječenju bolesti pluća i disajnih organa – astme, tuberkuloze, bronhitisa, kašlja. Preporučuje se i za bolesti bubrega i mokraćne bešike, želuca i crijeva, kožnih osipa, čireva, povreda, rana, pa čak i psorijaze.

Za ovu biljku nisu otkrivene nikakve kontraindikacije, ali ipak ne treba pretjerivati. Jedna činijica salate dnevno dovoljna je da osveži tijelo.

Trudnicama se mišjakinja ne preporučuje.

KAKO SE SPREMA ČAJ OD MIŠJAKINJE

Univerzalni čaj – Supenu kašiku usitnjene mišjakinje preliti sa 2 decilitra vruće vode. Sadržaj poklopiti, ostaviti da odstoji 15 minuta, a zatim procediti. Dnevno treba piti dve do tri šolje u malim gutljajima. Čaj može da se koristi i u vidu obloga za bolna mjesta ili kože zahvaćene određenim promjenama.

Čaj sa medom – Spremiti 2 supene kašike mišjakinje, 3,5 decilitara vode, 1,5 decilitar vina i 2 supene kašike meda. Biljku zatim preliti vodom i vinom, u to dodati med i sve staviti da prokuva. Kada prokuva, skloniti sa ringle, ostaviti poklopljeno da stoji 15 minuta, ,a zatim procijediti. Čaj piti u gutljajima tokom cijelog dana.

Izvor: Novosti

PROČITAJTE:

Ljekovite biljke koje bi trebalo da probate

Kopriva kao hrana i uslovi gajenja ove ljekovite biljke!

Uz ove biljke pobijedite STRES

Preko 200 opisanih zoonoza prijeti zdravlju životinja, ali i ljudi

Svi benefiti koje čovjek ima uzgojem i držanjem životinja u ekonomskom ili svakom drugom smislu konstantno su na ivici narušavanja biohigijenskih uslova uzgoja, što za poslijedicu može izazvati raznorazna oboljenja životinja ali i ljudi.

Neprekidna veza životinjske i ljudske populacije seže još od prvobitnog lova iz kamenog doba, iskorištavanja životinja za rad i transport pa sve do danas savremenih uzgojnih centara i modernih farmi. Svi benefiti koje čovjek ima uzgojem i držanjem životinja u ekonomskom ili svakom drugom smislu konstantno su na ivici narušavanja biohigijenskih uslova uzgoja, što za posljedicu može izazvati raznorazna oboljenja životinja, ali i ljudi. Bolesti koje se prenose sa životinja na čovjeka i obrnuto nazivaju se zoonoze.

Uzročnici zoonoza se prvenstveno nalaze među životinjama, tako da najčešći izvori širenja zoonoza mogu biti domaće i divlje životinje. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) oko 75% novih bolesti koje su pogodile ljude u zadnjih desetak godina uzrokovano je patogenim organizmima koji potiču od životinja ili od proizvoda životinjskog porijekla.

Profesionalna opasnost

Ujed, ogrebotina, kontakt sa slinom, izmetom i mokraćom životinja ili konzumacijom mesa, mlijeka ili jaja predstavljaju potencijalnu mogućnost zaraze čovjeka nekom od zoonoza, ako dođe u kontakt sa zaraženom životinjom. Uzročnici bolesti obično mogu ući u čovjekov organizam preko kože, probavnog sistema (preko usta) ili preko dišnog sistema, dok neke od zoonoza za prijenos uzročnika sa životinje na čovjeka trebaju posrednike, „nosače“ bolesti, kao što su komarci, buhe, krpelji, mušice i sl.

Pored uobičajene populacije, veći stepen rizika je kod farmera, radnika u klaonicama, veterinarskih tehničara i veterinara. Stoga su 1975. godine Svjetska zdravstvena organizacija i Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) klasificirale zoonoze i ozljede uzrokovane različitim vrstama životinja kao profesionalnu opasnost.

Najčešći izvor zaraze za gore pomenute skupine ljudi su bolesne životinje na farmi, subklinički inficirane životinje, ali i životinje sa patogenom mikroflorm. Izvori zaraze u okolišu, tzv. vanjski uzročnici, su najčešće kontaminirani zidovi, podovi, stolovi za pregled, vage, kavezi, stelja, oprema, hrana za životinje, tlo i voda.

Tipovi zoonoza

Svaka zaraza i pojava bolesti ima svog uzročnika. Zoonoze mogu biti infekcije ili infestacije zavisno od toga ko ih uzrokuje: virusi, bakterije, gljivice, protozoe ili paraziti. Stoga postoji i učestalija podjela na virusne, bakterijske, parazitarne i gljivične zoonoze.

  • Bruceloza je jedna od najčešćih bakterijskih zoonoza, a ljudi se zaraze preko zaraženih domaćih životinja (ovce, koze, goveda i svinje). Životinje mogu mjesecima, pa čak i godinama izlučivati uzročnike putem mlijeka i drugih sekreta, bez vidljivih znakova bolesti.
  • Antrax, poznatija zaraza i kao Crni prišt, izaziva kod životinja iznenadna uginuća, što je svakako simptom koji je dovoljan znak da se potraži hitna reakcija veterinara. Zaraza je vrlo opasna zoonoza, ljudi se mogu zaraziti preko domaćih životinja (ovce, koze, goveda). I  kod ljudi se ova zaraza vrlo teško liječi.
  • Salmoneloze, Kampilobakterioza i Listerioza su zoonoze kojim se čovjek može zaraziti uglavnom konzumiranjem hrane najčešće porijekolom od peradi i svinja, i nešto manje od ovaca i koza. Uzročnici su bakterije roda SalmonellaCmpylobacter i Listeria koje su prisutne u crijevima životinja.
  • Leptospiroza je zoonoza čiji su osnovni „nositelji“ miševi i štakori, a izlučuju je mokraćom. Najčešće oboljevaju domaće životinje (svinje, goveda, konji), ali i kućni ljubimci psi i mačke kao i divlje životinje. Karakteristika je da se čovjek zarazi najčešče preko kontaminiranog tla ili vode leptospirama.
    • Q groznica je zonoza koja izaziva povećanje temperature, glavobolju, pa i učestalo  znojenje. Često nastaju promjene na plućima koje su slićne atipičnoj pneumoniji. Čovjek se najčešće zarazi udisanjem prašine i kontaminiranim izlučevinama ovaca, koza ili krava, a mogu biti inficirani i konji, mačke, psi i ptice/perad.
    • Psitakoza/Orintoza je poznata i kao papagajska groznica, a uzročnik je Chlamydia psitacii. Prenosi se dodirom sa zaraženim ptičjim izmetom ili prašinom koja se skuplja u ptičjem kavezu. Psitakoza je više naziv za zaraze od egzotičnih ptica, dok se kod ostalih ptica naziva ornitoza.
    • Bjesnilo je virusna zoonoza koja napada nervni sistem. Prenosnici su najčešće u prirodi i to divlji mesojedi (lisica, vuk i sl.), a kod od domaćih životinja, odnosno kućnih ljubimaca to su pas i mačka. Za prijenos bolesti sa životinje na čovjeka bitan je ujed bijesne životinje, jer je u slini najveća koncentracija virusa. Najopasnija je od svih zoonoza, jer je neliječena izuzetno smrtonosna.
    • Hemoragična groznica, zoonoza poznatija i kao Mišija groznica jer je prenose glodavci (poljski miš, voluharica i dr.) putem svojih sekreta, ali koja se ne prenosi između ljudi. Bolest se prenosi direktno, najčešce udisanjem zaraženog aerosola, a rjeđe preko zaražene vode i hrane.
    • Aviarna influenca, među širom populacijom poznata i kao Ptičija gripa. Od tri vrste virusa gripa A, B i C, virus influence A je zoonotska infekcija sa prirodnim prenositeljem gotovo u potpunosti kod ptica naročito divlje plovne peradi (patke, guske, labudovi i dr.).
    • Trihineloza je bolest uzrokovana parazitom Trihinella spiralis koji se nalazi najčešće u mišićima svinje, rijeđe kod ostalih životinja, divlje svinje, medvjeda, jazavaca, pa i konja. Čovjek se najčešće zarazi kada pojede nedovoljno skuhano, nedovoljno pečeno meso ili mesne proizvode od zaraženih životinja sušenih na dimu.

    Bolje spriječiti nego liječiti

    Zadatak i obaveza farmera, stočara i odgovornih lica na farmama, klaonicama, proizvodnim pogonima je da unaprijed definirane biosigurnosne mjere poštuju i redovno sprovode, kako se ne bi stvorili uvjeti koji izazivaju pojavu uzročnika, a kasnije i zaraze kod ljudi ili životinja.

    Biosigurnosne mjere koje se provode u uzgoju domaćih životinja, a smanjuju rizik pojave su: cijepljenje malih preživara, izolacija i izlučivanje iz uzgoja te zabrana prometa i transporta inficiranih životinja, pasterizacija mlijeka ili termička obrada mesa porijeklom od životinja sa područja ugroženih životinja od neke od zoonoza, redovna dezinfekcija, deratizacija i dezinsekcija prostora.

    Također posebnu pažnju treba posvetiti mjerama lične zaštite od infekcije koje može svako  primjenjivati i provoditi sa ciljem smanjenja mogućnosti dobijanja infekcija (lična higijena, pranje i dezinfekcija ruku poslije kontakta sa životinjama ili njihovim izlučevinama, korištenje radne odječe i obuće i dr.).

    EFSA-I i ECDC javna zdravstvena tijela, objavila su zvanični godišnji izvještaj za EU, u kojem se navodi da je u 2018. godini prijavljeno 246.571 slučajeva zaraze nekom od zoonoza, dakle samo oni prijavljeni slučajevi, broj je vjerovatno i veći, ako se uzmu u obzir i ostale zemlje nečlanice EU, broj koji alarmira i budi savjest savjesnog i odgovornog pristupa sprovođenju biosigurnosnih mjera, radi sebe lično, ali i šire populacije.

    Izvor:Agroklub.ba

Tešanjske žene prerađuju domaće voće i povrće

Udruženje žena Ruka Kalošević nedavno je u saradnji sa Udruženjem Žene za žene International Sarajevo organizovalo svečanost povodom puštanja u rad mini proizvodnog pogona za preradu voća i povrća, a koji je realizovan u okviru projekta Domaće iz našeg kraja – proizvodi tešanjskih žena.

Mini pogon

O kvalitetu i učinkovitosti linije vrijedne žene Udruženja su se odmah po istovaru i montiranju linije i same uvjerile, a Suad Huskić, načelnik Općine Tešanj, izrazio je zadovoljstvo što na prostoru općine aktivno djeluju udruženja građana, posebno udruženja žena.

– Vjerujem da svaka mjesna zajednica na području općine Tešanj ima potrebu za ovakvim mini pogonom i kada bi se to proširilo u BiH, žene u ruralnim područjima bi imale bolji status u društvu. Ta aktivnost bi povezala i proizvodnju i voćarstvo te zdraviji način života, što bi dovelo do korištenja domaćih proizvoda i na taj bi se način promijenila percepcija o načinu i uslovima života u BiH, rekao je Huskić.

U okviru ovog projekta članice Udruženja dobile su i vrijednu donaciju, naime, podijeljeno im je 1.760 sadnica jabuke, kruške i šljive.

Projekat su podržali Općina Tešanj i Regionalni program lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu (ReLOad) koji finansira Evropska unija, a provodi Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP).

Zdravi i korisni

Inače, Udruženje je od svog osnivanja provelo mnogo projekata, a uskoro bi trebala početi realizacija projekta Novim tehnologijama do novih tržišta čiju će realizaciju pomoći Sweden/USAID FARMA II projekt. Suada Mujkić, predsjednica Udruženja, kazala nam je kako će projekt ženama pružiti priliku da svoju sirovinu prerade, da se pojave na tržištu koje će njihove proizvode prepoznati kao zdrave i korisne.

Izvor