Naslovnica Blog Stranica 870

Svega pet kamiona junetine otišlo iz BiH za Tursku

BIJELJINA, BANJALUKA – Samo pet kamiona junadi otišlo je za Tursku od sredine decembra, otkako se krenulo s izvozom, koji je trenutno stao zbog nadolazećih praznika, potvrdio je za „Nezavisne“ Ljubomir Kalaba, direktor Kancelarije za veterinarstvo BiH.

„Do sada je izvezeno pet kamiona, odnosno sto tona junetine. Izvoz je sada stao zbog praznika, ali poslije Nove godine će se nastaviti. Izvezena je mala količina jer se kasno počelo, ali pozitivno je da je krenulo i da će se nastaviti poslije praznika, tako da se nadamo da će ići u kontinuitetu“, naglasio je Kalaba za „Nezavisne“.

Nemanja Vasić, potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH, kazao je da se očekuje da se izvoz junadi u Tursku završi u decembru i januaru, kada bi trebalo da bude izvezena predviđena količina.

„Turska kompanija je angažovala kompaniju ‘Šišović’ kao zastupnika, tako da je dalji izvoz isključivo stvar ove dvije kompanije“, rekao je Vasić.

I Ranko Sarajlić, poljoprivredni proizvođač iz Gradiške, potvrdio je da je do sada u Tursku izvezeno oko sto tona junetine, a izvoz je obustavljen do 10. januara.

„To je za proizvođače veoma loše jer je niska otkupna cijena, a i sporo ide, tako da nema ništa bez zaštite domaće proizvodnje. Nema nikakve logike da mi izvozimo junetinu, a  samo ove godine smo uvezli 32.000 tona junećeg mesa do sada“, rekao je Sarajlić.

Govoreći o interventnom otkupu junadi, koji je pokrenulo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, Sarajlić je naveo da proizvođači junadi ne mogu dati po 3,90 KM po kilogramu jer je to, kako kaže, čist gubitak u proizvodnji.

Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Semberije i član Upravnog odbora Udruženja poljoprivrednika BiH, kazao je da je interventni otkup junadi s jedne strane dobrodošao poljoprivrednicima da se riješe tovne junadi koja je već prerasla.

„S druge strane su proizvođači prevareni po pitanju cijene. Firme zbog kojih smo se našli u ovoj situaciji nisu kupovale domaće, čime su dovele cijenu sa 4,20 KM na 3,90 KM po kilogramu“, naveo je Bakajlić i dodao da slika po pitanju poljoprivredne proizvodnje nije dobra, te da se sve manje ljudi bavi poljoprivredom.

U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS su kazali da su definisali da cijena junadi u interventnom otkupu ne smije biti niža od 3,90 KM po kilogramu.

„Ovo je cijena koja je, po našem mišljenju, u momentu kada je donesena mjera bila i više nego korektna, imajući u vidu da se cijena junadi u okruženju (Srbija, Hrvatska) prilikom donošenja ove mjere (polovinom novembra) kretala od 3,1 do 3,5 KM po kilogramu žive vage, te da je dugo bila oko 3,5 KM, a u posljednje vrijeme je porasla na 3,9 – 4 KM zbog izvoza junadi iz Srbije za Kinu“, naveli su u Ministarstvu.

Prema njihovim riječima, ova mjera je dala rezultate jer je tržište na neki način regulisano, a cijena junadi je porasla za oko 0,50 KM po kilogramu u prosjeku.

Napomenuli su da je Vlada RS jedina vlada u regionu koja je donijela ovakvu mjeru u cilju pomoći proizvođačima, o čemu, kako kažu, govore i pohvale koje stižu od većine proizvođača u RS i BiH, ali i okruženju.

„Što se tiče trenutnog broja, otkupljeno je oko 4.000 grla junadi, od čega je većina otkupljena za klanje, odnosno dalju preradu, dok je manji broj otkupljen za dalji izvoz. Očekuje se da bi broj otkupljene junadi za izvoz mogao porasti u januaru, ali je o tome nezahvalno pričati jer ste i sami svjedoci brojnih obećanja sa bh. nivoa o deblokiranju izvoza junadi za Tursku, od čega do sada nije bilo ništa“, naveli su u Ministarstvu.

Dodali su da je mjera interventnog otkupa, koju je ovo ministarstvo donijelo, bila i ostala jedini spas za proizvođače u RS jer su se prije mjesec dana žalili da su im bikovi prerasli, da više nemaju čime da ih hrane i da im prijeti uginuće.

Izvor: Nezavisne

BOŽIĆNA ZVIJEZDA – NJEGA I ODRŽAVANJE

Ni jedan drugi cvijet ne može tako lijepo da obilježi novogodišnje i božićne praznike kao Božićna zvijezda. Svoj privlačan izgled duguje astečkoj boginji kojoj je zbog neuzvraćene ljubavi prepuklo srce. Legenda kaže da je iz kapljica njene krvi izrastao vatreni cvijet okružen tamno zelenim listovima.

Božićna zvijezda je višegodišnja sobna biljka koja predstavlja i predivan ukras u enterijeru doma. Ona zahtijeva karakterističnu i dugotrajnu njegu. Idealna temperatura je 12-25°C, a optimalna temperatura za vreme cvjetanja je između 15-18°C. Jako je osjetljiva na promaju i temperaturu ispod 10°C.

Za uspješan rast potrebno joj je dosta svjetlosti, ali joj ne prija direktna sunčeva svetlost jer joj se mogu oštetiti listovi. Zahtijeva visoku vlažnost vazduha pa je zato neophodno prskati svaki dan – ali samo zeleni dio biljke.

Zaliva se jednom nedjeljno, kada je zemlja potpuno suva, ali ne preobilno. Prekomjerno zalivanje dovodi do truljenja korijena i opadanja listova. Vlažnost zemljišta potrebno je provjeravati svaki dan. Zalivanje se vrši tako da voda prodre do tacne na kojoj se nalazi saksija. Višak vode prosipamo. Ako se zaliva previše donji listovi će početi da žute i počeće da venu, dok će u slučaju nedostatka vode početi da opadaju. Ako želite da biljka i sledeće godine nastavi da uljepšava Vaš dom potrebno ju je prihranjivati tečnim mineralnim đubrivom shodno preporukama vašeg agronoma.

Božićna zvijezda je biljka kratkog dana, a to znači da cvjeta kad je dan kraći od 12 sati. Ako se prostorija gdje je biljka smještena osvjetljava duže od 12 sati, neće iscvjetati. Prema tome, euforbiju morate držati u sobi gdje je „dan kraći”, sve dok se cvjetovi ne razviju. Dok cvjeta, treba je držati u nešto hladnijoj prostoriji na temperaturi od 12 do 14°C, jer će u toplijoj prostoriji brzo precvjetati. Traži najsvjetlije mjesto (na prozoru) i vlažan vazduh.

Kad precvjeta trebalo bi sve grane skratiti na oko 10-15cm visine i biljku staviti na hladnije mesto. Najpogodnija temperatura je od 10 do 12°C. Skraćivanje biljke će podstaći pupoljke da rastu i da se razvijaju. Tada prestaje zalivanje pa biljka odbacuje lišće, što znači da nastupa mirovanje. Međutim, nakon perioda mirovanja, ova cvjetnica će biti spremna za novu sezonu ako je budete ispravno njegovali.

Da bi procvjetala treba je držati u mračnoj prostoriji ili prekriti tamnim platnom, kutijom ili nekim sličnim tamnim neprozirnim materijalom, 8-16 sati, 4-8 nedjelja prije cvjetanja. Ukoliko do nje dopre i tračak svijetla narušiće proces formiranja listova. Kada procvjeta ne bi trebalo mnogo da se pomjera sa mjesta na kome se nalazi, jer može da odbaci cvjetove, čak i listove.

U periodu od marta do polovine aprila biljku treba presaditi u malo veću saksiju. Na dno saksije, ispod zemlje, postaviti sloj glinopora ili šljunka. Ova sobna biljka se umjereno zaliva do juna, a zatim cijelog ljeta obilnije. Jednom nedeljno se prihranjuje tečnim mineralnim đubrivima.

U jesen, biljku treba unositi, posebno noću kako biste spriječili da je mraz ošteti. Ovaj period je veoma nezgodan jer temperatura oscilira u toku dana. Danju biljku slobodno možete ostavljati na otvorenom prozoru ako je napolju dovoljno toplo. Kad nastupe hladniji dani, biljku unesite u topliju prostoriju, na punu svjetlost prozora.

Izvor: Kalia

Začin pun zdravlja – U borbi sa ovih 6 zdravstvenih problema sok od đumbira je neprevaziđen! /RECEPT/

Sok od đumbira – Postoji minimum 6 razloga zbog kojih biste morali đumbir da uvrstite u ishranu

Đumbir je jedan od najzdravijih začina u svijetu. Zbog gingerola koji sadrži u sebi, njegova lekovita dejstva su nevjerovatna. Posjeduje protivupalno, analgetsko i antikarcinogeno djelovanje. Osim toga, kada se doda u jela poboljšava probavu i liječi prehladu.

U ovim slučajevima, ovaj začin je nezamjenljiv:

Jača imunitet

Ukoliko ste skloni prehladama, redovna konzumacija soka od đmbira će pozitivno djelovati na osnaživanje imuniteta. Đumbir pojačava dejstvo antibiotika i poboljšava cirkulaciju.

Preventiva od tumora

Za prevenciju raka, naročito jajnika, on je pravi saveznik. Đumbir ublažava simptome iritabilnog crijeva ako se pije redovno.

Kod Alchajmerove bolesti

Istraživanja su pokazala da svakodnevna konzumacija đubira usporava propadanje moždanih ćelija što je glavni uzročnik Alzheimerove bolesti.

Bolji apetit

Đumbir može da poboljša, ali i smanjiti apetit. Na povećanje apetita djeluje tako što proizvodi više kiseline u želucu. A kao sredstvo za mršavljenje tako što „spaljuje“ masnoće.

Za oporavak mišića

Nakon napornog treninga dobro je popiti sok od đumnira, jer će on opraviti mišiće i spriječiti pojavu upale.

Za pripremu ovog soka će vam biti potrebno: 

  • 1 korijen đumbira
  • 2 limuna
  • 2 l vode
  • 3 kašike meda

Način pripreme: 

Oljuštite korijen đumbira i dobro ga operite.

Isjeckajte ga na kockice ili ga usitnite u blenderu (multipraktiku).

Sadržaj sipajte u posudu, prelijte je sa 2 dl vode i kuvajte nekoliko minuta na umjerenoj vatri.

Ostavite je malo da se ohladi, a zatim iscjedite limun i dodajte med.

U flašu od 2 litre sipajte 1,5 litar vode i smjesu od đumbira, limuna i meda.

Flašu čuvajte u frižideru.

Izvor: Stil

PROČITAJTE:

Volite li kečap? Iznenadit ćete se koliko u njemu ima šećera

Kombinacija super-zdravih sastojaka koji imaju odličan učinak na tijelo!

Jednostavni kućni lijekovi za gnojnu anginu i upalu grla

Institut za voćarstvo u Čačku proizveo novu ranu sortu šljive

Кomisija za priznavanje sorti voća u Ministarstvu poljoprivrede Srbije rješenjem je u novu sortu proizvela hibrid 14/21, stvoren u čačanskom Institutu za voćarstvo. Narednih dana ova rana, stona sorta, dobiće i prikladno komercijalno ime.

– Institut nastavlja davno započetu misiju stvaranja novih genotipova, dakle stvaranja novih sorti gotovo svih kontinentalnih vrsta voćaka, i pred kraj ove godine možemo se pohvaliti da imamo 18. po redu sortu šljive – kaže za RINU dr Milan Lukić, direktor Instituta.

Ovo je 46. nova sorta stvorena u ovoj naučnoj kući u proteklih sedam decenija.

– Ova sorta ispitivana je na nekoliko lokaliteta, jedan je bio u okolini Valjeva, drugi u okolini Novog Pazara i tokom prethodnih dvadesetak godina vršena su opširna istraživanja. Radi se o ranoj sorti šljive koja sazrijeva u drugoj dekadi jula, sedam do deset dana poslije čačanske rane – ističe Lukić.

To je prvenstveno stona sorta, krupnog ploda mase od 80 do 90 grama, ljubičasto plave boje, okruglastog oblika. Sorta je poprilično tolerantna na virus šarke šljive, što je veoma značajno za naše proizvođače, ali i voćare u čitavoj Evropi.

– Nova šljiva ima redovnu rodnost, a to je atipično za rane sorte. Rađa iz godine u godinu, odlikuje se stabilnom rodnošću i relativno visokom za rane sorte. Bujnost stabla je manje izražena nego kod čačanske rane, što je unaprijedilo rodnost – dodaje Milan Lukić.

Hibrid je nastao ukrštanjem sorti rut geršteter (njemačka) i kalifornijska plava (američka), ali nova sorta ima krupnije plodove i znatno bolje osobine od oba roditelja.

– Evropsko tržište sve više zahtijeva okruglasti oblik ploda što ova sorta pruža. Ne rađa u grozdovima već pojedinačno, pa nema pretjeranu osjetljivost prema pojavi moniliji – napominje Lukić.

Dok se odgaje matična stabla i prođe proces sertifikacije potrebne su dvije do tri godine, da bi nova sorta zaživjela.

Autori nove sorte su istraživači iz čačanskog Instituta dr Svetlana Paunović i njene preminule kolege dr Dobrivoje Ogašanović i dr Rade Miletić. Oni su započeli hibridizaciju ove sorte prije nešto više od dvije decenije.

Institut je do sada stvorio 17 priznatih sorata šljiva, od kojih se većina danas gaji u mnogim zemljama Evrope. To su: čačanska rana, čačanska najbolja, čačanska lepotica, čačanska rodna, čačanski šećer, valjevka, jelica, valerija, mildora, timočanka, boranka, krina, pozna plava, zlatka, nada, divna i petra.

Izvor:  Glas zapadne Srbije 

Stižu plastenici u dobojska sela

​DOBOJ – Umjesto one iz uvoza, na trpezi i u zimnici Dobojlija sljedeće godine će se naći paprika koju će svojim vrijednim rukama proizvesti u plastenicima 20 nezaposlenih žena iz ovdašnjih sela.

„Imam jedan manji plastenik, to znači da imam nekog iskustva, pa se nadam da će i ovo da se ostvari onako kako smo zamislili. Uzgajali smo već papriku za kućne potrebe, iskustva su pozitivna, a sada, nadam se, uz pomoć stručnih osoba da će biti još bolje“, kazala je Aleksandra Mihajlović iz Osječana.

„Proizvodila sam papriku na otvorenom, ne u plasteniku, prinosi su bili odlični. Plasirala sam na tržnicu u Doboju na veliko, ne na malo. Na otvorenom proizvodimo krastavac, kupus, krompir, otprilike dva dunuma. Svi radimo, a najviše ja (smijeh)“, iskrena je Alisa Osmanbegović iz Ševarlija.

Plastenici u dobojska sela stižu u okviru projekta „Podrška ruralnom stanovništvu u generisanju prihoda“.

„Ciljna skupina su bile nezaposlene žene s ruralnog područja kako bi tom proizvodnjom u zatvorenom prostoru, odnosno u plastenicima, doprinijele svom kućnom budžetu… Korisnici će proizvoditi papriku zato što je to možda najekonomičnija, najprofitabilnija proizvodnja. To je nekakav pokus za prvu godinu, a za naredne dvije možda će biti uključene druge kulture“, kaže Anis Husaković, v.d. načelnika Odjeljenja za poljoprivredu.

Vrijednost projekta je nešto manja od 130.000 KM, grad Doboj je učestvovao sa 38.000 KM, korisnici sa deset odsto tj. 12.800 KM i Ministarstvo finansija RS i Vlada Švajcarske uz podršku UNDP-a.

„Projekat je u trajanju od tri godine, u narednom periodu ćemo pomoći i da se proizvod plasira. Da ne bi bilo zloupotreba, da ne bi došlo do otuđivanja plastenika, mi smo ih obavezali da u naredne tri godine moraju da se bave proizvodnjom određenog povrća“, pojasnio je Boris Jerinić, gradonačelnik Doboja.

Osim plastenika, korisnice će dobiti i sadni materijal, ali i stručnu pomoć tokom procesa proizvodnje.

„Moraju izabrati najbolje parcele jer se radi o intenzivnoj kulturi koja daje visoke prinose, moraju imati dobar sadni materijal i moraju u toku proizvodnje ispuniti sve uslove koje ta biljka traži. Ona traži dosta vode, dobru temperaturu za svoj razvoj, dobru kontrolu štetnika i ako sve to ispunimo, možemo se nadati visokim prinosima te paprike“, kaže Dragiša Marković, predstavnik resora stručnih usluga u Ministarstvu poljoprivrede RS.

Izvor: Nezavisne

Zaštitite organe jabuke od mraza

Zimski mrazevi su normalna pojava na ovim prostorima. Povoljna okolnost je što se oni najjači javljaju za vrijeme najveće otpornosti organa, u toku zimskog mirovanja jabuke.

Mrazevi se u našim agroklimatskim uslovima javljaju uglavnom od oktobra do maja i mogu da oštete organe jabuke, a nekad i da ugroze opstanak kompletnog stabla. Prema vremenu pojave, dijele se na rane (jesenje), zimske i pozne (proljetne).

Najveće štete obično izazivaju kasni mrazevi pa je borba protiv njih i najznačajnija. Najdjelotvornija zaštita jabuke od ove vremenske nepogode postiže se pravilnim izborom sorti i položaja za voćnjak.

Sve o metodama i mjerama njege, rekla nam je Snežana Janjić, diplomirani inženjer voćarstva i vinogradarstva, iz PSSS Užice.

Kako izbjeći štete?

Rani ili jesenji mraz, javljaju se u oktobru i prvoj polovini novembra. Prema njenim riječima, oni nanose manje štete ljetnim sortama nego poznim zimskim sortama jabuke, kao što je npr. Granny smith. „Da bi se smanjile štete, trebalo bi izbjegavati kasno prihranjivanje azotnim đubrivima i pozno navodnjavanje voćnjaka, naročito ako se nalazi na niskim položajima, kao što su doline potoka i manjih rijeka„, objašnjava Janjić.

Zimski mrazevi su normalna pojava na ovim prostorima. Povoljna okolnost je što se oni najjači javljaju za vrijeme najveće otpornosti organa, u toku zimskog mirovanja jabuke.

Sijanac divlje jabuke i vegetativna podloga A2, najotpornije su podloge prema mrazu.

Lisni i cvjetni (mješoviti) pupoljci otporniji su prema zimskim mrazevima nego kod drugog voća. Stabla jabuke mogu da prežive srazmjerno obilna oštećenja drveta i kore, kako kaže, ako tvorno tkivo (kambijum) i lisni pupoljci nisu povređeni izmrazavanjem. Kad se lisni pupoljci otvore i počne porast mladara, radom kambijuma obnavljaju se oštećena tkiva.

Kalemarski vosak protiv mraza

Ako mraz odvoji koru jabuke, potrebno ju je što prije zakucati ekserima sa širokom glavom i premazati kalemarskim voskom. Jače oštećena stabla ovog voća od zimskih mrazeva ne treba orezivati u proljeće, ali zasad bi trebalo obilnije prihraniti azotom, a površinu zemljišta redovno obrađivati i zalivati.

U cilju suzbijanja mrazeva, poljoprivrednicima se preporučuju posredne, neposredne i naknadne mjere borbe. Među posrednim mjerama zaštite spadaju izbor pogodnog položaja za jabučnjak, izbor otpornih sorti, korištenje visokog debla i nagrtanje snijega oko voćaka„, navodi savjetodavac.

Posredne i indirektne mjere zaštite

Neposredne ili direktne mjere zaštite jabuke su: zamagljivanje, zadimljavanje, orošavanje umjetnom kišom, površinsko navodnjavanje, pokretanje vazduha i zagrijavanje. Ove mjere daju bolje rezultate ako se primjenjuju po tihom, maglovitom i oblačnom vremenu. Među navedenim metodama, najbolju zaštitu pružaju orošavanje i zagrijavanje.

Naknadne mjere podrazumijevaju prskanje biljnim hormonima, kao što su giberelini, naftalin sirćetna kiselina, nakon pojave niskih temperatura. Na taj način podstiče se formiranje ploda jabuke bez oplođenja.

Takođe, povećanje temperature u voćnjaku raznim načinima zadimljavanja poput spaljivanjem slame, piljevine, stvaranjem dimne zavjese, orošavanjem (prskanje procvjetalog voćnjaka vodom iz atomizera ili prskalica). Navedene mjere pokazale su se u praksi voćara kao efikasne metode njege voća.

Najugroženije sorte jabuka

Od kretanja vegetacije pa do oplodnje i formiranja plodova, javljaju se mrazevi, nekada i do kraja maja. Kako kaže ovaj stručnjak, oštećeni plodovi najčešće opadaju ili se na njima formiraju plutaste presvlake koje im u velikoj mjeri umanjuju kvalitet. Dodaje da su najugroženije sorte sa ranijim početkom cvjetanja.

Izvor: Agroklub.ba

Drvarčanin Neđo Bosnić “mercedesom” čuva ovce po nepreglednim poljima Donje Doline

Neđo Bosnić, pedesetpetogodišnjak iz Drvara, nastanio se u toku minulog rata u Donjoj Dolini, selu lociranom na desnoj obali Save. Nepregledna ravnica na sve strane, prema Bardači i srbačkoj opštini, Gornjoj Dolini i Novom Selu na drugu stranu, Orubici i Gaju, nizvodno.

Neđo je nezaposlen i uzdržava četveročlanu porodicu. Kada nema posla na građevini, tu su ovce i koze.

Ovčarstvom sam se bavio i u Drvaru. Tada sam imao manje godina, a više ovaca. I planinske livade su bile bolje od ovih močvara, ali morao sam se privići. Ovdje su mi najveći problemi podvodno zemljište, česte poplave i veliko prostranstvo, kaže Neđo.

Ovaj vitalni čobanin se  nije baš lako prilagodio ravnici. Ni voda mu ovdje nije kao ispod Klekovače. Neđo je po jednoj stvari najneobičniji čobanin na Balkanu. Svoje ovce i koze čuva “mercedesom”.

Prvo izvezem  “mečku” gore na nasip, pa se vratim i pustim ovce na ispašu. Čim ih pretjeram preko savskog nasipa sve ide lakše. Ovce potjeram uzvodno prema Gornjoj Dolini i pratim ih autom. Prođemo desetak kilometara, one pasu, a ja slušam muziku i pjevušim u autu. Teško se čovjeku sa planine prilagoditi na ovoliku ravnicu, kud god pogledam nigdje brda, kaže Neđo.

Mirko i Pavle na nasipu tumače klimatske promjene

Život u Donjoj Dolini, gotovo da je stao. Tek po neki mještanin osim Drvarčanina  Neđe.

Sretoh na savskom nasipu Pavla Vonića i Mirka Ivaštanina iz susjedne Orubice. Mirko je Pavlu čestitao Badnji dan i sutrašnji Božić, počastili su se po jednom cigaretom i konstatovali da ovoliko toplo vrijeme nije zdravo.

Za svojih 85 godina ne pamtim ovakvo vrijeme, a ni Mirko za svojih 75 godina. Komšija Neđo je mlađi i ovo njemu godi, priča Pavle Vonić i nastavi započeti razgovor sa prijateljem Mirkom Ivaštaninom.

Boško Grgić

Izvor: Agroportal.ba

Sedam biljaka koje kontrolišu visok krvni pritisak

Uprkos svim posledicama koje su povezane sa visokim krvnim pritiskom, on je ipak stanje koje se može sprečiti i lako kontrolisati. Uravnotežena ishrana, lekoviti začini i biljke i aktivan i zdrav životni stil mogu da smanje rizik od ovog stanja, kao i da snize  visok krvni pritisak koji je već povišen.

U jednom proučavanju nedavno objavljenom u časopisu Journal of Medicine, utvrđeno je da neki obični začini mogu da nas zaštite od srčanih oboljenja i pogoršanja koje donosi starenje. U navedenoj studiji, istraživači su otkrili vezu između fenola koji ulaze u sastav određenih začina i biljaka i njihove sposobnosti da spreče glikacija (nekontrolisano vezivanje molekula proteina ili masti sa molekulima šećera) i formiranje AGE jedinjenja, posledica ovog procesa, koja su odgovorna za prerano starenje i srčana oboljenja.

Začini i bilje su sjajan način da svoju ishranu učinite lekovitom. Evo nekoliko začina za koje možda niste znali da štite srca i krvne sudove.

1. Beli luk

Beli luk sadrži alicin, supstancu koja ima antibakterijsko, antioksidantno, antihipertenzivno dejstvo, a smanjuje i masnoće. U probnom istraživanju u Kliničkom istraživačkom centru u Nju Orleansu, na temu da li beli luk može da snizi pritisak, devetorici pacijenata sa teškom hipertenzijom bio je dat preparat belog luka sa 1,3 % alicina. Samo pet do 14 sati nakon uzimanja te doze, krvni pritisak u mirovanju je opao, uz znatno smanjenje dijastolnog krvnog pritiska. Šta više, u jednom proučavanju objavljenom 2009 pokazano je da svež beli luk ima moćnije zaštitno dejstvo na srce nego prerađeni.

2. Cimet

Cimet ne samo da pomaže sprečavanju srčanih oboljenja, on može da predupredi i dijabetes. Centar za primenjenu nauku u zdravstvu u Ohaju sproveo je ispitivanje na 22 ispitanika; polovini je davano 250 mg cimeta rastvorljivog u vodi dnevno, a drugoj polovini je davan placebo. Utvrđeno je da oni koji su pili cimet imaju 13 do 23 % viši nivo antioksidanata povezanih sa snižavanjem šećera u krvi.

3. Crni luk

Crni luk sadrži kvercetin, flavonoid antioksidant za koji je utvrđeno da je preventiva protiv srčanih oboljenja i šloga. U istraživačkom proučavanju objavljenom u časopisu Journal of Nutrition, ispitanici koji su uzimali crni luk imali su smanjenje 7mmHg sistolnog i 5mmHg dijastolnog pritiska u odnosu na one koji su uzimali placebo.

4. Masline

Ova biljka je značajan sastojak mediteranske ishrane, za koju se priznaje da spada u najzdravije na svetu. Utvrđeno je da ulje od maslina snižava krvni pritisak. U proučavanju o važnosti maslinovog ulja, dr L. Aldo Ferara, docent na napuljskom univerzitetu Fridrih II, utvrdio je da je dnevno konzumiranje 40 g maslinovog ulja pomoglo da se hipertenzivnim pacijentima smanji doza lekova protiv pritiska za 50%. Smatra se da je to zasluga polifenola iz ekstra devičanskog maslinovog ulja

5. Origano

Ova biljka sadrži sastojak po imenu karvakrol za koji je dokazano da efikasno deluje protiv visokog pritiska. U eksperimentu na životinjama koji su sproveli istraživači Univerziteta Eskisehir Osmangazi iz Turske, utvrđeno je da karvakrol snižava puls i uravnotežuje arterijski pritisak, kao i sistolni i dijastolni pritisak.

6. Glog

Ova biljka se u tradicionalnoj medicini koristi za lečenje visokog pritiska. U jednom proučavanju sprovedenom na Reding univerzitetu u Engleskoj, grupa od 72 pacijenta sa dijabetesom tip 2 bila je lečena ekstraktom gloga 1200 mg dnevno, dok je druga grupa dobijala lekove protiv visokog pritiska. Rezultati su otkrili da pacijenti koji su uzimali glog nakon 16 nedelja pokazali sniženje srednje vrednosti dijastolnog pritiska.

7. Kardamom

U istraživanju objavljenom u časopisu Indian Journal of Biochemistry and Biophysics, 20 pacijenata sa nedavno dijagnostikovanom primarnom hipertenzijom bilo je lečeno sa 3 grama praha kardamoma dnevno. Nakon 3 meseca, svi ispitanici su se osećali dobro bez ikakvih neželjenih efekata. Šta više, proučavanje je jasno pokazalo i da je njihov krvni pritisak efikasno snižen. Terapija je takođe poboljšala antioksidantni status i razgradila krvne ugruške, a da nije značajno izmenila lipide u krvi i nivoe fibrinogena.

Koristiti se prirodnim antioksidantnim i antiinflamatornim osobinama začina i biljaka je sjajan način da poboljšamo zdravlje svoga tela. Sve navedene biljke imaju veoma malo kalorija, poboljšavaju hranljivu i lekovitu vrednost obroka i mogu vam poslužiti kao prirodni preparati za snižavanje pritiska. Dodajte ih u supe, salate i biljna jela. To je zdravija i jeftinija alternativa nego da budete primorani da gomilate bočice lekova na recept i sintetičkih suplemenata.

Izvor: ddl.rs

PROČITAJTE:

Deset prirodnih rješenja za uklanjanje virusnih bradavica

Ove biljke najviše izazivaju alergijske tegobe

Kuvana pšenica – kalorije, ljekovitost i recept

Još u dalekoj prošlosti pšenica je bila jedna od osnovnih namirnica ljudske ishrane. Smatra se čak da je to najčešće korišćena žitarica na celom svetu. Latinski naziv za pšenicu je Triticum, a smatra se da ova biljka potiče iz delova jugozapadne Azije.

U prošlosti se pšenica smatrala religioznom biljkom i bila je izuzetno cenjena zbog svoje velike hranljive vrednosti. Čak i danas u nekim delovima Kine pšenica se posmatra kao sveta biljka, a u raznim mitologijama postoje čak i božanstva ove biljke, kao na primer u grčkoj, finskoj ili rimskoj mitologiji.

Pšenica je bogata hranljivim materijama koje povoljno utiču na naše celokupno zdravlje. Zrno pšenice obiluje mineralima i vitaminima, a naročito je važan visok nivo B vitamina koji se nalazi u pšenici.

Pšenica se može konzumirati i pripremati na različite načine, a u ovom tekstu ćete imati priliku da saznate nešto više o kalorijama i lekovitosti ove namirnice. Osim toga, daćemo vam i recept kako najlakše i najbrže možete pripremiti kuvanu pšenicu, ali i predloge koje poslastice možete napraviti uz pomoć kuvane pšenice.

Kalorije

Kada su u pitanju kalorije, kuvana pšenica je izuzetno pogodna za sve one osobe koje žele da izgube na kilaži. Dakle, ova žitarica ne sadrži puno kalorija i možete je uključiti u svoj dijetalni režim ishrane.

Naime, oko ½ šoljice kuvane pšenice sadrži 151 kaloriju, ali u pitanju su takozvane dobre kalorije. To znači da će vas ova količina pšenice brzo zasititi i da nećete imati potrebu da posegnete za nezdravim grickalicama i slatkišima. U svakom slučaju, bolje je da kao užinu uzmete pola šoljice kuvane pšenice nego neku grickalicu koja će biti puna nezdravih masti i šećera.

Naime, važno je znati da na ½ šolje pšenice ima samo 1g masti, a holesterola nema uopšte, što je izuzetno dobro za sve one koji pokušavaju zdravo da se hrane.

Osim toga, u toj količini pšenice se nalazi 29 g ugljenih hidrata, 6 g proteina, 4 g vlakana, 2 mg kalijuma i oko 265 mg natrijuma. Sve su ovo jako korisni nutrijenti koji će imati pozitivan uticaj na vaše zdravstveno stanje.

Takođe, važno je istaći i to da se u ovoj količini kuvane pšenice ne nalaze šećeri, što je čini još zdravijom i poželjnijom, naročito u dijetetskoj ishrani.

Lekovitost

Kao što smo već rekli, pšenica sadrži velike količine B vitamina, ali i magnezijuma, kalcijuma, vitamina E, gvožđa, fosfora, kao i beta karotena. Osim toga, u pšenici se nalaze i bakar, mangan, selen i mnogi drugi minerali i vitamini. Poznato je da je B vitamin koji se nalazi u pšenici veoma važan za funkcionisanje nervnog sistema u našem organizmu. Sa druge strane, imamo magnezijum i fosfor koji u kombinaciji pomažu da se reguliše krvni pritisak i da se izgrade jake kosti.

Osim toga, fosfor ima još mnoge druge funkcije u telu. Ovaj mineral utiče i na stvaranje DNK, kao i na aktiviranje određenih proteina u telu. Smatra se da se u pšenici nalazi mnogo više proteina nego u ostalim žitaricama. Spomenućemo i značaj koji mangan ima na naš organizam. On utiče na izgradnju i zdravlje kostiju, tako da one ostaju čvrste čak i u starijoj dobi. Selen je takođe bitan, a njegova uloga se pre svega odnosi na štitnu žlezdu i na jačanje imunog sistema.

Nema sumnje da je kuvana pšenica višestruko korisna za čovekovo zdravlje. Ona pomaže ne samo u lečenju, nego i u sprečavanju raznih bolesti. Pre svega, kuvana pšenica se preporučuje u slučaju opstipacije i hemoroida. Ukoliko imate problema sa probavom, preporučuje se da redovno konzumirate kuvanu pšenicu, bar jednom u toku nedelje. Kuvana pšenica sadrži dosta vlakana i zato može da pomogne kod raznih upala u debelom crevu. Istraživanja su pokazala da kuvana pšenica može da spreči, ali i da leči rak debelog creva.

Osim toga, pšenica može da pomogne u jačanju imuniteta i davanju snage celokupnom organizmu. Dokazano je i da se redovnim konzumiranjem kuvane pšenice može smanjiti rizik od srčanog udara. Zahvaljujući betainu koji sadrži, kuvana pšenica može da ublaži brojne upale u organizmu.

Dokazano je i da kuvana pšenica predstavlja idealnu hranu za dijabetičare. Osim toga, redovna konzumacija kuvane pšenice može u znatnoj meri da spreči dijabetes tipa 2.

Ne samo da je kuvana pšenica dobra za zdravlje nego i za vaš izgled. Ona može pomoći u tome da snizite telesnu težinu i da izgledate onako kako ste oduvek sanjali. Istraživanja su pokazala da je kuvana pšenica naročito efikasna kod žena koje imaju problem sa viškom kilograma. Ukoliko budete svakodnevno konzumirali kuvanu pšenicu, nema sumnje da ćete izgledati i osećati se savršeno. Kuvana pšenica sadrži velike količine dijetetskih vlakana i pomaže u smanjenju nivoa šećera ali i holesterola. Sve u svemu, kuvana pšenica je idealan način da se rešite suvišnih kilograma.

Sada kada znate koliko je pšenica korisna za zdravlje čoveka, predstavićemo vam i recept koji će vam biti od koristi ukoliko želite da skuvate pšenicu i da uživate u njenim zdravstvenim blagodetima.

Recept

Kuvana pšenica za slavu je naročito omiljena u narodu. Ranije je postojalo verovanje da zrna pšenice uvek treba potopiti u vodu i ostaviti ih da odstoje u toku noći. Međutim, situacija je sasvim drugačija. Dovoljno je samo kuvati zrna pšenice negde oko sat vremena kako bi postala mekša. Nemojte ih kuvati previše dugo, kako pšenica ne bi izgubila svoj specifičan ukus i teksturu. Dakle, da biste spremili kuvanu pšenicu potrebno vam je 2 šolje zrna pšenice, 7 čaša hladne vode i 1 kašičica soli.

Najpre je potrebno da sortirate pšenična zrna i da uklonite sva ona zrna koja ne valjaju. Zatim isperite pšenicu hladnom vodom i stavite je u šerpu u kojoj ćete je kuvati. Dodajte so i vodu i počnite sa kuvanjem. Kada pšenica provri, onda umanjite temperaturu na šporetu i pustite da se sve i dalje kuva na laganoj vatri. Neka se kuva oko sat vremena ali ne zaboravite da povremeno promešate smesu. Kada pšenica bude skuvana, onda procedite vodu i dobro isperite zrna pšenice. Ukoliko hoćete da jedete toplu pšenicu, onda je najbolje da je jedete kada je tek skuvana. Ukoliko želite kasnije da je jedete i da od nje pravite ukusne poslastice, onda ćemo vam dati neke zanimljive recepte u nastavku.

Kuvana pšenica sa medom i orasima. Ako ne biste da jedete kuvanu pšenicu samu, onda je najbolje da napravite ukusan obrok od pšenice, meda i oraha. Naime, potrebno je da pripremite oko 100 g pšenice koju ste prethodno skuvali, 2 ili 3 kašičice meda, kao i 2 kašičice iseckanih oraha. Po želji možete dodati i malo suvog grožđa, kako bi ukus bio još bolji. Potrebno je ove sastojke dobro izmešati, a onda ih preliti medom.

Kuvana pšenica sa mlekom i orasima. Ovo je još jedna ukusna i zdrava poslastica koju možete napraviti uz pomoć kuvane pšenice. Naime, od sastojaka je potrebno da imate pšenicu koju ste skuvali, iseckane orahe, med i mleko. Najpre je potrebno pšenicu potopiti da odstoji u toku noći, a sutradan je procediti. Zatim, nalijte vodu i kuvajte pšenicu na umerenoj temperaturi na šporetu. Nakon što voda provri, potrebno je da smanjite temperaturu i da ostavite da se pšenica i dalje kuva. Naime, potrebno je da zrna pšenice u toku kuvanja omekšaju. Nakon toga, potrebno je da pšenicu procedite, a zatim da dodate seckane orahe i med. Sve dobro izmešajte a onda nalijte mleko. Još jednom promešajte i dobićete idealnu domaću poslasticu koja vas sigurno neće učiniti ravnodušnim.

Ovo su neki od recepata koji će vam pomoći da za kratko vreme spremite ukusnu i zdravu poslasticu. Ako ste za neke jednostavnije varijante, preporučujemo vam da na kuvanu pšenicu dodate malo šećera u prahu ili šlaga, a možete dodati i cimet ako volite. Postoje i oni ljudi koji kuvanu pšenicu jedu u kombinaciji sa slanim jelim. Preporučujemo vam da kuvanu pšenicu dodate u supu ili u pasulj.

Na taj način ćete dati svom obroku novi ukus, a ujedno ćete povećati i količinu proteina u njemu. Kuvana pšenica može da se jede i za doručak, ukoliko je dodate u omlet sa jajima i pečurkama.

Mnogi preferiraju da jedu za doručak kuvanu pšenicu sa cimetom, medom i toplim mlekom. Ovaj obrok će vas zasititi i dati vam sve potrebne hranljive sastojke, a nećete uneti puno kalorija u sebe.

Kao što možete da vidite, kuvana pšenica može da se jede u kombinaciji kako sa slatkim, tako i sa slanim jelima. Sve zavisi od vas koje ukuse volite, ali nema sumnje da ćete sebi priuštiti ukusan i zdrav obrok, bez obzira za koju se varijantu opredelite.

Neželjeni efekti kuvane pšenice

Iako je kuvana pšenica veoma zdrava i korisna, kao što ste mogli da vidite, postoje i određeni neželjeni efekti koje ova namirnica može da izazove. Naime, usled preterane konzumacije kuvane pšenice, mogu se javiti alergijske reakcije jer se u pšenici nalazi dosta glutena, tako da osobe koje su alergične na gluten ne bi trebalo da koriste ovu namirnicu.

Osim toga, poznato je da se u kuvanoj pšenici nalaze i oksalati, a oni mogu da izazovu kamen u bubregu, naročito ako se jede u velikim količinama i duži vremenski period. Upravo iz tog razloga preporučuje se da kuvanu pšenicu konzumirate umereno, odnosno dva ili tri puta u toku nedelje. Na taj način poboljšaćete svoje celokupno zdravlje.

Izvor: zdraviljudi.com

PROČITAJTE:

Ljekovita svojstva borovih šišarki

Ne bacajte peteljke od TREŠANJA – Evo kako ih možete iskoristiti

Karfiol: Sve zdravstvene prednosti ovog jestivog cvijeta!

Ovčarstvo u Sanskom Mostu staje na noge

​SANSKI MOST – Poslije niza godina stagnacije, ovčarstvo na području općine Sanski Most doživljava revitalizaciju i, prema sadašnjim evidencijama, fond ovaca kod ovdašnjih proizvođača dostigao je cifru od oko 7.000 jedinki.

Prema riječima Senada Bešića, direktora Veterinarske stanice u ovome gradu, ova oblast stočarstva je prije desetak godina zapala u veliku krizu zbog pojave zaraznih životinjskih bolesti.

„To se prije svega odnosi na brucelozu, pa se ovčarstvo našlo u dosta teškoj situaciji. Desetkovan je fond ovih domaćih životinja i proizvođači su bili dovedeni u vrlo tešku poziciju, jer su eutanazirana čitava stada, što je djelovalo destimulirajuće na ovdašnje stočare“, istakao je Bešić.

Prema njegovim riječima, u najbolja vremena se na ovim prostorima uzgajalo oko 12.000 ovaca. Zahvaljujući mjerama borbe protiv zaraznih bolesti koje se poduzimaju u posljednjih nekoliko godina, zaustavljeno je njihovo širenje.

„U proteklim godinama je, pored velikog broja oboljelih životinja, evidentiran i značajan broj ljudi zaraženih brucelozom ili nekom drugom bolešću koja napada životinje. Redovna dijagnostika i vakcinisanje doveli su do toga da je u ovoj godini evidentirana samo jedna krava zaražena brucelozom, što znači da smo uspjeli prevenirati zarazne bolesti“, kazao je Bešić.

Ipak, dodao je kako nekontrolisana ispaša nomadskih stada još predstavlja opasnost, a posebno se to odnosi na ona stada koja nisu obuhvaćena veterinarskom i zdravstvenom kontrolom.

„Kada se sve uzme u obzir, može se konstatirati da ovčarstvo na području sanske općine ide uzlaznom linijom“, kaže Bešić.

Izvor: Nezavisne Novine