Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Boris Pašalić rekao je da resorno ministarstvo u idućoj godini planira da usmjeri više sredstava u kapitalne investicije u Srpskoj.

Pašalić je nakon sastanka u Banjaluci sa predstavnicima udruženja poljoprivrednih proizvođača iz Republike Srpske o nacrtu pravilnika o podsticajima za 2020. godinu istakao da je najveća promjena koju donosi ovaj dokument usmjeravanje više sredstava prema kapitalnim investicijama.

Najvažnije promjene koji donosi ovaj dokument odnose se na područja koja imaju otežane uslove za razvoj poljoprivrede, nova mjera za veterinare i opremanje njihovih veterinarskih organizacija i laboratorija.

On je napomenuo da je predviđen blagi rast agrarnog budžeta sa 71 milion KM u ovoj godini na 75 miliona KM u idućoj godini.

Pašalić je izrazio očekivanje da će u januaru iduće godine biti donesen osnovni pravilnik o podsticajima, kao i pravilnik o kapitalnim investicijama, istakavši da će resorno ministarstvi raditi i na donošenju zakona o podsticajima.

Predsjedsnik Saveza udruženja poljiprivrednih proizvođača Republike Srpske Stojan Marinković rekao je novinarima da predviđena sredstva u agrarnom budžetu Srpske za 2020. godinu neće biti dovoljna, ukoliko se ne uvede sistemska zaštita domaće proizvodnje.

On je naveo da je tim povodom Savez uputio poziv za sastanak novom sazivu Savjeta ministara, odnosno ministru spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Staši Košarcu.

Mora se povećati nivo podsticaja za proizvodwu priplodnog materijala u svim sektorima proizvodnje jer se moramo bazirati na vlastitim genetskim resursima, na proizvodnji kvalitetnog priplodnog materijala odgojenom u našim agro-klimatskim uslovima koji će biti podložan manjim problemima nego uvozni materijal.

Rekao je Marinković.

Predstavnik proizvođača junadi i ratara u Republici Srpskoj Goran Mitrović rekao je novinarima da izrada pravilnika o podsticajima ide u dobrom smjeru i da se donosi na vrijeme.

Kada je riječ o tovu junadi, mislim da su podsticaji ostali na prošlogodišnjem nivou, iako bismo željeli da su limiti veći. U ratarstvu je napravljeno dosta iskoraka u smislu kvaliteta i količine podsticaja.

Istakao je Mitrović.

On je izrazio očekivanje da će izborom novog Savjeta ministara doći do takozvane “sezonske carine” i zaštite domaće proizvodnje, jer je po Ustavu dužnost Republike Srpske i BiH da domaće proizvođače stavi u istu status kao i strane koji prodaju poljoprivredne proizvode na tržištu BiH bez carine.

Izvor

Razvojna banka Federacije BiH počela je aktivno finansirati unapređenje poljoprivrede.

Razvojnoj banci FBiH se u prošlosti spočitavalo da ima konzervativan i restriktivan pristup u svom poslovanju, da svojim aktivnostima i plasmanima nije ispunjavala proklamovane ciljeve, da je trebala poduzeti aktivnosti na sniženju kamatnih stopa, pojednostavljenju procedure prijema i obrade dokumentacije i odobravanja kredita, kao i o transparentnosti u radu Banke itd.

Stoga sada iz udruženja poljoprivrednika ističu zadovoljstvo novim pristupom pomaganja.Želimo izraziti zadovoljstvo što je nova v.d. Uprava Banke je poduzela aktivnosti na rješavanju i stabilizaciji stanja u Razvojnoj banci Federacije BiH. Pogotovo želimo ovdje istaći ulogu i zalaganja v.d. direktorice Mersihe Slipičević.

Nova v.d. Uprava Banke je poduzela aktivnosti na poboljšanju komunikacije sa privrednicima, ali i poljoprivrednicima gdje su iznađena rješenja po pitanju njihove problematike vezane za finasiranje/odnosno dobivanje povoljnijih kreditnih sredstava, a u cilju unapređenja razvoja poljoprivredne i prehrambene industrije.
Rezultat tih aktivnosti je unapređenje ponude bankarskih usluga i proizvoda Razvojne banke Federacije BiH.

Na prijedlog v.d. Uprave Banke, Nadzorni odbor je donio Odluku o korekciji postojeće direktne linije za finansiranje poljoprivredne proizvodnje na način da je smanjena nominalna kamatna stopa na 2,5% na godišnjem nivou, te produžen rok otplate na period najduže do 15 godina.

Također, stekli se se uslovi za realizaciju saradnje između Razvojne banke FBiH i Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. Nadzorni odbor Banke, na prijedlog v.d. Uprave Banke, donio je Odluku o formiranju nove kreditne linije za finansiranje poljoprivredne proizvodnje uz grant sredstva Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. Po istom su poduzete dalje aktivnosti na realizaciji predmetne Odluke, te nakon Nove Godine očekujemo potpisivanje Protokola.

Istaknuto je u reakciji poljoprivrednika.

Nisu zaboravljeni ni izvoznici, jer bez izvoza nema ni razvoja FBiH. Tako da su već postale operativne nove specijalne kreditne linije za izvoznike, ali i korigovane postojeće kreditne linije.

Finansiranje unapređenja poljoprivredne proizvodnje i ruralnog razvoja jeste jedan od ciljeva Razvojne banke definisanih Strategijom razvoja Federacije, koji je Banka konačno počela provoditi. Naglašavamo da se Razvojna banka mora postaviti kao banka svih privrednika sa kojima treba kreirati partnerske dogovore. Svaki dio privrede ima svoje prijedloge za poboljšanje, tako da treba raditi na transparentnoj komunikaciji Razvojne banke FBiH i privrednih subjekata, što bi za rezultat trebalo imati najbolja rješenja i kvalitetnu politiku i strategiju rada Razvojne banke FBiH.
U tom smislu podržavamo njene aktivnosti koje imaju za cilj da rasterete privrednike koji su sve više opterećeni nametima, na način da im osiguramo lakši i povoljniji pristup kreditnim sredstvima kako bi se stvorio zdraviji i bolji poslovni ambijent u cijeloj Bosni i Hercegovini.

Zaključuje se u saopćenju Udruženja poljoprivrednika FBiH.

Izvor

Greta Tunberg pokazala je da svako može učiniti nešto za spas klime. Naravno, ne možemo svi biti tako predani kao mlada švedska aktivistkinja i potpuno izmijeniti svakodnevni način život, no čak i male promjene mogu pridonijeti ublažavanju klimatskih promjena.

Možemo početi od sopstvenog vrta. Evo triju zelenih novogodišnjih odluka za vlasnike vrtova.

Posadite voćku kako biste smanjili emisiju CO2

Drveće veže ugljen dioksid, naročito kad se pobrinete da se drvo kasnije iskoristi kao građevinski materijal i da lišće istruli na tlu.

Sadnja stabala koja brzo rastu posebno je prikladna, a korisno je zasaditi i stablo s puno lišća, savjetuje Helmut Selders, predsjednik Udruženja njemačkih rasadnika.

Preporučuje sadnju voćaka, jer mnogi vrtovi nemaju dovoljno prostora za velike hrastove ili bukve. No pritom treba voditi računa o pogodnom tlu i o količini svjetlosti.

Ako nemate dovoljno mjesta za sadnju stabla, možete posaditi „šarenu živicu“. „Koristite trešnjev lovor ili drvo života, a možete i razne cvjetnice“, kaže Selders.

Pomozite životinjama sadnjom različitih biljaka

„Raznolikost je šansa za preživljavanje“, kaže Marja Rotleb, savjetnica u Njemačkom udruženju za zaštitu prirode i biološke raznolikosti (Nabu). Imate li u dvorištu ili vrtu puno različitih biljnih vrsta, privuććete i više životinjskih vrsta te im pomoći u preživljavanju i obratno. U protivnom životinje neće pronaći dovoljno hrane, a biljke se neće moći razmnožavati.

Umjesto da vam okućnicu čini samo travnjak, postavite gredice s raznim biljkama. One, uz drveće i grmlje, sadrže vrijedne zalihe CO2 te pružaju i hranu i stanište životinjama.

Birajte autohtone biljke, po mogućnosti divlje vrste, preporučuje Rotleb te pojašnjava da insekti najčešće ne uspijevaju doći do nektara na cvijeću s gustim laticama.

Dodaje da ponekad visoko kultivisane biljke ni ne proizvode pelud i nektar. Takve su na primjer hortenzija, forzicija i geranij.

Kupujte zemlju bez treseta

Velika količina ugljen dioksida zadržava u tresetu, organskom sedimentu koji nastaje taloženjem organskih ostataka u močvarama. Ako se izlučuje CO2 oslobađa se gas štetan za klimu, a povrh toga močvara se uništava, a važno je stanište mnogih životinja.

No sve je više alternativa tresetu, koji se obično temelji na kompostu, humusu nastalom od kore drveta i na drvenim vlaknima. Pri sljedećoj kupovini zemlje, pokušajte zatražiti zemlju bez treseta.

Izvor: NN