Mikaila Ulmer, 15-godišnja djevojčica iz Ostina u Teksasu, inspiraciju za svoj biznis dobila je nakon što ju je ujela pčela, a sada planira da širi poslovanje firme koju je osnovala kada je imala četiri godine, prenosi portal Bankar.me.

Mikaila Ulmer je, naime, izvršna direktorica firme „Me & the Bees Lemonade“, koju je pokrenula nakon što ju je porodica ohrabrila da se prijavi na lokalno takmičenje mladih u biznisu.

Djevojčicu je kad je imala četiri godine ujela pčela dok je smišljala kakav posao da pokrene, a nakon početnog straha i bola zbog ujeda vrlo brzo je postala fascinirana pčelama saznavši koliko su važne za ekosistem.

Tada je odlučila da učini nešto što će pomoći da se spasu pčele, pa je počela da prodaje limunadu zaslađenu lokalnim medom i poklanjala je dio dobiti organizacijama koje se bore za spas pčela.

Limunadu, napravljenu po posebnom receptu njene prabake Helen, djevojčica je 2015. predstavila u jednoj televizijskoj emisiji i dobila 60.000 dolara od biznismena Dejmonda Džona.

Nakon toga nastupala je na brojnim poslovnim događajima i čak je najavila bivšeg američkog predsjednika Baraka Obamu na Samitu žena SAD.

Danas se „Me & Bees“ nalazi u više od 1.500 trgovina širom SAD, uključujući gigante maloprodaje, poput Whole Foods, Wegmans i The Fresh Market, zajedno sa sve većim brojem restorana, prikolica za hranu i kompanija za dostavu prirodne hrane.

Ove godine planira da objavi dva nova partnerstva s maloprodajnim kompanijama, abBrend „Me & the Bees“ proširila je i linijom proizvoda balzama za usne napravljenih od pčelinjeg voska.

Mikaila Ulmer, inače, smatra da je za moderne kompanije ključno da imaju pozitivnu društvenu ulogu.

„Nove generacije će radije kupovati od kompanija koje čine dobro ovom svijetu. To nije samo kompanija, to je društveni pokret“, naglašava Mikaila.

„Sanjajte kao dijete. Djeca nemaju straha. Učiniće sve što treba da ostvare svoje snove“, savjet je koji je mlada preduzetnica dala svima koji namjeravaju da pokrenu sopstveni biznis, bez obzira na njihove godine.

Izvor: Nezavisne

SANSKI MOST – Nomadska stada posljednjih su sedmica u velikoj mjeri prisutna na širem području općine Sanski Most, a sumnja se kako su njihovi vlasnici odgovorni za izbijanje i širenje brojnih šumskih požara.

Za proizvedeno i prodato povrće povrtarima iz Republike Srpske prošle godine obračunato je 1,5 miliona maraka podsticaja. Ove godine očekuju da podsticaji budu znatno viši, zaključak je sa Skupštine Udruženja povrtara Republike Srpske.

Zbog nestašice sjemenskog crvenog luka u poljoprivrednim apotekama u Republici Srpskoj njegova je cijena porasla pa tako za kilogram treba izdvojiti i do pet maraka.

Kako su „Nezavisnim“ potvrdili u pojedinim poljoprivrednim apotekama, iako je krenula proljećna sadnja, već nekoliko dana nemaju ni gram sjemenskog luka, a prije velike nestašice kilogram je koštao tri do tri i po KM.

U poljoprivrednim apotekama u Banjaluci kažu da kod njih vlada nestašica sjemenskog luka, dok iz prijedorskih potvrđuju da se još može naći sadni luk, ali da su cijene više nego ranije.

„Trenutno imamo luka, ali je dosta skuplji nego ranijih godina u ovom period. Cijena mu se kreće od četiri do pet KM“, rekli su u jednoj poljoprivrednoj apoteci iz Prijedora i dodaju da su zbog nestašice prinuđeni da podignu cijene.

„Poskupljenjem sjemena luka zatečeni smo i mi apotekari i mušterije“, kažu iz jedne poljoprivredne apoteke u Prijedoru.

Branko Mastalo, predsjednik Udruženja povrtara RS, kazao da ne čudi nestašica sjemenskog luka jer kod nas ne postoji proizvodnja sjemena, pa smo prinuđeni da ih uvozimo.

„Koliko sam dosad vidio, slična je situacija kao i lani. U poljoprivrednim apotekama još ima luka, ali je pitanje do kada, a i njegova cijena polako raste, pa se kreće oko četiri-pet KM“, kazao je Mastalo.

Dodaje da što je skuplje sjeme, skuplji je i krajnji proizvod, pa konačna cijena hrane bude prilično visoka za naše uslove.

„Tako imamo situaciju da su na našim pijacama domaći proizvodi preskupi za naše građane“, istakao je on.

Prema njegovim riječima, među povrtarima kruže priče da je nestašica sjemenskog luka upravo zbog toga što je luk koji je trebalo da dođe na domaće tržište iz Nizozemske završio na tržište u Rusiju.

„Vjerovatno je količina zasad uvezenog sjemena mnogo manja u odnosu na isti period prošle godine“, zaključio je Mastalo.

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, ističe za „Nezavsine“ da je povrtarima teško nabavati sadni luk jer ga je za proljećnu sjetvu uvezeno dosta manje.

„Razlog je to što su proizvođači, odnosno izvoznici odlučili da našem tržištu uskrate određene količine“, kazao je Marinković i dodao da se nada da će se situacija popraviti.

„Nadamo se da će druga tura biti bolja i da povrtari neće biti u problemu“, zaključio je Marinković.

Draška G. iz Banjaluke kaže da je ostala začuđena kada je na pijaci u Banjaluci čula za cijenu sjemenskog luka.

„Prvo sam obišla sve poljoprivredne apoteke i na kraju sam došla na pijacu kako bih kupila samo dva kilograma sjemenskog luka“, rekla je ona.

Izvor: Nezavisne Novine

Bijelog, odnosno albino vrabca, jednu od najređih ptičjih vrsta na svijetu, uslikao je Viktor Jovićević iz Kraljeva, u kraljevačkom naselju Mošin gaj, gdje je ova ptica, prije par dana napravila svoje stanište.