Naslovnica Blog Stranica 8

Zašto je zdrav maslačak i kako da napravite sirup

Agrosavjet
-
0
Zašto je zdrav maslačak i kako da napravite sirup

Maslačak je vrlo rasprostranjena biljka prepoznatljiva po svojim žutim cvetovima. Već vekovima se koristi u ishrani, ali i u lekovite svrhe. Jestiva je kompletna biljka od korena preko stabla i lišća do cvetova. Ovo je jedna od prvih biljaka koje cvetaju već početkom marta, pa je zovu i vitaminska prolećna bomba. U zvaničnoj farmakologiji koristi se biljka dok cveta (od marta do maja) dok se u narodnoj medicini koristi i pre cvetanja kada se bere lišće, dok se koren vadi u rano proleće ili ranu jesen.

Cenjen među Indijancima

Maslačak (lat. Taraxacum officinale) je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice glavočike. Raste u umerenim klimatskim uslovima na travnjacima, pored puta, reka i jezera jer voli vlažno tle. Zbog aromatično-gorkog ukusa u narodu je poznata i pod imenima gorko zelje, popina pogačica, žutinica, žućanik, žuto zelje, mlečika. Poreklo maslačka nije poznato, za lekovita svojstva ove biljke znali su još stari Grci i Arapi koji su je koristili da umire bolove u stomaku. U srednjem veku na ceni je bila mlečna, bela tečnost koja se cedila iz stabljike jer se verovalo da pomaže kod bolesti očiju. U tradicionalnoj kineskoj medicini maslačak se koristi za stomačne tegobe posebno kod upale slepog creva, ali i prilikom problema u dojenju kod porodilja koji nastaju prilikom zapaljenja mlečnih kanala ili nedostatka protoka mleka. Maslačak je bio izuzetno cenjen i među severnoameričkim Indijancima. Maslačak, kao lekovitu biljku prvi je početkom 16. veka opisao nemački botaničar Hironimus Bok.

Maslačak dostiže visinu između 20 i 25 santimetara, ima vretenast korenom koji je izuzetno razgranat pri površini zemlje i može da dostigne veličinu i do pola metra. Stabljika je šuplja iznutra, a čitava biljka sadrži mlečni sok emulziju belančevina i smole gorkog ukusa, dok je cvet jarko žute boje. Period cvetanja je od marta do maja posle koga se pojavljuje seme u obliku bele, pamučaste loptice. Svako seme ima vazdušasti rep kako bi ga vetar lakše razneo. Kao hrana maslačak se najčešće koristi kao salata za koje se upotrebljava mlado lišće u rano proleće. Listovi maslačka sadrže 16 do 18 posto vitamina C i tri procenta gvožđa mnogo više nego spanać. Mlado lišće pre cvetanja može da se bere i osuši na promaji, a potom da se kasnije priprema kao čaj. Salata od maslačka pročišćava krv, podstiče mokrenje i ublažava bolove kod oboljenja žuči i jetre, dok čaj od mladog lišća ublažava urinarne infekcije.

Lekovita svojstva

Lekovita svojstva maslačak ima zahvaljujući svom hemijskom sastavu. Sadrži gorke materije, smole, vosak, eterična ulja, flavonoide, inulin, hetrerozide…Ova biljka je bogata vitaminima A i B, organskim kiselinama, mineralima posebno kalijumom, natrijumom i magnezijumom. U narodnoj medicini koristi se kao gorko sredstvo (kolagog) za smanjivanje masnoće u krvi, cvetovi za pripremu sirupa sličnog medu koji se koristi za jačanje organizma, čišćenje krvnih sudova, bronhitis, prehladu, upalu desi i regulisanje varenja. Od prženog korena može da se napravi zamena za kafu.

Nekada se smatralo da je maslačak dobar za one sa slabim stomakom, a novija naučna istraživanja su dokazala da pored problema sa stomakom ova biljka povoljno utiče na jetru i žuč jer pospešuje stezanje žučne kese čime se višak žuči potiskuje u crevo. Najlekovitiji i najdelotvorniji je sveže isceđeni sok od mlade biljke koji se preporučuje za ublažavanje stomačnih tegoba i hemoroida. Maslačak je izvrstan diuretik, čisti krv, pomaže u lečenju gihta, anemije, reumatizma, čireva, kod upale bešike, otvara apetit. Lekovitost maslačka potvrdili su i naučnici koji su tokom istraživanja na životinjama uočili da ova biljka utiče na regulisanje nivoa šećera i lošeg holesterola u krvi. Gorki sastojci, inulin i polisaharidi prisutni u korenu maslačka povoljno deluju na ravnotežu crevne flore, a sama biljka ima antioksidativni efekat na kompletan oranizam. Ipak pre korišćenja trebalo bi se konsultovati sa lekarom ili iskusnim travarom.

I za kraj vam poklanjamo recept za izuzetno zdrav a zaboravljeni sirup od cveta maslačka.

Sirup od maslačka

Potrebno: 2 litre vode, dve velike šolje cveta od maslačka, kilogram meda, sok od dva limuna.

Priprema: U vodi prokuvajte cvetove maslačka, procedite kroz tanku gazu, pa sok vratite na tihu vatru. Dodajte med i sok od limuna pa kuvajte na laganoj vatri uz konstantno mešanje dok se sok ne zgusne i postane sirup.

Izvor: Agrobiznis magazin

Pojavio se novi metod za otkrivanje lažnog meda: Prevaranti više nemaju šanse

Agrosavjet
-
0
Pojavio se novi metod za otkrivanje lažnog meda: Prevaranti više nemaju šanse

U austrijskoj pokrajini Tirol, u laboratoriji smještenoj u planinskom gradiću Felz, naučnici svakog mjeseca testiraju oko 100 uzoraka meda DNK analizom kako bi utvrdili njihov sastav i otkrili moguće falsifikovanje.

Ovaj metod, koji trenutno koristi samo nekoliko evropskih laboratorija, predstavlja inovaciju u borbi protiv sve raširenijih prevara na tržištu meda.

Naime, tržište meda preplavljeno je lažnim proizvodima, često razrijeđenim vodom ili jeftinim šećernim sirupima, što je protivno zakonodavstvu Evropske unije. Između 2021. i 2022. godine čak 46 posto meda testiranog pri ulasku u EU označeno je kao potencijalno falsifikovano, što je značajan porast u odnosu na 14 posto u periodu 2015–2017. Većina sumnjivih pošiljki, 74 posto, dolazila je iz Kine, navodi France 24.

Austrijska firma Sinsoma, osnovana 2018. godine, specijalizovala se za DNK testiranja meda i nudi ovu uslugu pčelarima po cijeni od 94 evra za osnovni test. DNK analiza omogućava otkrivanje biljaka koje su pčele posjećivale, jer med sadrži DNK tragove iz okruženja u kojem je proizveden. Ako uzorak sadrži DNK biljaka poput riže ili kukuruza, koje pčele ne posjećuju, to ukazuje na neprirodnu mješavinu i moguću prevaru. Uz to, pčelari dobijaju QR kod koji potrošačima omogućava uvid u biljne vrste prisutne u medu, čime se povećava transparentnost.

Jeftini lažni med uništava domaće pčelare

Lažni med ne samo da vara potrošače već i ozbiljno ugrožava egzistenciju domaćih pčelara, koji se teško mogu takmičiti s jeftinim uvoznim proizvodima, često mješavinama iz više zemalja.

“Nemamo nikakve šanse”, rekao je Matijas Kopetzki, vlasnik firme Wiener Bezirksimkerei, koja održava do 350 košnica u Beču.

Evropska unija, kao drugi najveći svjetski uvoznik meda, donijela je prošle godine direktivu prema kojoj će od sredine 2026. etikete na medu morati sadržavati tačnu zemlju porijekla, a ne samo oznaku “mješavina meda iz EU i izvan EU”. Pčelari poput Kopetzkog nadaju se da će novo pravilo podići svijest potrošača. Brisel je, inače, takođe uspostavio grupu stručnjaka s mandatom do 2028. godine, kako bi “uskladili metode za otkrivanje krivotvorenja meda i omogućili praćenje proizvoda do proizvođača ili uvoznika”.

Što se tiče DNK analize, ona može otkriti mnoge vrste prevara, no stručnjaci upozoravaju da nije savršena i da je potrebna rigorozna validacija i standardizacija metoda na nivou EU.

Korina Valinger iz Sinsome naglašava da se tehnologija mora stalno razvijati jer i krivotvoritelji neprestano usavršavaju svoje metode, prenosi Dnevno.hr.

“To je uvijek neka vrsta problema – i to važi i na nivou EU”, rekla je. “Ako uvijek čekate dok ne budete mogli koristiti standardizovan metod za otkrivanje lažnog meda, onda ćete stalno kaskati za falsifikatorima.”

Kako pravilno orezati ružu kad precvjeta? Isijecite je ovako i iz svakog starog izaćiće 10 novih cvjetova

Agrosavjet
-
0
Kako pravilno orezati ružu kad precvjeta? Isijecite je ovako i iz svakog starog izaćiće 10 novih cvjetova

Ruže su prave kraljice bašte. Očaravaju svojim mirisom, elegantnim oblikom latica i romantičnom atmosferom koju stvaraju oko sebe.

Međutim, da bi ružin grm uživao u neprekidnom cvetanju tokom cele sezone, potrebna mu je pravilna nega – posebno pravilno uklanjanje uvelih pupoljaka.

Na stranici JeffAndLaurenShow podelili su efikasan savet: trebalo bi da odsečete precvetali pupoljak ruže odmah iznad prvog punog lista sa pet listića, a takođe su pokazali kako to pravilno da uradite kako ne biste oštetili biljku.

Uvelo cveće nije samo estetski problem. Ako se ostave na grmu:

Biljka troši energiju na formiranje semena umesto na ponovno cvetanje.

Grm postaje manje čist i akumulira vlagu u uvenulom cveću (to doprinosi gljivičnim bolestima).

Cvetanje prestaje ranije nego što bi moglo.

Pravilno orezivanje je signal da ruža ponovo procveta.

Kako pravilno odrezati precvetalu ružu?

Sačekajte dok pupoljak potpuno ne uvene. Ne žurite. Orezujte samo one cvetove koji su izgubili oblik, promenili boju ili su počeli da opadaju.

Pronađite prvi pun list sa pet listića. Na stabljici ruže, manji listovi sa tri listića se obično smenjuju sa većim sa pet. Potrebno je da ga isečete odmah iznad lista sa 5 listića. Ovo je tačka gde se nalazi aktivni bubreg. Iz njega će izrasti novi izdanak, koji će proizvesti sledeći talas cvetanja.

Rezati pod uglom od 45°. Koristite oštre, čiste makaze za orezivanje. Napravite rez 0,5 cm iznad pupoljka (isti list sa pet listića), pod uglom dalje od pupoljka – ovo će sprečiti nakupljanje vode i truljenje.

Uklonite višak. Ako se u blizini uvelog cveta nalaze požuteli listovi ili tanki, slabi izdanci, slobodno i njih odsecite. Ovo će samo ojačati grm.

Optimalno vreme je jutro ili veče, kada nema žarkog sunca.

Po suvom vremenu, orezivanje je manje rizično, jer je verovatnoća infekcije reza smanjena.

Šta vam je potrebno za pravilnu negu?

  • Oštre makaze za orezivanje
  • Baštenski antiseptik ili alkohol
  • Rukavice
  • Đubrivo za ruže nakon orezivanja

Pravilno orezivanje nije složena nauka, već jednostavna briga za lepotu. Kada uklonite uvelo cveće, dajete biljci priliku da se obnovi i procveta. Ruža je inteligentna biljka: ona oseća kada se o njoj brine.

Izvor: stil.kurir.rs

Ponašanje jelena u vrijeme parenja

Agrosavjet
-
0
Ponašanje jelena u vrijeme parenja

Reprodukcijski ciklus kod jelenske divljači traje cijelu godinu, a kod mužjaka kulminira tijekom vremena parenja. Parenje je kao i drugi fiziološki procesi uvjetovano prisutnošću ili nedostatku pojedinih hormona.

U ovom slučaju je riječ o koncentraciji spolnih hormona u krvi. Spolni hormoni, vremenske prilike (fotoperiodizam – odnos duljine dana i noći) i dr. djeluju kao prekidači koji u pravo vrijeme uzrokuju način na koji se ponaša svako pojedino grlo kako u vrijeme pred parenje tako i u vrijeme parenja. Jelenska divljač je prema socijalnoj odrednici vrsta krda pa su tako i mužjaci veći dio godine u krdima. Ta krda mužjaka nisu strogo ustrojena, već se članovi krda pridodaju i odlaze kako im se sviđa. Mlađi jeleni su stalniji članovi krda, dok se stariji jeleni drže po strani. No, tijekom proljeća, za vrijeme rasta rogova, sastav krda je manje – više ustaljen. I to traje sve do zadnje faze rasta rogovlja – okoštavanja i mineralizacije.

Nakon čišćenja grana rogovlja od basta, srpanj i tijekom prve polovine kolovoza krdo nema ustaljene članove, a konačno odvajanje od krda (mužjaka starijih od pet godina) se događa tijekom kolovoza. Obično se to u našim panonskim krajevima događa u drugoj polovini kolovoza i to je vrlo burno i intenzivno, a najbolje se može utvrditi glasnim javljanjem – rikom.

Nakon raspada krda mužjaka rika staje, a mužjaci se premještaju i odlaze u tradicionalna područja parenja (sezonske migracije). Rika se u tim početnim danima čuje povremeno, a uzrok je uglavnom susret dva mužjaka koji se premještaju, a žele aktivno sudjelovati u parenju. Takva se tradicionalna mjesta parenja nazivaju rikališta, a pojedini mužjaci mogu koristiti ista rikališta duži niz godina s tim da rikališta ne moraju uvijek biti na istoj mikro-lokaciji već je u krugu kojeg koristi krdo košuta koje mužjak svojata. U grubo, u uvjetima koji vladaju u slobodnoj prirodi u parenju mogu sudjelovati svi mužjaci stariji od pet godina. Najaktivniji su mužjaci starosti sedam, osam i devet godina. Mlađi mužjaci od sedam i stariji mužjaci od deset godina su u fiziološki slabijoj kondiciji te ne sudjeluju u aktivnostima parenja kao srednjedobni mužjaci. Srednjedobni su mužjaci od početka parenja aktivni, traže krda košuta, odmah se zadržavaju oko njih, love košute oko svojih rikališta i formiraju brojnije hareme.

Pokazuju sve obrasce ponašanja, oštećuju vegetaciju, često uriniraju i kroz urin puštaju spermu, zatim se u takvim kupkama valjaju, kaljužaju se, gusto i često obilježavaju svoje rikalište te odgovaraju na svaki poziv i obznanjuju da su tu i da drže košute. Mladi jeleni nastoje razbiti harem protrčavanjem kroz krdo i stvarajući pomutnju s ciljem odvajanja koje košute kako bi izvršili naskok, no oni rijetko uspijevaju u svom naumu, jasno, ako je u lovištu dovoljno srednjodobnih jelena.

Jeleni stariji od deset godina štede snagu, nisu aktivni u prvoj fazi parenja, ne formiraju uvijek hareme, ali kada su košute spremne za parenje (ovulacija), tada oni stupaju na scenu i odvedu po jednu košutu i bez puno buke obave parenje u nekom skrivenom rikalištu (obično su to zabačeni dijelovi lovnih revira). Javljaju se (riču) samo kada je košuta spremna za parenje, a u blizini se nalazi suparnik (čuvaju snagu i biraju sukobe – sukobljavaju se samo onda kada nema drugog izlaza).

Držači harema nastoje košute stjerati u kut na način da su sa što više strana zaštićeni gustom vegetacijom (trska, gustiš) kako bi čuli dolazak suparnika, a da na slobodnu stranu imaju što bolji pregled (močvarne bare i čistine) i dotok mirisa sa strujanjem zraka. U društvu harema se često nalaze i godišnjaci (špizeri), koje držači harema toleriraju ili ih kratko tjeraju od harema. Jelene stare tri, četiri i pet godina obavezno tjeraju i nastoje udaljiti od harema.

Problem nastaje kada se pojavi dorastao suparnik koji želi preuzeti harem. Mnogi autori su nastojali odgonetnuti koji faktori su ključni u slučaju kada se susretnu takva dva jelena, je li to oblik i građa rogova, je li to kondicija, tjelesna masa ili dinamika/učestalost rike.

Istraživanja su pokazala da su odlučujuće karakteristike one koje su na kušnji iz razloga dugotrajnosti rike. Dakle, to su karakteristike koje su povezane uz samo javljanje – riku (jačina i učestalost javljanja) i uz opadanje tjelesne mase (kondicija). Jeleni sukob počinju rikom, to je prvi stupanj procjene hoće li se napadač približiti držaču harema. Ako procjeni (na temelju rike) da je držač harema dovoljno iscrpljen trajanjem rike (u periodu parenja rikajući jeleni izgube i do 30 % tjelesne mase) napadač se približava držaču harema.

Približavanje je lagano i glasno (pojačava se intenzitet rike), ako napadač procjeni da ne može preuzeti harem on odlazi, a držač harema ga progoni. Ako napadač u tom posljednjem dijelu vokalne faze (1. korak do sukoba) ocjeni da može pobijediti, približava se držaču harema. Slijedi usporeni hod dvaju suparnika kada oba jelena procjenjuju tjelesno stanje suparnika (kondiciju i tjelesnu masu) . U tim trenutcima razmak između dva jelena je oko 5 metara. I u ovom trenutku jedan suparnik može odstupiti i pobjeći, no ako niti jedan ne odstupi, jedan od suparnika spušta rogove, a i drugi skoro simultano s njim i borba počinje (kontakt – 3. korak). Borba može trajati vrlo kratko, ali i do 30 minuta, borba se temelji na guranju rogovima i pokušajima zakretanja rogova i glave suparnika kako bi se dobila šansa za ubod parošcima (nadočnjakom, srednjakom ili vučjakom) u područje očiju, glave, vrata i prednjeg dijela tijela.

Uglavnom je presudna tjelesna masa i kondicija, odnosno stupanj iscrpljenosti trajanjem parenja. Borbe rijetko završavaju smrtno, no česte su ozljede očiju (sljepoća) i prednjih nogu (šepavost). Nakon borbe slijedi progon suparnika i glasno javljanje i obznanjivanje uspješnosti u borbi. Uspješnost mužjaka u prijenosu nasljednih osobina na potomke ovisi o kondiciji i tjelesnoj masi mužjaka, zatim o dobroj procjeni suparnika (biranju borbi) i o sposobnosti kontroliranja ponašanja drugih životinja (košuta i mladih mužjaka).

Izvor: agroportal.hr

Tržište sezonskih proizvoda: Šta se najbolje prodaje u maju i zašto

Agrosavjet
-
0
Tržište sezonskih proizvoda: Šta se najbolje prodaje u maju i zašto

Maj je jedan od najvažnijih mjeseci za sve koji se bave proizvodnjom i prodajom svježih sezonskih proizvoda. Proljeće je u punom jeku, pijace se pune bojama i mirisima, a potrošači traže zdravu i svježu hranu, često proizvedenu lokalno. U ovom periodu, određene kulture i proizvodi bilježe naročitu tražnju, kako zbog njihove svježine, tako i zbog nutritivne vrijednosti i sezonske dostupnosti.

Šta se najbolje prodaje u maju?

1. Jagode

Jagode su apsolutni hit maja. Pojavljuju se na pijacama i u marketima krajem aprila i tokom cijelog maja. Ljudi ih vole zbog osvežavajućeg ukusa, mogućnosti raznovrsne pripreme (kolači, sokovi, džemovi) i zato što označavaju pravi početak sezone voća.

2. Mladi krompir

Pojavljuje se početkom maja, a popularan je jer ima mekšu teksturu i blaži ukus. Zbog svoje svježine, često se koristi u pripremi laganih obroka. Mnogi potrošači preferiraju domaći mladi krompir u odnosu na uvozni, pa je tražnja u ovom periodu visoka.

3. Mladi luk i rotkvice

Ove dve kulture simbolišu proljećnu trpezu. Jeftine su, lako se uzgajaju i brzo dospijevaju. Idealne su za salate i kao prilozi, pa su čest izbor potrošača koji žele laganiju ishranu nakon zime.

4. Spanać i blitva

Zeleniš ima vrhunac sezone u maju. Potrošači sve više traže svježe lisnato povrće bogato vitaminima, posebno zbog trenda zdrave ishrane. Domaće varijante imaju prednost jer nisu dugotrajno skladištene kao uvozne.

5. Rani paradajz i krastavac (iz plastenika)

Iako nisu još potpuno u sezoni na otvorenom, proizvodi iz plasteničke proizvodnje već uveliko stižu na tržište. Krastavci su posebno traženi zbog osvežavajućeg ukusa, a paradajz ulazi u sezonu krajem maja.

6. Zeleni grašak

Počinje da se bere krajem maja. Sveži grašak ima prednost u odnosu na zamrznuti jer potrošači žele što prirodnije proizvode, a često ga kupuju i za zimnicu.

Zašto baš ovi proizvodi?

1. Sezonska dostupnost

Maj je mjesec kada se priroda potpuno budi. Ove kulture prirodno dospijevaju u ovom periodu, bez vještačkih uslova za rast, što ih čini ukusnijim i nutritivno bogatijim.

2. Svježina i lokalno porijeklo

Sve više potrošača vodi računa o porijeklu hrane. Lokalni proizvodi koji su ubrani dan-dva prije prodaje imaju prednost nad uvoznim, dugotrajno skladištenim proizvodima.

3. Cijena

Sezonski proizvodi su obično jeftiniji, jer ih ima u većim količinama. To odgovara i kupcima i proizvođačima – jedni štede, a drugi lakše prodaju robu.

4. Zdravstveni trendovi

U vrijeme kada sve više ljudi vodi računa o ishrani, zeleniš, bobičasto voće i mlado povrće idealni su za detoksikaciju i jačanje organizma nakon zime.

Savjet proizvođačima i prodavcima

Ako se bavite poljoprivredom, maj je idealan trenutak da povećate ponudu upravo ovih proizvoda. Dobra prezentacija, isticanje domaćeg porijekla i svježine, kao i prisustvo na lokalnim pijacama i online prodaji, mogu vam donijeti dodatnu zaradu. Potrošači prepoznaju kvalitet, posebno kada dolazi direktno od proizvođača.

Kako suzbiti puževe?

Agrosavjet
-
0
Kako suzbiti puževe?

U borbi protiv puževa možemo se služiti preventivnim, biološkim i hemijskim metodama.

Što se tiče preventive, ona se zasniva na sadnji snažnijih biljaka koje brže napreduju, rastu i time postaju otpornije na oštećenja. Isto tako, poželjno je uvijek posaditi 10-20 % više presadnica od planiranog, računajući na napad puževa ali i raznih gljivica koje izazivaju truljenje. Nadalje, pošto puževi danju miruju nužno je biljke zalijevati samo u jutarnjim satima kako bi se do večeri osušile.

Pored toga, treba izbjegavati držanje i uzgoj presadnica izravno na tlu iz razloga što su tada njihovi mladi, sočni listovi lako dostupni puževima.

Od bioloških metoda primjenjuje se ručno skupljanje puževa, plitko ukopavanje posuda s pivom u tlo što privlači puževe te upotreba tvari koje nagrizaju tijelo ili skidaju sluz. U tu svrhu oko uzgajanih biljaka i po obodima parcela postavljaju se dehidrirajuća prašiva koja isušuju tijelo puža, poput pepela i kreča, ili se oko biljaka rasipaju materijali koji nagrizaju tijelo puževa, poput soli i mineralnih gnojiva.

Ipak, pošto sve navedene tvari štetno djeluju za biljku ukoliko se dodaju u velikim količinama, o tomu moramo povesti računa prilikom njihove primjene. Ali, u borbi protiv puževa značajnu ulogu igraju i prirodni neprijatelji poput ježeva, žaba, guštera, čvoraka, vrana, galebova i drugih insekata (trčci).

Pročitajte: agroportal.hr

Paradajz pun otrova se lako prepoznaje: Jedan detalj je ključan

Agrosavjet
-
0
Paradajz pun otrova se lako prepoznaje: Jedan detalj je ključan

Mnogo se priča o organskoj hrani, prskanom ili neprskanom voću i povrću… A da li uopšte znate kako da provjerite da li je paradajz pun „hemije“ ili to nije?

Da biste utvrdili ima li paradajz mnogo pesticida, primijenite ovaj trik.

Paradajz spada u grupu voća i nemoguće ga je održati tokom cijele zime, ali već na proljeće kreće u prodaju.

Kako da znate da li je paradajz prskan?

Kako biste utvrdili da li povrće ili voće ima pesticide, možete da isiječete paradajz i pogledate kakva mu je unutrašnjost. Obično paradajz sa toksinima ima žućkaste pruge, u centru se nalazi žuti deo.

Obratite pažnju na to da paradajz nije iste veličine i identičnog izgleda, jer taj koji izgleda kao da je nacrtan po istom modelu, najizvesnije nije prirodan. Izbjegavajte upakovane plodove, oni su gotovo po pravilu iz proizvodnje u kojoj se obilno koristila hemija i pesticidi.

Ako paradajz ne izgleda savršeno, ukoliko na sebi ima brazde, braon šare ili poneki izgleda „felerično“, najverovatnije se radi o neprskanom paradajzu.

Paradajz je, inače, biljka koju ćete pronaći u gotovo svakom povrtnjaku. Relativno se lako uzgaja i daje velike, crvene, sočne plodove. Pa, ukoliko ste pomislili kako bi možda bilo najsigurnije da ga uzgajate sami, evo nekoliko dobrih saveta koji će vam pomoći da izvučete maksimum,  piše „Jutarnji list„.

Birajte vrstu

Uvijek je dobro pitati stručnjaka koja je vrsta paradajza najbolja za vaše uslove uzgoja. Na primjer, na otvorenom prostoru s mnogo sunca ili na terasi. Samo zato što se određena sorta prodaje u svim rasadnicima, ne znači da će dobro rasti u svim uslovima.

Priprema tla

Pazite da tlo nije tvrdo ili zbijeno. Novi korenski sistem neće moći da raste i prodire kroz zbijeno tlo, što će učiniti proces duboke sadnje beskorisnim. Zemlju najpre prekopajte, a zatim možete dodati kompost.

Trik sa sodom bikarbonom

Soda bikarbona je neka vrsta tajnog oružja za osiguravanje dobrog rasta paradajza. Kada biljka naraste oko 2,5 cm, oko biljke treba posuti 4 kašičice, ali paziti da se biljka ne dodiruje. Postupak treba da ponovite neko vrijeme prije same berbe. Soda bikarbona će učiniti da se kiselost tla smanji i paradajz će biti ukusniji.

Starinski recept za sirup od zove

Agrosavjet
-
0
Starinski recept za sirup od zove

Kad kažemo domaći sirup, prva asocijacija je neponovljivi ukus i žućkasta boja mirisne zove koja nas vraća u djetinjstvo i osvježenje koje su nam pravile mame i bake.

Ubrzo će zova biti u punom cvatu i svakako je vrijeme da taj predivni miris i aromu pripremite po starinskom receptu i za mjesece pred nama.

Cvjetovi zove bogati su eteričnim uljima u kojima ima flavonoida, glikozida, hlorogenske kiseline, tanina i pektina, a beru se za sunčana vremena i to samo oni potpuno rascvjetani sa žutim sladonosnim prahom.

Ali, pazite gdje je berete, zagađena mjesta i kanali nikako nisu dobra opcija, potrudite se i pronađite nezagađeni grm ove mirisne i ljekovite majske ljepotice.

Recept

Brojni su recepti za spravljanje sirupa od zove, a ovo je mjera za otprilike četiri litra, te ako želite više ili manje, prilagodite mjere svojim potrebama.

To znači da ćete na 10 cvjetova koristiti litar vode, kilogram šećera i jedan limun, odnosno na 100 cvjetova trebaće vam 10 litara vode, 10 kilograma šećera i 10 limunova.

Pročitajte: Zova – Za šta se sve koristi i za šta je djelotvorna?

Trebaće vam i veće posude, kao i čiste pripremljene staklene boce s čepovima za skladištenje. Što se tiče varijanti s manje šećera, znajte da je šećer prirodni konzervans i da smanjivanjem njegovih omjera za pripremu rizikujete kasniju kvarljivost sirupa.

Sastojci:

  • 30 cvjetova zove
  • 3 l vode
  • 4 g limuntosa
  • 3 limuna
  • 3 kg šećera

 

Priprema:

Potopite cvjetove zove u vodu sa limuntosom i na kriške izrezanim limunovima s korom. Dobro izmiješajte i ostavite da odstoji na hladnom i tamnom mjestu 24 sata. Drugi dan tečnost procijedite pa dodajte šećer i dobro promiješajte. Ostavite da stoji još 24 sata uz povremeno miješanje. Nakon 48 sati sirup je spreman za pretakanje u staklene boce i skladištenje.

Na taj ga način možete čuvati do godinu dana na hladnom i tamnom mjestu.

Izvor: nezavisne novine

Bez hemije protiv korova – očistite baštu i sačuvajte biljke

Agrosavjet
-
0
Bez hemije protiv korova – očistite baštu i sačuvajte biljke

Maj je dugo očekivano vrijeme za baštovane: zemlja se zagrijala, biljke ubrzano počinju da rastu i može se krenuti s aktivnim radovima u vrtu i na gredicama. Međutim, toplinu, vlagu i sunčevu svjetlost ne koriste samo gajene biljke, već i njihovi glavni konkurenti – korovi.

Korovi su pravi „osvajači“ bašti i cvijetnjaka. Ne samo da ometaju rast povrća i cvijeća zaklanjajući im sunce, već im oduzimaju vlagu i hranljive materije, a ponekad čak izlučuju supstance koje ugrožavaju druge kulture. Bez adekvatne kontrole, korovi će za kratko vrijeme postati pravi „vladari“ vrta i istisnuti sve gajene biljke.

Najuporniji korovi su oni koji se brzo razmnožavaju, lako prilagođavaju i teško uklanjaju, kao što su maslačak, piskavica, pirevina , mrtva kopriva, poljski povijuša i preslica. Svi oni imaju snažan korijenov sistem, otporni su na gaženje pa čak i na mehaničko uklanjanje. Njihova životna snaga djeluje gotovo neuništivo. Ipak, ne treba odustajati – moguće je pobijediti ove agresore, i to bez upotrebe hemijskih sredstava.

Maslačak

Maslačak nam od djetinjstva budi asocijacije na sunce i proljeće. Djeluje potpuno bezazleno: njegovi žuti cvjetići raduju oko, a pahuljaste „loptice“, koje se pri najmanjem povjetarcu pretvaraju u stotine „padobrančića“, izazivaju dječju radost, dok nježan miris podsjeća na med.

Ipak, u stvarnosti je ova biljka pravi agresor. Njegov duboki žiličasti korijen, koji može dosegnuti i do pola metra u dubinu, kao i lako prenosivo sjeme, čine maslačak gotovo neuništivim. Ako se ne kontroliše, vrlo brzo će „osvojiti“ cijeli vrt.

Kako se riješiti maslačka:

  • Iskopavanje s korijenom – najpouzdanija metoda. Važno je ukloniti čitav korijen, jer će u suprotnom biljka ponovo izrasti. Za to je najbolje koristiti specijalni alat za vađenje korijena ili usku lopaticu.

  • Malčiranje debelim slojem (10–15 cm) sijena, pokošene trave, piljevine ili komposta – blokira pristup svjetlosti i onemogućava klijanje sjemena.

  • Redovno košenje prije cvjetanja slabi biljku i sprečava razmnožavanje sjemenom, čime se broj korova znatno smanjuje.

Pirevina (Elymus repens)

Pirevina spolja liči na običnu travu, ali njeni puzavi korijeni, nalik na žicu, mogu da se šire na desetine metara. Na početku sezone prostiru se vodoravno na dubini 5–15 cm, granaju se, a do kraja juna počinju da rastu dublje, zadebljavaju i stvaraju kvržice za prezimljavanje. Za tri godine korijen može da se spusti i do 2,5 metra.

Pokušaj čupanja rukom skoro uvijek ostavlja dijelove korijena u zemlji, iz kojih izrastaju novi izdanci – čak i iz najmanjih fragmenata. Na rastresitim i plodnim zemljištima pirevina se razmnožava isključivo korijenjem, bez cvjetanja, dok u sušnim godinama počinje da cvjeta i formira sjeme.

Kako se riješiti pirevine:

  • Prekopavanje uz vađenje korijenja – zahtjevan, ali djelotvoran način. Bolje je koristiti vile nego lopatu, kako se korijen ne bi isjekao. Raditi to u vlažnim uslovima kada se lakše vadi.

  • Zatamnjivanje tla gustim slojem malča – uskraćuje svjetlost, što dovodi do ugibanja biljke. Još bolji efekat daje crna folija, koja sprečava prodor i svjetlosti i vlage i vazduha.

  • Sjetva siderata (npr. gorušica, facelija, raž) – usporava rast pirevine i poboljšava strukturu tla.

Njivski poponac (Convolvulus arvensis)

Njivski poponac jedan je od najpodmuklijih neprijatelja baštovana. Razmnožava se i sjemenom (jedna biljka može dati i do 10.000 sjemenki!) i korijenjem. Ima snažan korijenov sistem: vertikalni korijeni idu do 3 m u dubinu, dok se većina nalazi horizontalno 30–40 cm ispod površine. Na tim korijenima nalaze se uspavani pupoljci koji se pri oštećenju odmah aktiviraju i daju novi izdanak.

Ova biljka sa nježnim zvonastim cvjetovima ozbiljna je prijetnja za gajene kulture – crpi iz tla vlagu i hranljive materije, naročito azot. Biljke u blizini osjećaju njegov nedostatak, što usporava njihov rast.

Pored toga, poponac se obavija oko svega što joj se nađe na putu, uključujući stabljike kultura, što dovodi do polijeganja i zastoja u rastu.

Kako se riješiti njivksog poponca:

  • Redovno plevljenje – važno je uklanjati mlade izdanke čim se pojave, prije nego što razviju listove.

  • Zatamnjivanje crnom folijom ili kartonom tokom cijele sezone – djelotvorno, ali zahtijeva strpljenje.

  • Sjetva siderata (gorušica, uljana repica, ovs, facelija) – svojim razvijenim korijenjem suzbijaju povijušu i poboljšavaju tlo.

  • Odkiseljavanje tla – povijuša voli kiselu zemlju, pa je treba neutralisati krečom, kredom, dolomitnim brašnom ili pepelom.

Svinjski korov (Heracleum sosnowskyi)

Svinjski korov je „novi“ korov o kojem se prije nekoliko decenija malo znalo. Danas je jedan od najopasnijih i najagresivnijih korova u Rusiji. Brzo raste, formira guste šikare i istiskuje sve ostale biljke. Osim toga, vrlo je opasan po zdravlje – njegov sok na koži izaziva teške opekotine pod dejstvom sunca.

Može narasti i do 3 m u visinu, a korijen dostiže 2 m dubine. Razmnožava se i sjemenom i korijenovim izdancima.

Pročitajte: Ako vidite ovu biljku pobrinite se da je ne dotaknete

Kako se riješiti svinjskog korova:

  • Maksimalna zaštita: nositi zatvorenu odjeću, rukavice, masku i naočare.

  • Uništavanje prije cvjetanja – sjeći cvjetne stabljike kako biljka ne bi prosula sjeme. Stabljike odmah spaliti!

  • Iskopavanje korijena – jedini pouzdan način. Raditi to rano u sezoni dok je biljka mlada. Korijen je debeo i dubok – koristiti štihaču i ne ostavljati ni komadić!

  • Prekrivanje vodonepropusnom folijom na dvije godine.

  • Nakon uklanjanja, na mjesto saditi konkurentske biljke: kozjak, kostriš, livadsku vlasulju, čičoku – one će spriječiti povratak štira.

Palamida (Cirsium arvense)

Palamida je jedna od najžilavijih korova. Njegovi zlatnožuti cvjetovi podsjećaju na maslačak, ali ima bodljikave listove i stabljiku. Može dostići visinu do 2 m. Ima duboko razgranat korijen, a sjeme lako leti i širi se na desetine metara. Ako se ne ukloni na vrijeme, brzo će prekriti velike površine.

Kako se riješiti palamide

  1. Redovno čupanje – najbolje rezultate daje ako se sprovodi odmah po pojavi mladih biljaka. Treba vaditi celu biljku s korijenom, a ne samo nadzemni dio.

  2. Iscrpljivanje korijena – ako niste uspjeli ukloniti cijeli korijen, nastavite redovno uklanjati mlade izbojke čim se pojave. To će iscrpiti biljku i oslabiti je s vremenom.

  3. Malčiranje – sloj od 10–15 cm malča (slama, pokošena trava, piljevina, kompost) sprečava osot da dobije svjetlost i klija iz sjemena.

  4. Sadnja konkurentskih biljaka – biljne kulture koje brzo rastu i gusto se razvijaju, kao što su djetelina, heljda ili raž, mogu potisnuti osot tako što mu neće ostaviti prostora ni resursa za razvoj.

  5. Prekrivanje crnom folijom – potpuno blokira svjetlost i dovodi do odumiranja korova nakon više sedmica.

Poljski rastavić (Equisetum arvense)

Poljski rastavić, poznat i kao obični rastavić, je drevna biljka koja preferira kisela i vlažna zemljišta. Njegovi koreni mogu dostići dubinu od 1,5 m, a prema nekim podacima čak i 11–13 m. Ovaj višegodišnji korov se veoma brzo širi, crpeći iz zemljišta ne samo hranljive materije, već i vlagu neophodnu drugim biljkama. Razmnožava se sporama i deljenjem vegetativnih delova.

Kako se rešiti poljskog rastavića:

Efikasna borba zahteva sveobuhvatan pristup:

  • Otkiseljavanje zemljišta – dodavanje pepela, dolomitnog brašna ili kreča čini zemljište nepovoljnim za rastavić.

  • Postavljanje drenaže – smanjenjem vlažnosti zemljišta usporava se širenje ove biljke.

  • Redovno plevljenje – na svakih 10 dana po suvom vremenu, ili nakon kiše, uz potpuno uklanjanje korena.

  • Setva siderata (zelenih đubriva) – posebno iz porodice kupusnjača, poput rotkve, uljane repice i gorušice, koje luče supstance koje inhibiraju rastavić.

Kopriva (Urtica dioica)

Kopriva je poseban slučaj među korovima. S jedne strane, ona je lekovita i hranljiva biljka bogata vitaminima, odlična za pripremu zelenog đubriva i komposta. S druge strane, brzo se širi, naročito na vlažnim i humusnim zemljištima, te svojim žarećim dlačicama otežava rad i kretanje po parceli.

Njena korenova mreža je snažna i razgranata, pa klasično čupanje daje samo privremeni rezultat — iz preostalih delova korena brzo se regeneriše nova biljka. Najbolje je vaditi koprivu vilama ili lopatom, pokušavajući da se izvuče čitav koren.

Kako se rešiti koprive:

Najefikasniji načini su:

  • Redovno košenje do zemlje – tokom cele sezone iscrpljuje biljku i sprečava da se semenom dalje širi. Pokos može da se koristi za kompost.

  • Duboko prekopavanje i vađenje korena – preporučuje se za jake zapuštene površine.

  • Malčiranje – korišćenjem kore drveta, slame, opalog lišća, starog piljevine ili crnog agroplatna.

  • Isušivanje zemljišta – korisno ako je širenje koprive uzrokovano prevelikom vlagom.

Ovi savjeti mogu vam pomoći da se efikasno izborite s najupornijim majskim korovima bez korištenja hemijskih sredstava. Iako borba nije laka, upornošću i primjenom prirodnih metoda možete povratiti kontrolu nad svojim vrtom i sačuvati zdravlje biljaka, tla i ljudi.

 

Kako temeljno očistiti jagode

Agrosavjet
-
0
Kako temeljno očistiti jagode

Stigla je sezona jagoda, omiljenog voća koje vežemo uz kasno proljeće i rano ljeto.

Bilo da ih jedete direktno iz zdjelice, koristite za pripremu deserta ili kolača ili pak od njih radite džem, prvo ih je uvijek potrebno oprati, bez obzira na to gdje su kupljene.

Voće često nije samo prašnjavo, nego može sadržavati i razne pesticide, pa mu treba više od brzog ispiranja.

Ako ste ovih dana na TikToku, vjerovatno ste naišli na razne metode natapanja jagoda u vodi s octom, sodom bikarbonom ili soli. Ali koja je metoda zaista najbolja?

U nastavku donosimo najčešće i najučinkovitije načine za pranje jagoda. Odaberite onaj koji vam najviše odgovara, u zavisnosti od toga kako ih planirate konzumirati.

1. Centrifuga za salatu

Najprije potopite jagode u zdjelu s vodom. Prstima ih nježno protrljajte kako biste uklonili nečistoće. Zatim ih izvadite i stavite u cjedilo obloženo papirnatim ručnikom. Centrifugirajte barem dvaput, a ako jagode namjeravate spremiti u frižider, važno je da ih što bolje osušite.

2. Voda

Da, obična voda je dovoljna. Ali, važno je prati svaku jagodu zasebno, a ne samo brzo isprati cijelu mjericu pod mlazom vode. Još bolji pristup je kratko namakanje u zdjeli s hladnom vodom. Nakon toga jagode dobro posušite papirnatim ubrusom ili platnenim ručnikom. Ova metoda idealna je ako ćete ih odmah jesti.

3. Voda i ocat

I ovo je vrlo popularna metoda. U zdjelu stavite vodu i alkoholni ocat u omjeru 3:1. Neka jagode odstoje u vodi 15 do 20 minuta, a nakon toga ih dobro isperite čistom vodom i osušite.

4. Voda i soda bikarbona

Mnogi preporučuju i ovu metodu, a ako se za nju odlučite, potrebno je u četiri šoljice vode staviti jednu kašičicu sode bikarbone. Jagode namačite oko pet minuta, zatim ih isperite i dobro posušite.

5. Voda i so

Na kraju, jagode možete očistiti i uz pomoć soli. U toplu vodu dodajte 1 kašičicu soli na svaku šoljicu vode. Jagode namačite pet minuta, zatim ih isperite i osušite, prenosi Index.

1...789...1.016Stranica 8 of 1.016

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia