Kosta Šumar pčelar koji je boravio u Češkoj na obuci za vještačku oplodnju pčelinjih matica, čime se planira baviti u narednim sezonama.

-To će uticati na poboljšanje pčelinje proizvodnje, kako kod mene tako i u cijeloj BiH. Radiću na očuvanju i uzgoju Apis mellifera carnica pčele. To je medonosna pčela koja je oduvijek bila zastupljena na našim područjima – rekao je Šumar.

On kaže da je riječ o najboljoj pčeli prema svim karakteristika za ovo područje. Šumar je magistar na Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu u Sarajevu i kaže da niko do sada nije radio njegovu temu magistarskog rada koja se odnosi na vještačku oplodnju matica i da je jedini pčelar koji će se baviti time.

On priča da se njegove košnice nalaze u podnožju planine Romanija, u selu Podmjedenik koje je 17 kilometara udaljeno od Pala, te da proizvodnju planira podići na viši nivo. Šumar ističe da ima 100 košnica i da čuva tradiciju svoga djeda.

-Pčelarstvom i proizvodnjom meda počeo sam se baviti iz hobija, a poslije je to preraslo u veliku ljubav. Sadašnjim kapacitetom možemo pokriti trenutnu potražnju na kućnom pragu, koja iznosi od 600 kila do tone – navodi Šumar.

Osim meda, Kosta proizvodi i matičnu mliječ, propolis, pergu, vosak, sve visoke ljekovitosti.

Pročitajte: 14 zabluda o medu u koje se već godinama vjeruje

-Matičnu mliječ i pergu rijetko ko proizvodi, pogotovo mlađi pčelari. Nije zahtjevno, ima posla, ali mnogo volim da radim. Otac i brat mi pomažu tokom vrcanja meda koji se nekada dešavao u avgustu i septembru, a sada ima više paša, pa se vrca od aprila pa nadalje. Svaka godina kod pčelara je različita i ne može se porediti sa prethodnom – objašnjava Šumar.

Postoje razne vrste meda – bagrem, livadski, šumski, razni cvjetni medovi, sve što je zastupljeno u Republici Srpskoj i BiH, kaže Šumar i dodaje da jedan od kvalitetnijih koji pravi jeste šumski. Šumar navodi da bi na Palama teško ko od mladih prihvatio život na selu, ali kada se gleda neka šira slika – krajnje je vrijeme da se okrenu svi zdravom seoskom životu. On naglašava da se sva pomoć pčelara ostvaruje u vidu subvencija preko Udruženja pčelara Pale, opštine Pale, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, ali da treba jača podrška i motivacija.

Prema njegovim riječima, sem pomenute podrške doneseni su i novi zakoni kojima se pomažu mladi u poljoprivredi, što je veliki napredak i od velike je pomoći za poljoprivrednike.

-Jačom podrškom i motivacijom svaki poljoprivrednik unaprijediće proizvodnju – poručuje Šumar i ističe da poljoprivredna proizvodnja iziskuje disciplinu, motivaciju i obavlja se svakodnevno, a ne periodično. Šumar je član Mreže mladih preduzetnika i učestvovao je na Konferenciji mladih agropreduzetnika koja je održana u Obudovcu.

On smatra da se tu mladim poljoprivrednicima pruža podrška, razmjenjuju iskustva, znanja, ali i promovišu vlastiti proizvodi iz svih krajeva Republike Srpske i šire.

Šumar poziva sve da kupuju domaće, radi razvoja poljoprivrede, a mladim poljoprivrednicima poručuje da ne napuštaju svoju zemlju.

Izvor: pssrs.net

Zimi pčele uzimaju veoma malo meda. Već u jesen pčele smještaju med oko mjesta na kojem će se zimi smjestiti klupko, tako da im bude nadohvat.

Uglavnom pčele smještaju med podalje od leta i on se nalazi iznad klupka i iza njega. Ishrana pčela tokom zimskih mjeseci uglavnom uključuje veoma malo hrane (ni pun kilogram na mjesec), a pelud u to vrijeme uopće ne troši. Ta potrošnja zavisi o jačini zajednice. Pčele u velikom zimskom klupku troše manje energije za stvaranje topline nego pčele u malom klupku. Stoga jaka zajednica troši relativno manje hrane od slabije. Zajednice izložene smetnjama i naglim promjenama temperature troše više hrane. Ishrana pčela postaje važna pod konac zimovanja, kad matica u središtu klupka počinje nositi jaja, pa pčele moraju hraniti leglo.

Pročitajte: Radovi u pčelinjaku tokom zime

Dobre vrste meda (naročito proljetne) ostavljaju veoma malo izmetina. To je vrlo važno jer pčele u toku zimovanja, kad su stisnute u klupko, ne balegaju, a izmetine se nakupljaju u njihovu zadnjem crijevu. Kako je njegova stijenka veoma rastezljiva, može se u njemu nakupiti i po nekoliko desetaka mg izmetina. Ako se nakupi prevelika količina, pčele postaju nemirne, otpuštaju se od klupka i balegaju u košnici. Takvo je stanje za zimovanje veoma nepovoljno.

Med medljikovac ima veći postotak neprobavljivih pa i otrovnih tvari i zato je nepodesan za zimovanje. Ishrana pčela u jesen može uključivati šećernu otopinu koju, u slučaju potrebe, treba dati u pravo vrijeme kako bi pčele prezimile na sigurnom izvoru energije. Pod uvjetima dobrog zimovanja pčele mogu zadržati u sebi izmetine i po nekoliko mjeseci. No svakako je dobro da se isprazne i u kraćim razmacima. Stoga su u toku zimovanja važni topliji dani (temperatura u hladu iznad 10 do 12°C), kad se pčele raspuštaju iz klupka i izlijeću, te vani balegaju (pročisni izleti).

Jaka pčelinja zajednica ulazi u zimu sa oko 30.000 pčela. Okviri (satne površine) moraju biti tako veliki da se na njima može smjestiti zimsko klupko, a pored njega i potreban med. Tako velika zajednica stvara zimsko klupko kojemu promjer iznosi oko 25 cm. Prema tome, za pravilan smještaj zimskog klupka potrebno je da na saću središnjih okvira ostaje slobodna površina kruga s promjerom od nekih 25 cm, i oko 7 međusatnih ulica. Pčelama treba za zimovanje ostaviti toliku količinu meda, uz nešto peluda, kolika im je potrebna do sigurne proljetne paše.

Ta količina meda zavisi o jačini pčelinje zajednice i o klimatskim i pašnim prilikama pojedinoga kraja. Pčele se obično uzimljuju na oko 15 kg meda. Za jake pčelinje zajednice, u kraju s kasnom proljetnom pašom, preporučuje se i veća količina (20 do 25 kg). Prema tome, okvir saća mora biti tako velik da se na njemu može smjestiti klupko u promjeru od nekih 25 cm, kao i količina meda od otprilike 2 kg, a to je oko 12 dm².

Izvor: agroportal.hr