Naslovnica Blog Stranica 7

Najljepša stabla za dvorište

Agrosavjet
-
0
Najljepša stabla za dvorište

Proljeće i sunčano vrijeme su u brojna dvorišta donijeli šarenilo, a sve veći broj ljudi se odlučuje i za raznoliko dekorativno drveće. Drveće pored dekorativne funkcije služi za čišćenje vazduha, te zadržava prašinu i razne čestice.

Nije potrebno mnogo prostora da u jednom ćošku napravite malu oazu, koja će čak i u bučnim gradskim sredinama služiti kao prostor za opuštanje. Potrebno je naglasiti da drveće ne zahtijeva mnogo truda i ulaganja, što je dodatna olakšica i razlog više da se priključite ovom trendu.

Ako ovog proljeća želite unijeti dašak hlada i ljepote u svoje dvorište razmislite o stablima koja smo izdvojili u nastavku.

Indijski jorgovan

Ovo predivno stablo će u svom punom cvatu privlačiti poglede svih koji pogledaju u vaše dvorište, a oplemeniće ga u onim trenucima u kojima drugo cvijeće već prestaje s cvatom. Najraskošnije je krajem ljeta i početkom jeseni, a dolazi u više sorti pa se možete odlučiti za neku od patuljastih sorti, kao i za stablo koje će dosegnuti visinu do 20 metara. Nije komplikovano za održavanje, osim što je krajem jeseni potrebno otkloniti uvele cvjetove. Vodite računa da ga posadite na osunčanom i poluosunčanom mjestu, te da je tlo dobro drenirano.

Japanski javor

Još jedno poprilično nezahtjevno drvo je i japanski javor, u posljednje vrijeme vrlo popularna ukrasna biljka. Karakteriše ga ukrasno lišće koje će tokom jeseni mijenjati boje od crvene, žute do ljubičaste i narandžaste. Naziva se još i dlanolisni ili crveni mrežasti javor, a najbolje će uspijevati na mjestima koja su u blagoj sjenci. Voli područja s umjerenom klimom, lako ga je oblikovati, a doseže visinu od pet do osam metara.

Jarebika

Ova izuzetno dekorativna drvenasta biljka sa crvenim detaljima se najbolje uzgaja na vlažnim, kiselim i dobro dreniranim površinama. Dobro će podnositi niske temperature i direktno sunce, a može napraviti i vrlo lijep hlad. Riječ je o prilagodljivoj biljki koja se lako uzgaja i održava, a može živjeti i do 100 godina.

Kelreuterija

Lako se uzgaja u prosječnom, suvom do srednjem, dobro dreniranom tlu na direktnom suncu, a prilagođava se širokom rasponu zemljanih podloga. Toleriše sušu i veliki broj gradskih nečistoća, te je idealna za urbanu sredinu. Tokom jeseni listovi joj poprimaju zanimljivu crvenu nijansu i podsjećaju na malene lampione pa se zato naziva i „lampion drvo“. Naraste prosječno oko sedam metara.

Likvidambar

Ovaj zeleni ljubimac zahtijeva barem šest sati sunčevog svjetla dnevno. Lako se uzgaja na prosječnom, srednje vlažnom, dobro dreniranom tlu i na direktnom suncu, ne toleriše hlad. Prilagodljiv je raznim vrstama tla, a cvjeta u aprilu i maju. Povedite računa jer nije otporan na izrazito niske temperature i traži oslobađanje dovoljno velikog dijela dvorišta, najbolje u seoskim sredinama.

Izvor: nezavisne

Ovaj jednostavan trik otjeraće smrdibube

Agrosavjet
-
0
Ovaj jednostavan trik otjeraće smrdibube

Vjerovali ili ne, postoji oko 5.000 vrsti smrdibuba, insekata u obliku štita koje nam doslovno zagorčavaju život.

Znamo svi da nisu opasne, ali njihov smrdljivi sprej može izazvati alergijske reakcije, uključujući rinitis, konjuktivitis ili dermatitis.

A evo konačno i kako da ih se riješite:

Smrdibube ne podnose miris bijelog luka, a postoji nekoliko načina na koje ovu namirnicu možete iskoristiti protiv vaših malih, braon neprijatelja.

Potrebno je:

  1. Bijeli luk (4 kašičice)
  2. Voda (dvije šolje)
  3. Flaša sa sprej zatvaračem

Jedan način je da isjeckate luk i ostavite ga na mjestima gdje smrdibube najčešće ulaze u vaš dom.

Drugi način je da napravite sprej od mješavine luka i vode i poprskate kritične tačke.

Takođe, možete koristiti ovaj sprej i za odjeću, ali u tom slučaju pazite da ne odbijete i ljude od sebe.

(Pink)

Najbolji prirodni načini za suzbijanje krompirove zlatice

Agrosavjet
-
0
Najbolji prirodni načini za suzbijanje krompirove zlatice

Krompirova zlatica najveća je štetočina koja napada krompir, a kasnije i paradajz i patlidžan.

Javlja se svake godine i toliko je opasna da može potpuno uništiti nasad. Kod nas može razviti jednu do tri generacije. Obično do 600 metara nadmorske visine razvije dvije generacije godišnje, a ako su uslovi povoljni, može se pojaviti i treća generacija. Ženke krompirove zlatice su veoma plodne i mogu položiti i do 2000 jaja.

Jaja su narandžaste boje i odlažu se u grupama s donje strane lista. Krompirova zlatica ima vrlo malo prirodnih neprijatelja. Hrane se njome jež, krtica i fazan. Grabežljive stenice uništavaju jaja zlatice, a u borbi protiv nje efikasna je i gljivica Beauveria bassiana, od koje se prave preparati sa sporama namijenjeni suzbijanju ove štetočine.

Prirodni metodi borbe protiv krompirove zlatice

Postoje različiti načini borbe protiv krompirove zlatice, a uništavanje treba započeti već u proljeće. Svakako je preporučljivo poštovati plodored, odnosno ne gajiti krompir na istom mjestu 4–5 godina.

Krompirove zlatice ne podnose miris trule ljuske crvenog luka. Prilikom sadnje možete dodati malo ljuske pored krompira – ona će istruliti i svojim mirisom odbijati zlatice. Osim toga, biljne vrste poput rena, kamilice i pasulja svojim mirisom takođe tjeraju zlatice. Ne podnose ni miris četinara, naročito bora. Usitnjena borova kora može se posuti između biljaka ili se može napraviti preparat od borovih iglica.

Biljke krompira mogu se malčirati i koprivom, čije žareće dlačice sprečavaju zlatice da se zavuku u zemljište tokom najtoplijeg dijela dana.

Prirodni insekticid od zlatica

U borbi može pomoći i preparat napravljen od samih zlatica. Potrebno je sakupiti odrasle insekte u posudu od jedne litre, pa ih zatim potopiti u 20 litara vode i zatvoriti posudu.

Zlatice će uginuti i neko vrijeme plutati, a zatim potonuti na dno. Potrebno je oko sedam dana da se to dogodi. Nakon toga, preparat je spreman za upotrebu, ali je veoma jak i mora se razrijediti vodom.

Nerazrijeđen rastvor može spaliti listove krompira, pa ga je potrebno prvo razrijediti u odnosu 1:1, zatim 1:2, a potom 1:3. Preporučljivo je testirati ga na jednoj biljci da biste provjerili da li je potrebno dodatno razrjeđivanje, jer različite sorte krompira različito reaguju na preparat.

Izvor: nezavisne

Paprene cijene prasića pred praznike

Agrosavjet
-
0
Paprene cijene prasića pred praznike

Praznici se bliže, a za prasetinu, jednu od omiljenih stavki na trpezi, građani u Srpskoj će morati izdvojiti najmanje deset maraka po kilogramu žive vage, koliko ovih dana košta i jagnjad.

Praseće pečenje neizostavni je dio trpeze za Vaskrs, ali i glavno jelo za Đurđevdan, jednu od najčešćih slava kod Srba, što ovih dana povećava potražnju za svinjama, čiji je fond i dalje desetkovan zbog afričke kuge, koja je proteklih godina opustošila farme.

Predsjednik Udruženja uzgajivača svinja RS Mišo Maljčić kazao je za „Glas“ da cijene prasadi u Evropskoj uniji trenutno rastu, što će se reflektovati i na domaće tržište, jer je zbog hladnoće kasnilo punjenje tovilišta.

“Kako dani budu odmicali, sve teže će biti ispuniti zahtjeve kako tova, tako i pečenjara. Pojava slinavke i šapa u Evropi i uvođenje mjera će vjerovatno uticati na veću potražnju domaćih proizvoda”, rekao je Maljčić.

Dodao je da će prasad kod uzgajivača pred praznike koštati deset maraka po kilogramu žive vage, dok će cijena kod preprodavaca sigurno biti i viša.

“Kilogram žive vage trenutno se kreće između sedam i osam maraka. Kako bi se na vrijeme obezbijedili građani već sada rezervišu prasad za Vaskrs i slave koje predstoje”, rekao je Maljčić.

Kilogram prasećeg pečenja u pečenjari „Carstvo“ u Banjaluci pred praznike će koštati 35 maraka, za tri marke više u odnosu na trenutnu cijenu.

“Narudžbe za pečenje su uveliko počele. Prasad kupujemo i držimo kod sebe te po potrebi koljemo i pečemo. Za čišćenje, pečenje i pregled praseta do 40 kilograma trenutno je potrebno izdvojiti 75 maraka. Međutim, sve više građana naručuje po dva tri kilograma pečenja, odnosno nekoliko ovala mesa. Kilogram prasećeg pečenja u maloprodaji trenutno je 32 marke”, kazali su u ovoj pečenjari.

Za razliku od svinjogojstva, ponuda uzgajivača ovaca nikada nije bila bolja, dok potražnja, kažu, nije na zadovoljavajućem nivou.

Predsjednik Udruženja uzgajivača ovaca i koza RS Milan Ćirić kaže za „Glas“ da jagnjad već neko vrijeme košta deset maraka po kilogramu žive vage te da ne planiraju pretprazničnu korekciju, jer ih gotovo više niko ne kupuje za Božić ili Vaskrs.

“Ponuda nije nikad bila bolja. Taman polovinom aprila jagnjad stiže. Međutim, sada malo ko uzima jagnje od uzgajivača, građani uglavnom odu u pečenjare kupe dva-tri kilograma mesa i to je to”, kazao je Ćirić.

Dodao je da su domaćinstva prije imala mnogo više članova, zbog čega im je i cijelo jagnje bilo malo, a danas se sve svelo na tri-četiri osobe, kojima je puno i oval mesa.

“Glavno tržište nam je FBiH. Bez obzira na to što ne slave Vaskrs i Đurđevdan, zbog prvomajskih praznika dijaspora dolazi kući. Najviše posla svakako imamo tokom jula i avgusta, kada oni počnu dolaziti na godišnji odmor, tada prodamo sve što imamo”, istakao je Ćirić.

Ovčarska proizvodnja, kaže on, već duže vrijeme ide silaznom putanjom, jer je malo ko spreman da se žrtvuje i radi toliko, plus što isplativost nije nikakva.

Zaštita

Milan Ćirić istakao je da posljednjih 30 godina niko nije pokušao da zaštiti domaću proizvodnju osim Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, koje je preduzelo niz mjera.

“Dovoljno je samo reći da je naše ministarstvo zaslužno za uvođenje uzimanja uzoraka krvi od životinja na granici, što u posljednjih 30 godina uvoznicima niko nije smio ni spomenuti”, kazao je Ćirić, dodajući da bolesti poput slinavke i šapa te afričke kuge dolaze iz inostranstva.

(Glas Srpske)

Mraz prijeti procvjetalim voćkama, od srijede toplije, za vikend i do 20 stepeni

Agrosavjet
-
0
Mraz prijeti procvjetalim voćkama, od srijede toplije, za vikend i do 20 stepeni

Voćari strahuju od mraza koji bi ovih dana mogao uništiti voćke u cvatu i ugroziti ovogodišnji urod. Noćas je najhladnije bilo u Han Pijesku -8, dok je u Banjaluci izmjereno -2,7 stepena. Još sutra postoji opasnost od jutarnjih mrazeva, a već od srijede slijedi povećanje temperature i prestanak opasnosti, tako da voćari mogu da odahnu, rekao je agrometeorolog Dejan Supić.

Supić je u našem Jutarnjem programu naglasio da voćke mogu podnijeti kratkotrajne jutarnje mrazeve, ali samo ako se temperature ne spuste ispod -2 stepena Celzijusa.

– Sve ispod te granice moglo bi imati katastrofalne posljedice po pupove i cvjetove. U zaštiti nasada primjenjuju se razne metode. Najjednostavnije je zadimljavanje, odnosno paljenje vatre, gdje je na jedan hektar zasada potrebno zapaliti oko 50 vatri, ali ne otvorenih vatri već treba naložiti staro drveće i automobilske gume. Ukoliko je temperatura niža od – 2, tu zadimljavanje ne može pomoći, već se preduzimaju druge mjere kao što su orošavanje i korišćenje amoinokiselina i hormona – navodi Supić.

Kako je rekao, posljednjih godina mraz uništi skoro cijeli rod voća. Naročito su ugrožene breskva, kajsija, nektarina, šljiva, trešnja i višnja. Upozorenje voćarima na mraz važi još sutra.

Pročitajte: Uz ovaj trik zaštitite biljke od mraza za samo nekoliko minuta

– Od sredine sedmice biće sunčano i kako odmiču dani temperature će biti više. Za vikend će biti i do 20 stepeni, a u planinskim krajevima do 15 stepeni Celzijusovih – istakao je Supić.

Supić je istakao da će obilne kiše i poplave proteklih dana uticati na rod poplavljenih usjeva, naročito pšenice i ječma, a takođe i na zaplavljene kulture u staklenicima.

– Te kulture koje su prekrevene muljem, nisu više za konzumaciju- upozorio je Supić.

Zašto je važan plodored i koja biljka se pored koje sadi

Agrosavjet
-
0
Zašto je važan plodored i koja biljka se pored koje sadi

Organska poljoprivredna zasniva se na upotrebi rotacije useva.

Ovo podrazumeva izbegavanje uzgoja useva na istom području iz godine u godinu, jer to iscrpljuje zemljište, oslabljuje biljke i smanjuje prinos, a može zakomplikovati postojeći problem s štetočinama i bolestima.

Treba imati na umu i da povrće koje se nalazi u srodnim porodicama biljaka koristi slične hranljive materije, zbog čega treba izbegavati sadati ih zajedno. Zemljištu treba oko tri godine da se „oporavi”, zato je najbolje napraviti višegodišnji plan sadnje i rasporeda biljaka u bašti.

Uz ovu meru može se primeniti i takozvano uparivanje biljaka. Na primer, uz bosiljak odlično uspeva špargla, cvekla, šargarepa, rotkvica, paradajz, repa, ali ne pogoduje krastavac. Kupus dobro raste uz cveklu, celer, nanu, luk, žalfiju, timijan, ali ne i pored jagode ili paradajza.

Krastavci vole da su pored pasulja, kupusa, karfiola, kukuruza, zelene salate, graška i rotkvica, dok teže napreduju kraj aromatičnog bilja, krompira ili paradajza.

Zelena salata dobro podnosi bosiljak, pasulj, cvekla, brokoli, šargarepu, krastavac, beli i crni luk, grašak, rotkvice, spanać, jagode, paradajz, dok ne uspeva najbolje uz kupus, celer i peršun.

Dobar prinos krompira biće ukoliko je posađen uz bosiljak, pasulj, kupus, zelenu salatu, peršun, grašak, rotkvice, spanać. U skladu sa plodoredom, ne treba ga saditi u blizini drugog povrća iz te porodice kao što je patlidžan, ali ni paradajza jer ih „napadaju” iste bolesti.

Izovor: https://www.dnevnik.rs

Najavljeno zahlađenje moglo bi napraviti štete poljoprivrednicima

Agrosavjet
-
0
Najavljeno zahlađenje moglo bi napraviti štete poljoprivrednicima

Najavljeno zahlađenje i temperature u minusima mogli bi napraviti velike štete poljoprivrednicima koji imaju plasteničku proizvodnju.

Potvrdio je ovo Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH.

Dodao je da bi u slučaju značajno nižih temperatura moglo bi biti šteta i u voćarstvu, a što je zabilježeno i prethodnih godina.

Bićo je istakao da će proljetna sjetva kasniti zbog velikih kiša koje su padale prethodnih dana, posebno u područjima u kojim je bilo poplava.

„Posebne probleme poljoprivrednicima pred sjetvu predstavljaju velika poskupljenja đubriva od 30 do 40 posto, ali i poskupljenje sjemena, sadnog materijala i ostalog“, pojasnio je Bićo.

Naveo je da je sjetva trebala početi još krajem marta ali će morati sačekati stabilizaciju vremenskih prilika, što se može očekivati tek u narednih 15-ak dana, prenosi Fena.

Izvor: nezavisne novine

Kada kupujete jaja da li znate kako da prepoznate kvalitet?

Agrosavjet
-
0
Kada kupujete jaja da li znate kako da prepoznate kvalitet?

Kokošija jaja su jedna od najzastupljenijih namirnica na planeti koja se koriste u svim kuhinjama svijeta. U ljudskoj ishrani upotrebljavaju se već hiljadama godina. Stari Grci su vjerovali da je svijet nastao iz jajeta koje je snijela boginja Eurinoma. Najveći potrošači jaja na svijetu su Meksikanci koji godišnje pojedu 352 komada po glavi stanovnika.

Ljudi su obično šokirani kada saznaju razlike između jaja kupljenih u prodavnici i svježih jaja sa lokalne farme. Razlika prije svega leži u načinu uzgoja kokošaka. I dok je živina na seoskim domaćinstvima uglavnom slobodna i čeprka po dvorištu, jaja koja kupujemo u prodavnicama mahom potiču od kokoška koje se uglavnom drže u kavezima i služe upravo za proizvodnju jaja.

Evo nekoliko važnih razlika između jaja koje kupujemo u marketima, čak i ako imaju oznaku organskog porijekla i onih koje pazarimo direktno od seljaka na farmi.

Postoje brojne studije koje dokazuju da su svježa jaja sa farme imaju brojne nutritivne materije potrebne ljudskom organizmu za razliku od onih kupljenih u prodavnici. Ne samo da imaju manje zasićenih masti i holesterola, već su bogatija omega-3 masnim kiselinama, kao i vitaminima A, D, E i beta-karotenom, zahvaljujući ishrani koka na otvorenom. Ovo su važni nutrijenti kojih mnogim ljudima trenutno nedostaju – nešto sa čime jaja iz prodavnice ne mogu da pomognu!

Većina industrijskih farmi jaja drži kokoške u kavezima i ne pušta ih napolje. Najluđa stvar? Čak i komercijalne kompanije koje koriste oznake „bez kaveza“, „slobodan uzgoj“ ili „vegetarijanska“ i dalje drže svoje kokoške zatvorene. Obično je to marketinška strategija da uvjere potrošače da su njihova jaja slična onima iz slobodnog uzgoja. Jaja koja dolaze sa farme potiču od kokošaka imaju mnogo hektara za lutanje.

Pročitajte: Kako se pravi čaj od ljuski jaja i zašto je dobar za vaše biljke?

Razlika u boji žumanceta je vidljiva golim okom. Jaja kupljena u prodavnici imaju vrlo svijetlo žumance, što rezultira manje intenzivnim ukusom i nutrijentima. Međutim, ako razbijete jaje kupljeno od lokalnog proizvođača vidjećete da ima tamno žuto, gotovo narandžasto žumance koje je puno ukusnije!

Jaja iz slobodnog uzgoja su nešto teža od konzumnih jaja iz prodavnica zato što imaju deblju ljusku što smanjuje mogućnost od oštećenja tokom transporta. Koke koje slobodno šetaju po dvorištu daju količinski manje jaja, ali je njihov kvalitet daleko veći u odnosu na ona koja snesu kokoške u kavezima.

Kad je u pitanju organska proizvodnja većina ljudi je prijatno iznenađena kada sazna koliko jaje može biti ukusno kada se uzgaja na način na koji je priroda predvidjela. Prema rezultatima istraživanja državnog Univerziteta u Pensinlvaniji (Penn State) organska jaja imaju više mikronutrijenata od klasičnih jaja. Preciznije imaju tri puta više omega-3 masnih kiselina u odnosu na konvencionalna, 40 odsto više vitamina A i dvostruko više vitamina E. Takođe, u organskim jajima nisu pronađeni tragovi antibiotika koji se koriste u ishrani kokošaka iz konvencionalne proizvodnje, a mogu ostati u jajima do sedam dana.

Pročitajte: Kajgana, kuvana ili pržena jaja? Ovo je najzdraviji način pripreme

Prema podacima američke Uprave za hranu i lekove (FDA) primjećeno je da se pilićima koja se hrane konvencijonalnom hranom posebno u industrijskoj proizvodnji jaja nalazi aditiv koji sadrži tragove vrlo otrovnog aresena. Istraživanje je pokazalo da u organskim jajima nema nijedne od opasnih hemikalija, niti teških metala.

Ukoliko živote u gradu i niste baš u mogućnosti da svakog vikenda odete na selo i kupite jaja direktno od seljaka, kako piše portal „Mali proizvođači hrane u Srbiji“ – treba da obratite pažnju na pečate koji su utisnuti na ljusku jaja, jer vam oni mogu otkriti iz kakve proizvodnje dolaze.

Šta znače oznake na jajima?

Oznaka: 0 – Organska jaja

Kao što smo već naglasili ova jaja su lišena bilo kakvih štetnih hemijskih supstanci, a prilikom uzgoja koka nisu korišćeni hormoni. Žive napolju i hrane se prirodnom hranom. Mana im je što su skuplja u odnosu na obična jaja.

Oznaka 1 – Jaja iz slobodnog uzgoja

Ovim brojem su označena jaja koja su dale koke iz čistih i tradicionalno uvaženih rasa kokošaka. One su puštene da se hrane po sopstvenom nahođenju na osnovu hrane koju nalaze na pašnjaku. Glavna razlika između ove metode i organskog uzgoja je to što je kontrola prehrane ovih kokošaka manja.

Oznaka 2 – Jaja podnog uzgoja

U pitanju su kokoške koje život provode u uzgajivačnicama, a podni uzgoj podrazumijeva određeni prostor za kretanje koka nosilja. Koliko će prostora imati zavisi od same veličine kokošinjca i broja koka. Prisustvo dnevne svjetlostije najčešće ograničeno samim uslovima kokošinjca.

Oznaka 3 – Kavezna jaja

U pitanju su jaja od kokošaka koje čitav svoj život provode u kavezima. Hrane se koncentratom u kojem se često dodaju razni aditivi, hemijske supstance i hormoni, a kako su „stisnute“ često oboljevaju, pa im se daju antibiotici što utiče i na sam kvalitet jaja.

Čudo iz prirode – Ljekovita moć srijemuša i kako ga razlikovati od otrovnog dvojnika

Agrosavjet
-
0
Čudo iz prirode – Ljekovita moć srijemuša i kako ga razlikovati od otrovnog dvojnika

Srijemuš je jedna od moćnih samoniklih biljaka koja obnavlja tijelo od glave do pete.

U narodu poznat kao medvjeđi luk, srijemuš sadrži obilje etarskih ulja, vrijedne minerale, soli, šećer, vitamin C, karotin, bjelančevine, masti i alicin.

Ukoliko protrljate bilo koji dio biljke među prstima, osjetićete karakterističan miris bijelog luka.

Ali, kada zagrizete list srijemuša, njegov glavni sastojak alin, pod uticajem kiseonika, pretvara se u alicin koji odlično djeluje na kardiovaskularni sistem i pomaže da krvni sudovi ostanu mladi i elastični.

U isto vrijeme, spriječava da se krv lijepi za krvne sudove.

Upravo je o njegovim ljekovitim dejstvima govorio travar Marko Stevanović u emisiji 150 minuta na Prva TV.

Pročitajte: Pesto od srijemuša: Sos od najzdravije proljećne biljke

„Srijemuš je samonikla jestiva biljka. Po predanju, medvjed kada izađe iz zimskog sna, prvu biljku koju koristi, jeste srijemuš a sve to kako bi očistio svoj organizam. Srijemuš je jedna od najjačih ljekovitih biljaka za čišćenje organizma, jača imuni sistem, otklanja loš holesterol. Ovu biljku možemo da iskoristimo na razne načine“, ističe Marko.

On takođe naglašava da je srijemušu upravo počela sezona i biće ga do sredine maja. Kako dodaje, srijemuš raste u šumovitim predjelima, prija mu humusno zemljište.

„Najčešći oblik konzumacije srijemuša je u vidu salate, i tako je i najbolje da se koristi jer ima mnogo ljekovitih supstanci, od kojih je najljekovitiji alicin, koji nakon dva do tri sata izgubi dva do tri posto svoje ljekovitosti, tako da je najbolje da se iskoristi odmah“, istče marko Stevanović-

Pored toga što čisti organizam od toksina, ima antibakterijsko i antivirusno dejstvo.

Šta sve liječi sremuš?

Srijemuš ublažava glavobolju, usporava proces starenja, štiti od moždanog udara, podiže opštu otpornost organizma.

On takođe olakšava tegobe kod respiratornih bolesti, iskašljavanje i pražnjenje sinusa, pomaže kod gripa i prehlade.

Jača srce i krvne sudove, prevenira kardiovaskularna oboljenja, arteriosklerozu, štiti od infarkta, reguliše krvni pritisak.

Takođe, snižava loš holesterol i masnoće u krvi, čisti krvotok, a smanjuje tegobe kod gastritisa i čira, podstiče lučenje supstanci koje štite sluzokožu želuca, pozitivno djeluje protiv parazita, povoljno utiče na normalizaciju crijevne flore, prevenira bolesti jetre i organa za varenje.

Pročitajte: Srijemuš ili medvjeđi luk – Među najzdravijim, a i dalje je besplatan!

Srijemuš jeste izuzetno ljekovit, ali treba naglasiti i da srijemuš ima svog otrovnog dvojnika, te ako ne kupujete na pijaci, obratite pažnju na to šta berete.

Na livadama i pašnjacima može potkrasti biljka slična njemu – mrazovac, koji je vrlo otrovan.

Mrazovac je opasan, zbog svog sastojka kolhicin, a ne postoji protivotrov. Jedini i vjerovatno najsigurniji metod da ih razlikujete jeste miris.

Listovi medvjeđeg luka, odnosno srijemuša, zašiljenog su vrha, jarko zelene boje i mirišu na bijeli luk.

Ovu biljku smatraju čudom prirode: Liječi i žene i muškarce

Agrosavjet
-
0
Ovu biljku smatraju čudom prirode: Liječi i žene i muškarce

Dok nisu postojali lekovi za sve i svašta, narod je najviše verovao u narodnu medicinu. Naše bake ali i majke kunu se u pojedine biljke i kažu da leče mnoge boljke.

Po medicinskom narodnom sistemu lečenja infekcije uha najbolje se leče čuvarkućom, kao i neke druge bolesti očiju, ili kože, dok se kod ženskih problema čuvarkuća meša sa medom.

Čuvarkuće su od davnina naše bake sadile u saksije koje su stavljale na česme ili krovove kuća, kako bi čuvale kuću od groma i svih loših uticaja. Za čuvarkuće je najvažnije da imaju mnogo svetlosti, a zalivanje da bude ređe, jer od previše vlage, odnosno vode mogu istruliti.

1...678...1.012Stranica 7 of 1.012

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia