Naslovnica Blog Stranica 7

Trik koji „oporavlja“ ljubičice: Zalijte ih ovim rastvorom i biće zdrave i bujne

Agrosavjet
-
0
Trik koji „oporavlja“ ljubičice: Zalijte ih ovim rastvorom i biće zdrave i bujne

Na usevima paprike, kako iz otvorene tako i iz plasteničke proizvodnje, prisutne su lisne vaši na naličju listova. Ovo zahtjeva poseban oprez, jer vaši mogu nanijeti ozbiljnu štetu usjevima prenoseći opasne biljne viruse.

Adekvatna temperatura vazduha, način zalivanja, kao i dinamika i temperatura vode za zalivanje, odabir pozicija na kojima će saksije stajati, samo su neki od uslova koje bi trebalo ispuniti. Svi koji uzgajaju ljubičice znaju da to nije baš lagan posao, ali je zato izgled ove biljke kad bljesne u punom sjaju vrijedan svakog truda.

Međutim, i ljubičica ponekad zna da se “ućuti” i da zataji u rastu. Prije nego što listovi počnu da djeluju uvelo, cvjetovi se sasuše, a stabljike počnu da se izdvajaju iz bokora, možete da oporavite vaše omiljeno sobno cvjeće, i to bez trunke hemije.

Poznato je da je ljubičica biljka koja izvanredno podnosi “društvo” drugog sobnog cvjeća. Ali, malo ko zna da bi druge sobne biljke mogle da pomognu ljubičicama u rastu. Jedna od njih je aloja.

Sve što je potrebno jeste da sa aloja vere skinete jedan list, ubacite ga u blender i izmiksate sa 100 mililitara vode. Sa lista aloje nemojte skidati opnu – miksajte i zeleni i želatinozni dio sa vodom. Potom ovom tečnošću zalijte vaše ljubičice na uobičajen način.

Hranljivi sastojci iz lista aloje djelovaće blagotvorno kako na korijen ljubičice, tako i na njene cvjetove i listove.

Ukoliko imate manji broj saksija sa ljubičicama, tečnost sa alojom možete da sipate u staklenu flašicu, da je zatvorite i čuvate u frižideru do sljedeće upotrebe.

Preporučljivo je da vodu sa alojom dodajete ljubičicama jednom u pet dana dok se ne oporave. Za to vrijeme nemojte ih zalivati običnom vodom. Kasnije, tečnost sa alojom sipajte u podložak saksije jednom nedeljno, prenosi Krstarica.

Napravite sami dohranu za orhideje, potrebna vam je samo jedna stvar

Agrosavjet
-
0
Napravite sami dohranu za orhideje, potrebna vam je samo jedna stvar

Na tržištu postoji mnogo dohrane za orhideje koja im pomaže da budu najbolje.

Za ekonomičnije rješenje možete se odlučiti za domaće đubrivo. Potreban vam je samo jedan glavni sastojak: mali krompir, piše Jutarnji list.

Možda malo ko zna da je krompir krtola izvrsnih svojstava i izvan kuhinje. Naročito se koristi u hortikulturi.

Na primjer, kore krompira mogu se dodati običnoj zemlji kao prirodno đubrivo.

Krompir sadrži kalijum koji pomaže biljkama da rastu snažno i bujno, ali što je najvažnije, pomaže im tokom cvjetanja.

Čak se i prepolovljeni krompir često koristi za izradu reznica drugih biljaka poput ruža ili geranijuma, djelujući kao pravi „inkubator“ za razvoj korijena.

Kako napraviti đubrivo za orhideje od krumpira?

Što vam je potrebno?

– 1-2 krompira (po mogućnosti svježa i neoguljena)

– zemlja za orhideje

– posuda za orhideje

– voda

Da biste sami napravili đubrivo za orhideje, krompir na komade, stavite ih u blender i dodajte litar vode isključivo bez kamenca. Pustite blender da radi dok ne dobijete glatku smjesu. Filtrirajte tečnost pomoću sita kako biste uklonili sve ostatke i ulijte je u bocu s raspršivačem.

Sada samo treba da obilato prskate smjesu po lišću i na zemlju svojih orhideja dva puta mjesečno kako bi biljka ojačala i bila zdravija.

Najbolje vrijeme za ovaj postupak je jutro ili rano poslijepodne.

Naravno, ostatke domaćeg đubriva možete koristiti i za druge biljke, ono će im svakako biti od velike koristi, prenosi Najžena.

Zaostajanje u rastu i razvoju kukuruza usled vremenskih prilika

Agrosavjet
-
0
Zaostajanje u rastu i razvoju kukuruza usled vremenskih prilika

Prvu i drugu dekadu maja mjeseca karakterisale su promjenjive vremenske prilike. Svježije vrijeme praćeno kišom i pljuskovima, a u pojedinim krajevima Republike Srpske pojava jačeg vjetra i grada svakako su imale negativan uticaj na rast i razvoj kukuruza. Nepovoljne vremenske prilike su prvenstveno uzrokovale kašnjenje u sjetvi kukuruza, a zatim zaostajanje u rastu i razvoju biljaka.

S obzirom da je u Republici Srpskoj sjetva bila razvučena, kukuruz je u različitim fenofazama razvoja. Generalno se može reći da je u fazi od 2 do 6 listova (BBCH 12 – 16), odnosno u ranom vegetativnom porastu.

Značajno niže jutarnje temperature, mali broj sunčanih dana, grad, ali i suvišak vlage u zemljištu, naročito u sjeverozapadnim krajevima Republike Srpske, uzrokovale su usporen razvoj biljaka, a u nekim slučajevima i prorjeđivanje sklopa biljaka. Srednje dnevne temperature vazduha na području Republike Srpske u maju mjesecu kretale su se u intervalu od 8°C do 14°C, dok su najpovoljnije srednje dnevne temperature za rani porast kukuruza između 18°C i 20°C. Sve navedene vremenske prilike, uzevši u obzir i faze razvoja biljaka, zasigurno mogu dovesti do smanjenja prinosa. Obzirom da su nepovoljni vremenski uslovi bili izraženiji u pojedinim krajevima Republike Srpske, ne samo da je poremećen rast nadzemnog dijela biljke, nego i razvoj korjena.

Stresni uslovi mogu usloviti i ljubičastu boju listova kukuruza. Razlog tome je loša apsorpcija fosfora usled vlažnih i hladnih uslova, kao i velika razlika između dnevnih i nođnih temperatura. Simptomi ljubičaste boje lista se povlače sa stabilizacijom vremena i toplijim danima. Naravno, uslov za to je svakako dobra obezbjeđenost zemljišta lakopristupačnim fosforom.

Izvor: pssrs.net

Sastojak koji momentalno tjera komarce, imate ga u kuhinji

Agrosavjet
-
0
Sastojak koji momentalno tjera komarce, imate ga u kuhinji

Ljetnje večeri na otvorenom su zaista predivne, ali jedan od najvećih problema su uporni komarci koji nam ne daju mira pa nam vrlo lako mogu pokvariti uživanje u toplim noćima.

Umjesto raznih hemijskih sredstava, za borbu protiv komaraca isprobajte ovaj stari recept.

Sve što vam treba je stari sasušeni talog kafe, koji je takođe odličan i u borbi protiv mrava.

1. Skupljajte talog kafe i stavljajte ga na aluminijsku foliju koji ste stavili na neki tanjir. Postavite ga na hladno i suvo mjesto i sačekajte dok ne postane potpuno suv.

2. Stavite foliju sa suvim talogom kafe na ravnu površinu na otvorenom, kao što je sto. Uvjerite se da životinje ili djeca nemaju pristup tom području.

3. Zapalite talog šibicom sve dok ne počne da se dimi.

4. Talog će lagano gorjeti, a dim koji se bude stvarao otjeraće sve komarce.

Još jedan način je da talog oblikujete po dužini, poput baruta. Zapalite talog na jednom kraju i on će lagano gorjeti. Ovaj jednostavan trik odlično funkcioniše.

Osim komaraca, talogom kafe možete otjerati i mrave. Posipajte mljevenu kafu ili talog na mjesta gdje imate problema sa mravima i problem će biti riješen, prenosi Krstarica.

Lisne vaši u voćarstvu i metode njihovog suzbijanja

Agrosavjet
-
0
Lisne vaši u voćarstvu i metode njihovog suzbijanja

Lisne vaši (Aphididae) su česte i vrlo štetne štetočine u voćarstvu. Napadaju veliki broj voćnih vrsta, kao što su jabuka, kruška, šljiva, breskva, trešnja, kajsija i drugo.

One se hrane biljnim sokovima i njihovo prisustvo može izazvati ozbiljne probleme u rastu i razvoju biljaka, kao i smanjenje prinosa i kvaliteta plodova. Štete su veće što su kolonije brojnije, lišće mlađe, a temperature više. Lisnim vašima pogoduje obilno đubrenje azotom, jer su biljke bujnije, a lišće sočno i privlačnije za ishranu. Što su sklopovi bujniji, a vlaga veća, štete će biti veće. Osim što direktno oštećuju biljke, lisne vaši mogu prenijeti i razne virusne bolesti.

Lisne vaši su sitni insekti (1–3 mm) mekane građe tijela, različitih boja najčešće zelena, crna, siva, žuta, crvenkasta – u zavisnosti od vrste i luče mednu rosu (slatku tečnost) koja pogoduje razvoju gljivica čađavica. Lisne vaši imaju dvije forme, krilatu i beskrilatu formu. Krilate forme sele se sa biljke na biljku i mogu obitavati na više vrsta domaćina, dok se beskrilne hrane na domaćinu na kojem su se razvile.

Obzirom na vrstu biljke domaćina, lisne vaši mogu biti monoecijske i heterecijske. Monoecijske ne mijenjaju biljku domaćina tokom sezone, a heterecijske se sele sa zimskog na ljetnog domaćina. Holocikličke vrste prezime u obliku zimskog jaja na zimskom domaćinu ili na vratu korijena biljke na kojoj se razvijaju tokom godine. Iz zimskog jaja u proljeće izlazivaš osnivačica i daje prve kolonije beskrilnih vaši. Nakon nekoliko beskrilnih, javlja se krilata generacija koja sad može seliti na druge, ljetne domaćine.

Razmnožavanje lisnih vaši je izuzetno brzo i specifično, što je jedan od razloga zašto su tako uspešni i štetni štetočine u voćarstvu. Njihov način razmnožavanja se razlikuje u zavisnosti od doba godine i vrste, i uključuje i polnu i bespolnu reprodukciju.

• Bespolno razmnožavanje (partenogeneza)

Dominantan oblik razmnožavanja tokom proljeća i ljeta. Ženke rađaju žive mlade jedinke (nimfe) bez oplodnje – nema mužjaka. Ove jedinke brzo sazrevaju i same počinju da rađaju nove vaši – ponekad i 10–20 generacija godišnje. Na ovaj način populacija lisnih vaši može eksplozivno da poraste za samo nekoliko nedelja.

• Polno razmnožavanje

Javlja se u jesen.Tada se razvijaju mužjaci i ženke koji se polno razmnožavaju. Ženke nakon oplodnje polažu jaja na biljke – ta jaja prezimljavaju i sledećeg proljeća iz njih se legu nove vaši. Ova jaja su otporna na mraz i nepovoljne uslove.
Neke vrste lisnih vaši menjaju biljke domaćine u toku godine. Na primer, prezimljuju na drvenastim voćnim vrstama, a u toku ljeta prelaze na korovske ili povrtarske biljke. Ova pojava dodatno komplikuje borbu protiv njih jer se sele između biljaka.Lisne vaši imaju izuzetnu reproduktivnu sposobnost zbog kombinacije partenogeneze i kratkog životnog ciklusa. To im omogućava da za kratko vreme naprave masivne populacije koje ozbiljno oštećuju voćke. Zbog toga je pravovremeno suzbijanje ključno.

 

U voćarstvu se može susresti više vrsta lisnih vaši, a najčešće su:

  1. Zelena lisna vaša (Aphis pomi) – Često napada jabuke, kruške i druge voćke. Može izazvati oštećenja na listovima i smanjiti prinos.
  2. Crna lisna vaša (Aphis fabae) – Ova vaša obično napada voćke kao što su maline i kupine. Takođe može preneti viruse.
  3. Bela lisna vaša (Aphis gossypii) – Može napasti različite vrste biljaka, uključujući voće poput breskvi i grožđa.
  4. Lisna vaša jabuke (Aphis pomi) – Specijalizovana za jabuke i može uzrokovati deformacije listova.
  5. Lisna vaša šljive (Myzus persicae) – Napada šljive i druge voćke, prenosi viruse i može izazvati smanjenje prinosa.

Borba protiv lisnih vaši zahteva kombinaciju više mjera – preventivnih, bioloških i hemijskih. Pristup zavisi od jačine napada, doba godine i vrste voća. Mjere koje se koriste u suzbijanju lisne vašu su:

• Preventivne mjere – Redovno pregledanje biljaka, naročito mladih izdanaka i naličja listova,uklanjanje zaraženih dijelova biljke (izbojci, listovi), suzbijanje korova – mogu biti alternativni domaćini vaši i održavanje higijene voćnjaka i pravilna rezidba – bolja prozračnost smanjuje uslove za razvoj.

• Biološke mjere tu spadaju prirodni neprijatelji lisnih vaša to su bubamare (Coccinellidae) – larve i odrasle jedinke jedu vaši , zlatooke (Chrysopidae) – naročito larve i cvetne muve (Syrphidae) – larve su efikasni predatori. Podsticanje korisnih insekata sadnjom biljaka koje ih privlače (npr. neven, mirođija).

• Hemijske mjere se koristiti samo kada je populacija visoka i druge mjere nisu dovoljne i tu se koriste insekticidi sa aktivnim materijama pirimikarb, acetamiprid, flonikamid i dimetoat

Izvor: pssrs.net

Navodnjavanje paradajza – Osnovni uslov za postizanje visokog prinosa i vrhunskog kvaliteta

Agrosavjet
-
0
Navodnjavanje paradajza – Osnovni uslov za postizanje visokog prinosa i vrhunskog kvaliteta

U uslovima našeg podneblja navodnjavanje paradajza je osnovni uslov uspješne proizvodnje, visokih prinosa i vrhunskog kvaliteta.

Navodnjavanje paradajza obavlja se na dva načina. U baštenskoj proizvodnji preovlađuje natapanje brazdama, a u plantažnoj navodnjavanje vještačkom kišom.

Svaki od ova dva načina navodnjavanja ima svoje prednosti i nedostatke. Natapanjem brazdama voda brže i dublje prodire u zonu korijenovog sistema biljake, ali se izvođenje mjere vrši pod otežanim radnim uslovima. Navodnjavanje vještačkom kišom je udobnije.

Na težim zemljištima, međutim, dolazi do zabarivanja pri prodiranju vode u zonu raspostranjenja korijenovog sistema. Osim toga, vještačkom kišom se stvaraju povoljni uslovi za pojavu i širenje bolesti gljivične i bakterijske prirode iz grupe lokalnih nekorza nadzemnih organa biljke.

Napomena: jedno od pravila je da se biljka zaliva pri samom korijenu ili još dalje od korijena u brazde tj. kanaliće i nikako po lišću.

Zalvne norme i broj navodnjavanja zavise od vremenskih prilika, tipa zemljišta i faze razvoja biljaka. U našim uslovima, po pravilu, u toku jula i avgusta paradajz treba zalivati svakih 7-10 dana.

Navodi se u knjizi Gajenje povrća – Centar za povrtarstvo Smederevska Palanka – Autori: Mr Živomir Miladinović; Dr Milan Damjanović; Dipl.inž.Stevan Brkić; Dr Živoslav Marković; Dr Dušan Stevanović; Mr Tatjana Sretenović – Rajičić; Mr Boguljub Zečević; Mr Radiša Đorđević; Mr Dragoljub Čorokalo; Dipl. inž. Ljiljana Stanković; Mr Milan Zdravković; Mr Jasmina Zdravković; Dr Nebojša Marinković; Dr Mirjana Mijatović; Mr Aleksa obradović; Dipl.inž. Milivoje Starčević; Dipl.inž. Branislav Milić; Dipl.inž. Vesna Todorović.

Izvor: agrosavjet.com

PROČITAJTE:

5 ključnih koraka do savršenih plodova paradajza

Plastenička proizvodnja paradajza – Priprema zemljišta, đubrenje, sadnja i njega usjeva

Tehnika gajenja plavog patlidžana

Agrosavjet
-
0
Tehnika gajenja plavog patlidžana

Plavi patlidžan se gaji pretežno kao rana ili srednje rana poljska kultura i to uglavnom preko rasada.

Tehnika proizvodnje rasada je istovetna kao kod paprike i paradajza. Za ranu poljsku proizvodnju sjetva se obavlja polovinom februara. Sije se 1-2 g sjemena po 1 m² tople leje. Naročito je važno da se u lejama održava umjerena vlažnost zemljišta uz nešto jače provjetravanje. Mlade biljke ne podnose noćne padove temperature ispod 5-6 ºC, pa je zbog toga neophodno leju dobro zaštiti. Rasad se pikira sredinom marta, kad biljka dobije 2 stalna lista, u nove tople leje. Najbolji rasad se dobija pikiranjem u saksije. Rasad plavog patlidžana ne podnosi „zasušivanje“ koje se obično primjenjuje kod rasada drugih vrsta u cilju zadržavanja rasta.

Plavi patlidžan se rasađuje polovinom maja, kad dobro otopli. Za kasniju proizvodnju ove kulture sjetva se obavlja krajem marta u mlakoj leji. U tom slučaju rasad se ne pikira i zato treba ostvariti rjeđu sjetvu (3-4 g normalno klijavog sjemena na 1 m²).

Za usjev plavog patlidžana treba odabrati ravne terene sa slabim nagibom prema jugu, zaklonjene od vjetrova. Obrada zemljišta počinje u jesen dubokim oranjem, kada se rasuturi i zaore stajnjak (20-40 t/ha) i 2/3 fosfora i kalijuma. U proljeće kada se obavlja površinska obrada zemljišta se unose 1/3 fosfora i kalijuma, kao i 1/2 azota.

Pred rasađivanje, markerom se obilježe redovi ili se formiraju brazde koje će kasnije služiti za navodnjavanje. Biljke se sade na razmak 70 cm između redova i 40 cm u redu. Za veći rasad potrebno je kopati jamice, dok se za rasad umjerene bujnosti praktikuje sadnja sadilicom. Na velikim površinama može se uspješno primijeniti rasađivanje mašinskim putem.

ZALIVANJE

Rasađene biljke bi trebalo odmah zaliti. Primanje biljaka je dosta sporo i za to vrijeme ne bi trebalo obavljati druge poslove osim podsađivanja praznih mjesta. Posle toga usjev se prema potrebi okopava i navodnjava. U prosječnim uslovima potrebo je 5-6 prašenja i isti broj zalivanja.

PRIHRANJIVANJE

U toku vegetacije potrebno je 3-4 puta prihraniti usjev. Prvo prihranjivanje izvodi se poslije rasađivanja, drugo pri prvom okopavanju, treće u vrijeme masovnog cvjetanja i četvrto prije druge berbe, uvijek sa po 200 kg/ha KAN-a.

BERBA

Berba se obavlja kada plodovi dostignu tipično sortno obilježje – oblik, veličinu, boju i sjaj. Prvi plodovi iz ranih usjeva stižu u prvoj polovini jula. Berba se vrši presjecanjem drške oštrim nožem. Plodonošenje traje do prvih jesenjih mrazeva.

Prinosi znatno variraju u zavisnosti od sorte, klimatskih uslova i primjenjene agrotehnike. Dobro odgajeni uslovi daju prinos 30-50 t/ha.

Izvor: agrosavjet.com

PROČITAJTE:

Bijeli patlidžan – Osim po boji razlikuje se i po još nekim bitnim osobinama!

Patlidžan – Uzgoj i njega

Obožavate salatu od krastavca i paradajza? Ovo su razlozi zašto je treba izbegavati

Agrosavjet
-
0
Obožavate salatu od krastavca i paradajza? Ovo su razlozi zašto je treba izbegavati

Kombinacija krastavaca, paradajza, soli, bibera i malo ulja za mnoge su idealan spoj prolećne salata, ali ova kombinacija sastojaka sve češće izaziva rasprave među nutricionistima.

Prema ruskoj nutricionistkinji Aleni Pareckoj, iako su i paradajz i krastaviac bogati hranljivim materijama, njihova kombinacija u salati može imati i negativne efekte.

Naime, paradajz je bogat askorbinskom kiselinom, vitaminom C, dok krastavac sadrži enzim askorbinazu, koji razgrađuje ovaj vitamin i smanjuje njegovo delovanje.

Na ovaj način se, prema mišljenju nutricionistkinje, deo korisnih sastojaka gubi tokom zajedničke konzumacije.

Osim toga, zbog velike količine vode u krastavcima i kiselosti paradajza, ova kombinacija može izazvati nadutost i neugodnost u digestivnom traktu, posebno kod osoba sa osetljivim crevima. U pojedinim slučajevima to može dovesti i do dijareje.

Osim toga, krastavac stvara alkalno, a paradajz kiselo okruženje u želucu, što dovodi do neutralizacije korisnih nutrijenata u obe namirnice.

Povremeno uživanje u ovoj salati neće vam naštetiti, ali ukoliko imate osetljiv želudac ili probleme sa probavom, savetuje se da ove namirnice jedete odvojeno.

Izvor: b92

Cvijeće koje voli jako sunce i uspijeva i na 40 stepeni

Agrosavjet
-
0
Cvijeće koje voli jako sunce i uspijeva i na 40 stepeni

Ako ste ljubitelj cvijeća, ali nemate puno vremena za zalivanje i održavanje, pravo je vrijeme da zasadite biljke koje podnose visoke temperature i bez problema cvjetaju čak i na direktnom suncu!

Ove vrste cvijeća idealne su za sunčane terase i bašte, jer ne samo da podnose sušu, već će vas nagraditi prelijepim cvjetovima do kasne jeseni.

Ljeto je pred nama, a s njim i dani kada sunce prži i temperatura raste i do 40 stepeni. Ali ne brinite – postoji cvijeće koje može da izdrži i te ekstremne uslove, a uz minimalnu njegu, vaš vrt ili terasa biće preplavljeni bojama i mirisima tokom cijele sezone.

Ako nemate vremena da svakodnevno zalivate i pazite na biljke, ovih nekoliko vrsta cvijeća su pravi izbor za vas. Neke od njih čak i podnose duže periode suše, dok će druge, uz malo pažnje, cvjetati do prvih mrazeva. Idealne su za sunčane dijelove bašte, ali i za terase koje tokom ljeta nemaju nijednu sjenku.

Posadite ih jednom, a obnavljaju se godinama!

Top 5 biljaka koje obožavaju sunce i podnose sušu:

Lavanda

Lavanda nije samo lijep miris, već i biljka koja se savršeno snalazi na sunčanim mjestima. Ne traži puno vode, a njeni prelijepi ljubičasti cvjetovi obilježiće vašu baštu sve do kraja ljeta.

Suncokret

Zbog svoje ljubavi prema suncu, suncokreti su savršen izbor za sunčane bašte i terase. Čak i na visokim temperaturama, suncokreti će se uzdizati prema nebu i donijeti nevjerovatan vizuelni efekat.

Zeleni mač (Agava)

Ova biljka ne samo da podnosi vrućinu, već je i izuzetno otporna na sušu. Sa svojim velikim, mesnatim listovima, agava može biti zapanjujući ukras za svaki vrt ili terasu.

Petunije

Petunije su predivne, jednostavne za gajenje i podnose i visoke temperature. Iako vole sunce, ne treba im previše vode, a u zamjenu za minimalnu pažnju biće prekrivene šarenim cvjetovima tokom cijelog ljeta.

Kelj pupčar (Kale)

Iako često zapostavljen, kelj pupčar je izuzetno otporan na visoke temperature i sušu. Njegovi zeleni plodovi i listovi mogu obogatiti svaki vrt, a cvjetovi dodaju posebnu dozu boje u vrelim danima.

Zašto ove biljke vole sunce?

Ove vrste cvijeća razvile su se da izdrže teške klimatske uslove, što ih čini savršenim za sunčane terase i bašte koje tokom dana nemaju nijednu sjenku. Njihova otpornost na visoke temperature i sušu omogućava im da prežive čak i u danima kada zaboravite da ih zalijete.

Kako ih njegovati?

Iako su otpornije na sušu, ovo cvijeće i dalje traži malo pažnje. Zalivanje dva do tri puta sedmično (u zavisnosti od temperature) i redovno uklanjanje uvelih cvjetova pomoći će im da duže traju i izgledaju ljepše. Takođe, redovno obrezivanje i prihranjivanje mogu poboljšati njihov izgled i produžiti cvjetanje.

Zasadite ove predivne biljke već ovog maja i uživajte u njihovoj ljepoti tokom cijele ljetnje sezone – bez stresa oko održavanja. Vaša terasa ili bašta postaće prava oaza u kojoj sunce nije neprijatelj, već saveznik, prenosi Srbija Danas.

Riječ stručnjaka – sve što treba da znate o tovu pilića

Agrosavjet
-
0
Riječ stručnjaka – sve što treba da znate o tovu pilića

Intenzivni tov pilića traje od 40-42 dana starosti, dok ekstenzivni tov kod pilića koji se uzgajaju za sopstvene potrebe traje od 50-60 dana, a nekada i duže. Pilići se nabavljaju krajem februara, u martu ili aprilu, kada temperature više nisu tako niske i opasne za male piliće.

U prvih 12-15 dana starosti, pilići nisu u stanju regulisati vlastitu telesnu temperaturu, nemaju razvijen sistem termoregulacije, tako da im moramo obezbediti temperaturu u objektu za njihove potrebe putem grejnih tela (infracrvene sijalice, kaloriferi i dr.). Pri tome, treba voditi računa da temperatura u objektu gde se drže pilići ne bude previsoka, jer ista može delovati na piliće negativno kao i preniska temperatura u objektu. Kod preniske temperature pilići se okupljaju na hrpu i ne dolaze na pojilice i hranilice, dok kod previsoke temperature pilići spavaju i beže prema rubovima zida, pri čemu takođe ne dolaze na hranilice i pojilice. U oba slučaja će biti loša konzumacija hrane, što će za posledicu imati lošije proizvodne rezultate.

Optimalna temperatura pri useljenju-prijemu pilića je 34֯ C. Ista se spušta za oko 0,5˚ C dnevno, tako da svake sedmice spuštamo temperaturu u objektu za oko 3 stepena. Kao prostirka se može koristiti papir i strugotina od drveta. Kod strugotine treba voditi računa da ne bude mokra jer je tada pogodna podloga za razvijanje patogenih bakterija koje nepovoljno deluju po organizam životinje. Objekat za piliće (gajba, kartonska kutija, kavez ili sl.) ne smeju biti potpuno pokriveni, jer u tom slučaju pilići ostaju bez kiseonika, te udišu amonijak i ugljendioksid koji loše utiču na zdravlje životinje, a samim tim i na proizvodne rezultate. Takođe, mora se voditi računa o tome da hranilice i pojilice budu podignuti u visinu kičme pileta kako ne bi došlo do kontaminacije hrane i da pilići ne konzumiraju hranu i vodu ležeći, pri čemu dolazi do oštećenja „belog mesa“. U oba slučaja imamo negativne efekte.

Kod ishrane pilića treba voditi računa da se obezbedi koncentrovano hranivo koje će podmiriti sve potrebe jedinke u određenoj fazi rasta (proteini, energija, aminokiseline, mikro-makro elementi i vitamini). Pilići su u svim fazama porasta osetljivi na promenu hrane, tako da treba postepeno prelaziti sa hrane na hranu. Koncentrovana hrana se proizvodi u dva oblika – peletiranom i praškastom obliku. Prednosti peletirane hrane su u tome što je manji rastur, bolja konzumacija i hrana je termički obrađena. Kod ishrane pilića koriste se tri vrste hrane: starter, grover i finišer smeša. Starter smeša se koristi od 0-21 dan, grover smeša od 22-35 dana i finišer smeša najmanje 7 dana pre klanja, zbog upotrebe kokcidiostatika u grover smeši.

Izvor: PSSS

1...678...1.016Stranica 7 of 1.016

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia