Naslovnica Blog Stranica 7

Dočekajte proljeće sa predivnom baštom na kojoj će vam svi pozavidjeti

Agrosavjet
-
0
Dočekajte proljeće sa predivnom baštom na kojoj će vam svi pozavidjeti

Kako dani postaju duži i nagoviještaji proljeća počinju da se pojavljuju, vrijeme je da zasučete rukave i prigrlite radosti baštovanstva.

Mart označava prelazak iz zimskog mirovanja u buđenje novog života u bašti.

Evo nekoliko osnovnih savjeta koji će vam pomoći da maksimalno iskoristite ovu živahnu sezonu:

1. Pripremite tlo

Počnite tako što ćete pripremiti zemljište za sadnju. Uklonite sve korove, olabavite zemljište i dopunite ga kompostom ili organskom materijom da biste poboljšali njegovu strukturu i plodnost. Zdravo zemljište postavlja osnovu za snažan rast biljaka tokom cijele sezone.

2. Posadite povrće u hladnoj sezoni

Mart je savršeno vrijeme za sadnju povrća u hladnoj sezoni kao što su zelena salata, špinat, kelj, mrkva i rotkvice. Ovi usijevi uspjevaju na nižim temperaturama ranog proljeća i mogu se ubirati svježe iz bašte dok sazrevaju.

3. Orezujte uspavano grmlje i drveće

Iskoristite period mirovanja za orezivanje listopadnog grmlja i drveća prije nego što počne sa rastom. Uklonite mrtve ili oštećene grane, oblikujte biljke po želji i podstaknite snažan, zdrav rast za predstojeću sezonu.

4. Započnite sjetvu sjemena u zatvorenom prostoru

Započnite svoju ljetnju baštu tako što ćete u zatvorenom prostoru saditi sjeme za usjeve u toploj sezoni kao što su paradajz, paprika i patlidžan. Koristite posude za pokretanje sjemena ili posude napunjene mješavinom za početak sjemena i obezbijedite dovoljno svjetlosti i toplote za klijanje.

5. Očistite baštenske krevete

Uklonite ostatke, mrtvo lišće ili istrošene biljke sa vaših baštenskih gredica da biste spriječili bolesti i stvorili uredno okruženje za novi rast. Ovo takođe omogućava sunčevoj svjetlosti da dođe do površine tla i zagrije je za sadnju.

6. Podijelite višegodišnje biljke

Podijelite prenatrpane višegodišnje biljke da biste ih podmladili i unapredili bolji rast. Pažljivo podignite biljke, podijelite grudu korijena na dijelove i ponovo posadite dijelove u dobro pripremljeno zemljište. Ovo pomaže u održavanju vitalnosti biljke i sprečava prenatrpanost.

7. Malčiranje i kontrola korova

Nanesite sloj malča oko baštenskih gredica da biste suzbili korov, zadržali vlagu u zemljištu i regulisali temperaturu zemljišta. Preduzmite proaktivne mjere za suzbijanje korova pre nego što se formiraju, smanjujući konkurenciju za hranljive materije i prostor.

8. Planirajte raspored bašte

Odvojite malo vremena da isplanirate izgled svoje bašte za predstojeću sezonu. Razmislite o plodoredu, pratećoj sadnji i sukcesivnoj sadnji da biste maksimalno povećali prostor i produktivnost. Skicirajte svoje baštenske krevete, bilježeći koje biljke će ići gdje da optimizuju uslove rasta.

9. Pratite vlažnost zemljišta

Pazite na nivo vlage u tlu kako vrijeme počne da se zgrijava. Zalijte novozasađeno sjeme i presađene biljke po potrebi, osiguravajući da imaju adekvatnu vlagu za zdrav rast. Imajte na umu da ne preterujete, posebno u podignutim krevetima ili kontejnerima.

10. Uživajte u ljepoti proljeća

Iznad svega, odvojite vrijeme da uživate u ljepoti bašte dok se budi iz zimskog sna. Pazite na prve znake prolećnog cvjetanja, slušajte simfoniju ptičijeg pjevanja i uživajte u obećanju novih početaka koje mart donosi u baštu.

Uz ove osnovne savjete za baštovanstvo, bićete dobro opremljeni da prihvatite radosti baštovanstva i uvedete sezonu rasta, ljepote i obilja, prenosi Krstarica.

Pomaže i kod mamurluka: Sok od kupusa kao najbolji LIJEK ZA ŽELUDAC

Agrosavjet
-
0
Pomaže i kod mamurluka: Sok od kupusa kao najbolji LIJEK ZA ŽELUDAC

U narodnoj medicini sok od kupusa preporučuje se u terapiji čira na želucu i taj ljekoviti napitak trebalo bi uzimati između obroka, a ukoliko izaziva smetnje prilikom varenja, sat poslije jela.

Osim rasola veoma poznatog kao lijek za mamurluk, i sok od presnog kupusa je jedan od najpopularnijih prirodnih lijekova, prije svega za probleme sa želucem. Ovaj jednostavan napitak ne samo da je bogat nutrijentima, već i pomaže u smirivanju gorušice, a efikasan je i kod gastritisa i čira na želucu.

Ljekovita svojstva soka od kupusa

Kupus je poznat po svojim ljekovitim svojstvima zahvaljujući visokom sadržaju vitamina U, poznatog i kao „antiulkusni vitamin“. Ovaj nutrijent pomaže u regeneraciji sluzokože želuca, smanjuje upalu i pomaže kod čira.

Osim toga, sok od kupusa bogat je vitaminom C, vlaknima i antioksidansima koji podržavaju cjelokupno zdravlje organa za varenje.

Redovno uzimanje soka od kupusa može da pomogne u:

  • ublažavanju simptoma gastritisa
  • liječenju čira na želucu i dvanaestopalačnom crijevu
  • smanjenju želučane kiseline
  • poboljšanju varenja

    Recept za sok od kupusa za želudac

    Priprema soka od kupusa jednostavna je i ne zahtijeva mnogo vremena.

    1 svježa glavica bijelog kupusa (oko 1 kg)

    200 ml vode

Priprema:

Operite kupus pod mlazom hladne vode, skinite listove ako su oštećeni. Narežite kupus na manje komade kako bi ga blender ili sokovnik lakše preradio. Stavite komade kupusa u blender ili sokovnik i dodajte 200 ml vode. Procijedite smjesu kroz gazu ili sito kako biste uklonili pulpu. Sipajte sok u staklenu flašu i čuvajte u frižideru do 48 sati.

Savjet

Iako je sok od kupusa izuzetno koristan, ako se popije previše odjednom, može izazvati nadutost ili proliv kod osoba osetljivog probavnog sisitema. Preporučena dnevna doza je jedna čaša (200 ml).

Takođe, ukoliko vam smeta ukus, u sok dodajte nekoliko kapi limunovog soka ili malo meda.

U narodnoj medicini sok od kupusa preporučuje se u terapiji čira na želucu. Ovaj ljekoviti napitak trebalo bi uzimati između obroka, a ukoliko izaziva smetnje prilikom varenja, sat poslije jela. U tom slučaju, prije objeda treba popiti čaj od kamilice i kima, prenosi Krstarica.

Kako se pravi vinjak i ima li veze sa vinom?

Agrosavjet
-
0
Kako se pravi vinjak i ima li veze sa vinom?

Vinjak je posebno i intrigantno piće koje često izaziva pometnju zbog svoje bliske sličnosti sa vinom. Mnogi se pitaju: kakve su tačno veze između vinjaka i vina? Da li su ova dva pića zapravo srodnici ili je vinjak nešto sasvim drugačije?

Vinjak je destilovano piće koje ima svoju bogatu tradiciju i karakteristike, prenosi sajt tosici.rs.

Da bismo bolje razumjeli ovaj specifičan napitak, potrebno je upoznati se sa njegovim osnovnim elementima i istorijom vinjaka koja se proteže vjekovima.

Šta je vinjak?

Šta je vinjak? To je visoko kvalitetno destilovano piće bazirano na vinu, najčešće od bjelih sorti grožđa. Vinjak se odležava u hrastovim buradima, što mu daje jedinstvenu aromu i karakter. Njegova proizvodnja počela je sredinom 20. vijeka i od tada je vinjak postao simbol kulture i tradicije u Srbiji.

Istorija vinjaka

Prvu podrumski burad napunili su vinskim destilatom 1958. godine, čime je otpočela proizvodnja ovog jedinstvenog pića. Godine 1978. lansirana je proizvodnja Rubinove Petice, koja se smatra jednim od najkvalitetnijih vinjaka danas, ostavljajući tragu u domaćim i međunarodnim krugovima.

Vinjak se, kroz vredne nagrade, potvrđuje kao vrhunski proizvod, osvojivši 99 zlatnih medalja na raznim manifestacijama, uključujući 9 Grand prija i 43 šampionata.

U proteklih 60 godina, ukupno 400 miliona litara vinjaka prodato je širom svijeta, s tim da se vinjak izvozi u više od 20 zemalja.

Kako se pravi vinjak?

Proizvodnja vinjaka je umjetnost koja zahtjeva znanje, vještinu i pažljiv odabir osnovnih sastojaka vinjaka.

Kada se odlučite da zaronite u svijet vinjaka, otkrivate čarobni svijet fermentacije i destilacije, koji zajedno daju prepoznatljive arome i ukuse vinjaka.

Osnovni sastojci vinjaka

Za pravljenje vinjaka koristi se posebna sorta grožđa, najčešće Prokupac, koja se odlikuje niskim sadržajem alkohola i višim kiselinama.

Osnovni sastojci uključuju:

  • Grožđe (Prokupac ili druge sorte)
  • Kvasac
  • Voda

Minimalna starost vinjaka zavisi od tipa, a vino se može starenjem pretvoriti u različite vrste vinjaka, kao što su Vinjak VS, koji ima 3 godine starosti, i Vinjak XO, koji je stariji od 20 godina.

Fermentacija i destilacija vinjaka

Tokom fermentacije, važno je održati odgovarajuće nivoe kiselina. Nakon toga slijedi destilacija, koja se najčešće obavlja dvokratno na šarantskim aparatima kako bi se postigao kvalitet sličan francuskom konjaku.
proces pravljenja vinjaka

Fermentacija vinjaka je ključni proces u kojem se šećeri iz grožđa pretvaraju u alkohol, a optimalni sadržaj alkohola u vinu trebao bi biti između 7% i 12% vol.
Razlika između vinjaka i vina

Iako dijele osnovne komponente, proizvodnja vinjaka značajno se razlikuje od vinske proizvodnje.

Vinjak se pravi destilacijom vina što dovodi do povećanja sadržaja alkohola i koncentracije aroma.

Proizvodnja vinjaka

Vino koje se koristi za destilaciju obično potiče od grožđa s karakteristikama koje su idealne za ovaj proces.

Ova grožđa se gaje u umjerenoj klimi, dok je zemljište od krucijalnog značaja, s naglaskom na krečno, kamenito i glinovito.

Generalno, brendovi poput kompanije Rubin pružaju kvalitetne proizvode koji su rezultat tradicije dugog 60 godina.

Razlika između vinjaka i vina ogleda se i u samim karakteristikama pića.

Vinjak, kao produkt fermentacije i destilacije, obično sadrži između 40% i 53% alkohola, dok vino ima znatno niži sadržaj alkohola, koji se kreće od 7% do 12%.

Nakon destilacije, vinjak često stari dugo vremena, minimalno 2 godine, dok vino može biti servirano bez dodatnog starenja.

Ove dvije vrste alkohola imaju različite namjene i rituale konzumacije, što dodatno naglašava razliku između vinjaka i vina.

Kao jedan od najznačajnijih predstavnika jakih alkoholnih pića, vinjak oslikava strast proizvođača, a njegov proces pravljenja vidi se kao umjetnost.

Sa kapacitetima proizvodnje od 15 miliona litara, Srbiji pripada mjesto jednog od vodećih proizvođača vinjaka u Evropi.

Ovaj zaključak o vinjaku poziva vas da istražite ovaj divan svijet i otkrijete sve njegove tajne, uživajući u svakom gutljaju.

Mnogi drže ove dvije biljke u kući, a veoma su otrovne

Agrosavjet
-
0
Mnogi drže ove dvije biljke u kući, a veoma su otrovne

I Diffenbachia („Glupa trska“ ili „Svekrvin jezik“) i Filodendron su sobne biljke koje se lako uzgajaju, što ih čini popularnim i među početnicima i među iskusnim ljubiteljima biljaka.

Ova dva roda cvjetnica obuhvataju preko 500 vrsta. Iako su različite biljke, obje izazivaju toksične reakcije na sličan način.

Diffenbachia je poznata pod nekoliko narodnih imena, kao što su „Glupa trska“ i „Svekrvin jezik“, što upućuje na njenu toksičnost kada se proguta.

Postoji i biljka iz roda Dracena, koja nije srodna Diffenbachiji, ali se takođe naziva „svekrvinim jezikom“.

U zavisnosti od vrste, listovi Diffenbachije su obično zeleni sa bijelim i žutim šarama.

Neke vrste mogu narasti između 1,8 i 2,4 metra, dok druge mogu ostati skraćene na visinu od 30 cm. Diffenbachia sezonski cvjeta, ali rijetko kada cvjeta u zatvorenim uslovima. Takođe, biljka luči sok koji može izazvati bolnu iritaciju na koži.

Filodendron obično ima velike listove koji su režnjeviti ili duboko usječeni. Listovi mogu biti ovalnog ili kopljastog oblika, ali i raznih drugih formi. Neke vrste su puzavice sa vazdušnim korijenjem i mogu dostići velike visine.

Zašto su Diffenbachia i Filodendron otrovne biljke?

Obje biljke, Diffenbachia i Filodendron, sadrže kalcijum-oksalat, koji može izazvati toksične reakcije ako se biljka neadekvatno rukuje ili proguta. Ovi oksalati formiraju rafide, mikroskopske igličaste strukture. Tačna funkcija kalcijum-oksalatnih kristala u biljkama nije u potpunosti razjašnjena, ali se vjeruje da služe kao zaštita od biljojeda.

Rafide mogu izazvati mehaničke povrede i bolnu mikrotraumu, što dovodi do trenutnog bola i oticanja kada se biljka žvaće ili kada njen sok dođe u kontakt sa kožom ili očima.

Svi dijelovi biljke Diffenbachia sadrže rafide. Pored toga, rafide u ovoj biljci oslobađaju proteolitičke enzime koji pojačavaju simptome, izazivajući oticanje i probleme sa disanjem. Kod Filodendrona, oksalati su uglavnom prisutni u listovima. Neke vrste Filodendrona mogu davati jestive plodove, ali nezreli plodovi sadrže kalcijum-oksalate.

U težim slučajevima oralnog trovanja, bol i oticanje mogu dovesti do prekomjernog lučenja pljuvačke, otežanog ili bolnog gutanja i gubitka govora. Kontakt sa kožom može izazvati osip, oticanje, crvenilo i dermatitis (upalu kože). Ako sok biljke dospije u oko, može izazvati iritaciju, abrazije rožnjače, pa čak i trajna oštećenja vida u rijetkim slučajevima, navodi Diana N. Pei, PharmD, sertifikovani specijalista za informacije o trovanju.

Prva pomoć:

  • Ako je biljka progutana, isprati usta vodom i ispljunuti ostatke biljke. Ako iritacija u ustima ne prestaje, sisanje kockica leda ili zaleđenih slatkiša može pomoći u ublažavanju bola. Ne treba forsirati unos tečnosti.
  • Ako osoba prekomjerno luči pljuvačku, ima ozbiljno oticanje usta ili otežano gutanje i disanje, odmah pozvati hitnu pomoć.
  • Ako sok biljke dospije na kožu, zahvaćeno mjesto treba odmah oprati sapunom i vodom najmanje 15 minuta.
  • Ako sok dospije u oči, odmah ih isprati čistom vodom najmanje 15 minuta. Potražiti medicinsku pomoć ako su simptomi ozbiljni ili ne prolaze.

Ova biljka je veoma popularna, pa ako ste se riješili da ukrašava i vaš dom najbolje bi bilo da se posavjetujete sa stručnim licem, prenosi Krstarica.

Kokoške na iznjmljivanje: Kako Amerikanci zaobilaze astronomske cijene jaja

Agrosavjet
-
0
Kokoške na iznjmljivanje: Kako Amerikanci zaobilaze astronomske cijene jaja

Cijene jaja u SAD nastavile su trend rasta i u januaru, a pakovanje od deset komada prosječno košta oko pet, a u nekim država osam pa čak i 10 dolara.

Proizvođači imaju svoja opravdanja i razloge, ali potrošači pokušavaju da zaobiđu paprene cijene na veoma inventivne načine. Jedan od njih je iznajmljivanje kokoški.

Zbog ptičjeg gripa i eutanaziranja miliona kokošaka, cijene jaja već mesecima rastu i nema znakova da će taj trend skoro prestati, pa su obični ljudi primorani da potraže alternative.

Si-Bi-Es njuz navodi da brojne farme dobijaju sve više porudžbina za kupovinu kokoški, prenosi RTS.

„Prodaja je drastično porasla kod svih uzgajivača“, kaže jedan od njih Ron Goldsmit.

Goldsmit, koji se takođe bavi i proizvodnjom hrane za kokoške, navodi i da se prodaja hrane udvostručila od oktobra.

„Svake sedmice vjerovatno prodamo po 50 odsto više nego prošle“, dodaje Goldsmit.

Tu je i koncept iznajmljivanja kokoški. Kompanije koje su se specijalizovale za ovu jedinstvenu uslugu obezbeđuju mušterijama sve što im treba da počnu svoju sopstvenu proizvodnju jaja.

Ovo tipično podrazumijeva nekoliko kokoški, mali kokošinjac, prehranu i uslugu savjetovanja.

Period iznajmljivanja varira – od nekoliko mjeseci do višegodišnjih aranžmana.

Kompanija „Rent The Chicken„, koja iznajmljuje kokoške na period od šest mjeseci, saopštila je da im je posao značajno porastao.

Zdrava kokoška može da snese i do pet jaja sedmično.

Imajući u vidu da kupovina jaja jednu porodicu može da košta i do nekoliko stotina dolara mjesečno, držanje kokoški je primamljiva opcija.

Izvor: RTS

Ključni savjeti za izbor najboljih biljaka: Kako prepoznati KVALITETAN RASAD PARADAJZA golim okom

Agrosavjet
-
0
Ključni savjeti za izbor najboljih biljaka: Kako prepoznati KVALITETAN RASAD PARADAJZA golim okom

Proizvesti kvalitetan rasad je osnova za dalju uspješnu proizvodnju povrća bilo u plasteniku ili na otvorenom.

Kvalitet rasada se najbolje može ocijeniti golim okom.

Rasad treba da bude visine karakteristične za vrstu i sortu povrća. Visina stabljike 15-20 cm, elastična, koja može da se savija ali da ne puca, sa 6 do 8 stalno razvijenih listova koji imaju tamno zelenu boju.

Najvažnije je da rasad nije prerastao, odnosno kako proizvođači kažu zbijen rasad, prenosi Stil.

Posadite bob u masliniku – nahranit će masline i vas

Agrosavjet
-
0
Posadite bob u masliniku – nahranit će masline i vas

Osim što je jako ukusan i bogat mineralima i vitaminima, bob obogaćuje tlo azotom, pa ga je uistinu korisno posaditi u masliniku 

Bob je staro evropsko povrće koje su uzgajali još stari Grci i Rimljani, a prije otkrića Amerike bio je glavna mahunarka u prehrani. Ova jednogodišnja zeljasta mahunarka sa čvrstom stabljikom, visoka je oko 50 cm. Cijela je biljka obrasla mesnatim, perastim listovima od dna do vrha stabljike. U pazuhu listova rastu na kratkim drškama grozdovi bijelih cvjetova sa crnom tačkom koji su samooplodni.

Vrijeme za sjetvu

U priobalju bob se sije u kasnu jesen ili početkom zime, jer mlade biljke mogu izdržati temperature i do -7°C, dok su optimalne temperature za razvoj oko 10°C, a za vrijeme cvjetanja i dozrijevanja mahuna oko 17°C.

Sije se u dobro pognojenu zemlju sa stajskim gnojivom, u redove širine od 50 cm, a zrno od zrna na udaljenosti od 7 cm, kako bi kasnije bilo olakšano zalijevanje, otkidanje vrhova, okopavanje i plijevljenje trave. Tokom rasta biljaka poželjno bi bilo nategnuti dva-tri reda žice na stupićima visine do 60 cm od tla, kako se biljka ne polegla po zemlji.

Prema krupnoći mahuna i zrna, sorte boba se dijele na tri vrste, sitni, srednje krupni i krupni, a prema vremenu dozrijevanja na rani i kasni. Kod nas se uglavnom siju domaće sorte koje se prenose među uzgajivačima i to kratkih mahuna i manjeg zrna, dok se u Italiji mogu nabaviti hibridi dugačkih mahuna dugih i po 25 cm.

Izvor: maslinar.com

Više o proizvodnji boba pričitajte na linku:
Kako se uzgaja bob

Evropsko tržište hrane očekuju velike promjene

Agrosavjet
-
0
Evropsko tržište hrane očekuju velike promjene
Evropska komisija (EK) je prije nekoliko dana predstavila novu viziju evropskog poljoprivredno-prehrambenog sektora do 2040. godine, ublaživši dosadašnju ambicioznu ekološku politiku, što je, prema komentarima medija, odgovor na sve učestalije proteste poljoprivrednika.
Ovog puta, fokus je na pojednostavljenju propisa i stvaranju atraktivnijeg zanimanja od poljoprivrede, umjesto na podizanju ekoloških standarda. Euronews navodi da se ovom promjenom EK udaljava od kontroverzne strategije „Od farme do stola“, koja je dio Evropskog zelenog dogovora.
Istovremeno, neke promjene politike najviše će uticati na potrošače. Jedan od ranije predloženih planova – obavezno označavanje hrane na prednjoj strani pakovanja (poput Nutri Score sistema ili označavanja bojama) – odbačen je u korist oznaka koje će informisati potrošače o porijeklu proizvoda i standardima dobrobiti životinja koje primjenjuju proizvođači.
Takođe, zauzet je snažniji stav prema strateškoj prehrambenoj autonomiji Evrope, sa naglaskom na davanje prioriteta proizvodnji osnovnih poljoprivrednih proizvoda kako bi se poboljšala suverenost evropskog tržišta.
Poljoprivrednici koji aktivno doprinose sigurnosti hrane mogu očekivati veću podršku, što je stav koji zagovara Evropska narodna partija desnog centra, kojoj pripadaju i evropska komesarka za poljoprivredu i predsjednica Komisije Ursula fon der Lajen. Ovo je jedna od mjera koja direktno ide u korist potrošača.
Međutim, iz perspektive poljoprivrednih proizvođača, nova strategija ne nudi značajne reforme Zajedničke poljoprivredne politike. Drugim riječima, ne postoje konkretni mehanizmi za pravedniju raspodjelu podsticaja u korist malih poljoprivrednika, smanjenjem isplata velikim poljoprivrednim kompanijama. Mediji podsjećaju da sistem direktnih plaćanja odavno izaziva kritike zbog nesrazmjerne podrške velikim gazdinstvima, ali nova strategija ne donosi rješenja za taj problem.
Ekološki aspekti ostaju prisutni, ali više nisu u centru pažnje novog plana, naročito ne kada je riječ o regulativi o upotrebi pesticida. Sve je jasnije da je ranije zacrtani cilj – prepoloviti njihovu upotrebu do 2030. godine – teško ostvariv. Mediji podsjećaju da je Uredba o održivoj upotrebi pesticida povučena još u februaru 2024. godine, pod pritiskom rastuće desničarske opozicije Evropskom zelenom dogovoru, kao i zbog masovnih protesta poljoprivrednika.
– Pristup se očigledno promijenio – sada tražimo drugačiji način da postignemo potrebna smanjenja – izjavio je evropski komesar za poljoprivredu Kristof Hansen na konferenciji za novinare.
Odluka o napuštanju prethodne politike donijeta je nakon kritika poljoprivrednika, koji su tvrdili da je ranija strategija produbila podjele u sektoru. Umjesto toga, nova vizija ima za cilj jačanje poljoprivrede, kako bi ona ostala konkurentna i obezbijedila poljoprivrednicima fer uslove za rad i život.
– Potrebna nam je politika koja nagrađuje poljoprivrednike, umjesto da na njih stavlja preveliki pritisak – rekao je Hansen.
Prvi korak biće pojednostavljenje sprovođenja Zajedničke poljoprivredne politike – ogromnog programa poljoprivrednih podsticaja, koji trenutno čini skoro trećinu ukupnog budžeta EU.
Osiguravanje pristojnog životnog standarda za poljoprivrednike još je jedan ključni element strategije.
Mnogi poljoprivredni proizvođači širom Evrope suočeni su s finansijskom nesigurnošću i visokim rizikom od siromaštva, ističe Evropska komisija u svom dokumentu. Kako bi se to riješilo, do kraja ove godine planirano je razvijanje posebne strategije za podsticanje mladih da se bave poljoprivredom, kroz lakši pristup zemljištu, kapitalu i obukama za mlade poljoprivrednike.
Takođe, nastaviće se rad na poboljšanju položaja poljoprivrednika u lancu snabdijevanja hranom, jer su često u nepovoljnom položaju u odnosu na moćne maloprodajne lance. Reforma nepoštenih trgovinskih praksi predviđa mjere koje bi spriječile situacije u kojima su proizvođači prinuđeni da prodaju robu ispod cijene.
Evropska komisija će se takođe zalagati za strože usklađivanje proizvodnih standarda za uvoznu robu sa onima koji važe za evropske proizvođače. Posebna pažnja biće posvećena upotrebi pesticida i dobrobiti životinja, a naročito zabrani opasnih pesticida koji su u EU već zabranjeni iz zdravstvenih i ekoloških razloga, ali se i dalje pojavljuju na evropskom tržištu kroz uvoz iz trećih zemalja.
Izvor: ekapija

Lješnik bez pesticida: Kako uzgojiti zdrav plod uz pomoć ptica

Agrosavjet
-
0
Lješnik bez pesticida: Kako uzgojiti zdrav plod uz pomoć ptica

Na jednoj od najvećih plantaža lešnika u Kolubarskom okrugu, porodica Gajić iz Beograda već devet godina uzgaja ovaj vredni plod na tradicionalan, ali inovativan način – uz minimalnu upotrebu hemijskih preparata.

Njihov zasad u Divcima kraj Valjeva prostire se na 3,4 hektara i obogaćen je tri različite sorte lešnika. Ali, umesto da se oslanjaju na pesticide u borbi protiv štetočina, Gajići su našli prirodnog saveznika – senice.

– Ove ptice su nezamenljive u voćnjaku jer se hrane insektima koji napadaju plodove. Da bismo ih zadržali tokom zime, postavljamo hranilice sa sirovim suncokretom, što im obezbeđuje dovoljno masnoće za hladne mesece – objašnjava Miodrag Gajić.

Ideja da uz pomoć ptica smanje upotrebu insekticida nastala je u saradnji sa Društvom za zaštitu ptica Srbije. Posebno im je važno da njihovi lešnici budu bez tragova hemijskih preparata, jer su deo mreže malih proizvođača zdrave hrane.

– Smrdibube su nam pravile veliki problem, pa smo odlučili da pokušamo sa prirodnom zaštitom. Tokom zime postavimo oko deset hranilica, a ptice pojedu i do 50 kilograma semenki – kaže Gajić.

Iako u Kolubarskom okrugu pod lešnikom nije velika površina – svega 150 do 180 hektara – interesovanje za ovu kulturu raste. Gajići su dokaz da je moguće gajiti kvalitetan lešnik bez pesticida, uz poštovanje prirode i njenih zakona.

IZVOR: RTS

Devet biljaka se sadi u martu

Agrosavjet
-
0
Devet biljaka se sadi u martu

Februar, kao pravi zimski mjesec, još uvijek nije pogodan za obimne spoljne radove. Ipak, ako se ukaže lijep i sunčan dan, dobro je da prekopate dio bašte gdje planirate sadnju, kako biste zemlji obezbijedili rastresitost i bolju prozračnost.

Dolaskom marta tlo se postepeno zagrijeva, što ga čini idealnim za sadnju određenih vrsta cvijeća.

Evo nekoliko biljaka koje možete zasaditi u ovom periodu:

Lale –  Iako se obično sade u jesen, lukovice koje su prethodno skladištene mogu se posaditi u martu.

Zumbuli – Ovi mirisni cvijetovi mogu se saditi u rano proljeće ako nisu posađeni u jesen.

Narcisi –  Slično kao zumbuli, narcis se može saditi dok su temperature još uvijek niske.

Iris – Ova biljka voli hladnije vrijeme i odlično uspijeva kada se posadi u martu.

Krokusi – Jedni od prvih proljećnih cvijetova koji se mogu saditi i u bašti i u saksijama.

Lavanda – Otporna biljka koja voli sunce, a mart je idealan za njenu sadnju.

Petunije – Iako češće viđene ljeti, mogu se posaditi ranije kako bi imale dovoljno vremena za rast.

Suncokreti – Ako ih sadite iz sjemena, mart je pravi trenutak da ih posadite na sunčanom mjestu.

Cvijeće za balkone – Begonije, pelargonije i petunije mogu se saditi u saksijama, ali ih je važno zaštititi od mraza.

Prije sadnje obavezno provjerite vremenske uslove. Ukoliko se očekuju niže temperature, biljke možete zaštititi ili privremeno držati u zatvorenom prostoru dok ne otopli.

(Informer)

1...678...1.008Stranica 7 of 1.008

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia