Za uspješan rast biljaka u zaštićenim prostorima, pored ostalog, nužna je i svjetlost. Naime, bez svjetlosti nema ni fotosinteze, bez koje nema ni proizvodnje.

A nedostatak svjetlosti karakterističan je za ranu proizvodnju koja se odvija u hladnim i tmurnim zimskim mjesecima. To je posebice evidentno kod proizvodnje rasada kod kojeg, zbog nedostatka svjetlosti, dolazi do nepoželjnog izduživanja mladih biljčica. Tim više ukoliko zbog «uštede» za uzgoj rasada koristimo stare, islužene i redovito prljave plasteničke folije, koje propuštaju veoma malo, prijeko potrebne svjetlosti. Zbog svega toga nužno je pribjegavati dopunskom osvjetljenju.

Tako se kao izvor svjetlosti uglavnom koriste obične ili halogene žarulje premda se u tu svrhu svakako preporučuju natrijeve žarulje visokog tlaka koje je na našem tržištu, nažalost, teško i pronaći. A ovisno od vrste žarulje dobiva se odgovarajući spektar, pa primjerice tzv. plavi poti- če rast te ga povrtlari smatraju kao najbolje rješenje dopunskog osvjetljenja.

S druge strane lampe koje daju crveni tj. narančasti spektar boja preporučuju se kod uzgoja povrća u zaštićenom prostoru jer pospješuju zametanje pupoljaka i cvjetanje. Međutim, moramo imati na umu kako se ovdje radi isključivo o dopunskom osvjetljenju koje se mora kombinirati s prirodnim osvjetljenjem. Ipak, u ovom pogledu najugroženiji je rasad kojem nikako ne pogoduje mrak.

U nedostatku svjetlosti praćenom suviše gustim rasadom koji se međusobno zasjenjuje dolazi do formiranja presadnica koje imaju tanak i dugačak struk, a što se u žargonu označava kao izduživanje rasada. Zbog svega toga nužno je koristiti dopunsko osvjetljenje zahvaljujući kojem možemo produžiti dan, poboljšati intenzitet svjetlosti ili nadoknaditi dnevno svjetlo.

Kao orijentaciju, spomenut ćemo kako najviši intenzitet svjetlosti (20.000-30.000 luksa) zahtijevaju heliofilne biljke poput paprike i rajčice, a usporedbe radi, izvor svjetlosti snage jednog vata na metar udaljenosti daje osvjetljenje 100, a na dva metra svega 25 luksa. Međutim, ukoliko je izvor svjetlosti usmjeren pod lošim kutom, broj luksa je još manji, zbog čega izvor svjetlosti mora biti pokretan ili se po potrebi položaj žarulje mijenja. Na zapadu je pak to sve kompjuterski programirano…

Pročitajte: agroportal.hr

Dolaskom leta i lepog vremena mnogi povrtari, ali i vlasnici dvorišta imaju problem sa brojnim štetočinama. Krtice spadaju u najdosadnije štetočine koje kopajući tunele ispod zemlje uništava povrće. Deo iskopane zemlje izbacuju po površini pa krtičnjaci narušavaju lepotu dvorišta. Svi koji su imali probleme sa ovim štetočinama znaju koliko je teško otarasiti se krtica kad se jednom nasele u bašti ili dvorištu.

Postoje brojni hemijski preparati, patrone protiv krtica ali ako niste ljubitelj ubijanja ovih životinja postoji i drugi mnogo bezbolniji, ali efikasniji načini kako da ih se otarasite.

Predstavljamo vam predstavlja 7 biljaka od kojih krtice beže glavom bez obzira. Ne samo što ćete ih oterati ove sezone već se nikad više neće vratiti u vaše dvorište ili baštu.

1. Neven

Ovaj prelepi lekoviti cvet žuto – narandžaste boje obija mnoge štetočine: paukove, zmije i komarce, a ne vole ga ni krtice. Neven ima jaku, oštru aromu koja se ne dopada krticama. Možete posaditi neven uz ivicu bašte ili dvorišta kako biste stvorili barijeru za vaš travnjak držeći ove štetočine podalje od vas. Osim toga, neven je korisno imati u blizini jer korenje emituje hemikaliju poznatu kao alfa-tertienil u zemlju (fototoksin), koja je toksična za nematode. Neven je cveće koje voli sunce, ne smeta mu suša i ne zahteva posebnu brigu. Voli suvlje zemljište pa se pobrinite da imate dobru drenažu tla tamo gde sadite neven. Zalivanje je dovoljno jednom nedeljno čak i tokom letnjih vrućina. Baštenski neven nije toksičan za kućne ljubimce pse i mačke tako da možete slobodno da ih pustite da se igraju u blizini ovog cveća.

2. Narcis

Još jedno cveće koje će podalje od vašeg dvorišta držati štetočine je narcis. Ovo cveće cveta u rano proleće, a sama biljka je takođe prilično izdržljiva. Lukovica ovog cveća je toksična za krtice što one dobro znaju pa se klone dvorišta u kome raste narcis. Lukovica sadrži hemijski likorin, koji će aktivno držati podalje ne samo krtice već i veverice, miševe i voluharice. Jedini problem je što je narcis toksičan i za pse i mačke, pa vodite računa na kom mestu u dvorištu ćete ga posaditi. Kad ih jednom posadite cvetaće godinama, a osim zalivanja jednom nedeljno tokom vegetacije potrebno je i uklanjanje osušenih listova.

3. Ukrasni luk

Ukrasni luk je raskošan cvet jarko ljubičaste boje u obliku kugle. Ovaj cvet obožavaju pčele, ali krtice beže od njega zbog izuzetno jake arome luka koja se javlja čak i kad se list protrlja između prstiju. Njihova aroma odbija i druge glodare i štetočine. Ukrasni luk je izuzetno lepa dekoracija u bašti, ne zahteva praktično nikakvu negu, osim povremenog zalivanja i to pod uslovom da nema kiše tokom leta. Ukrasni luk je takođe toksičan za pse, mačke i decu, pa izbegavajte da ga sadite na mestima gde vaši mališani ili kućni ljubimci mogu doći u dodir sa njim.

4. Ricinusov pasulj

Ricinusov pasulj je gusta, žbunasta biljka koja cveta od početka avgusta do jeseni. Ima listove u obliku zvezda sa crvenim, šiljastim mahunama i semenom koje podsećaju na pasulj po čemu je i dobio ime. Seme ove biljke sadrži opasan rinin koji je sedam puta otrovniji od otrova kobre. Određenu dozu otrova sadrži cela biljka zbog čega krtice izbegavaju da se pojave u njegovoj blizini. Ricinusov pasulj je vrlo otrovan za kućne ljubimce i ljude. Pojedina istraživanja ukazuju da samo četiri semenke mogu biti fatalne za odraslog čoveka ukoliko ih pojede. Zato dobro razmislite da li želite ovakvu biljku u blizini ili ipak odaberite neko bezbednije sredstvo za borbu protiv krtica.

Pročitajte: Zova u borbi protiv KRTICE!

5. Beli luk

Beli luk je izuzetno zdrav za čoveka i smatra se za najbolji prirodni antibiotik. Njegova jaka i snažna aroma tera sve vrste štetočina od miševa, pacova, mrava do komaraca i naravno krtica. Beli luk sadrži veliku količinu sumpornog jedinjenja kome duguje specifičan miris. Pojedini stručnjaci savetuju da izgnječite glavice belog luka i stavite na ulaz u krtičnjak, pa će ove štetočine pobeći i nikad se neće vratiti u vaše dvorište ili baštu. Ukoliko posadite beli luk imaćete uvek svež i ukusan začin a nećete brinuti od štetočinama. Beli luk je toksičan za pse i mačke, pa ih držite podalje od ovog povrća.

6. Fritilarija

Fritilarija poznata i pod imenom Carska kruna je ukrasna biljka iz porodice ljiljana. Cveta u raznim jarkim bojama, a cvetovi nalik na krunu nehajno vise sa stabljike koja može da dostigne visinu i do jednog metra. I ovo cveće raste iz lukovice koje krtice ne vole zato što njena aroma podseća na miris tvora. Osim krtica ovo neobično cveće držaće podalje glodare, veverice, poljske miševe i druge štetočine. Fritilarija dobro raste na punom suncu ili u delimičnoj senci. Zahteva redovno zalivanje barem jednom nedeljno a u vreme letnjih suša i češće. Ova biljka je toksična za mačke, pse i decu o čemu treba voditi računa kada gajite ovu biljku.

8. Crni luk

Običan domaći crni luk nezamenljivo je povrće u srpskoj kuhinji ali i sjajan način da oterate krtice. Slično kao i beli luk, njegov miris je dovoljno jak da drži krtice što dalje od vaše bašte ili dvorišta. Luk je zgodan i za odbijanje glodara i zmija, a ako ga posadite oko područja koje želite da zaštitite, stvarate podzemnu barijeru koju će krtice aktivno izbegavati. Luk nije zahtevan za uzgoj, sadi se na sunčano mesto u rano proleće i zaliva se jednom nedeljno tokom perioda vegetacije. U zavisnosti od vremenskih uslova spreman je za vađenje tri do četiri meseca nakon setve. Takođe, treba voditi računa da je crni luk toksičan za pse i mačke.

Izvor: Agrobiznis magazin