Na prvi pogled, žuti, a kasnije bijeli „tepih“ od maslačka može djelovati simpatično. No, iza tog prizora krije se ozbiljan problem – maslačak je uporan i vrlo otporan korov.

Najčešće raste obični (poljski) ili ljekoviti maslačak, koji ima snažan korijen i brzo stvara nove izdanke. Od kraja proljeća pa do sredine ljeta, ova biljka raspršuje lake sjemenke koje vjetar lako prenosi na velike udaljenosti. Ako se ne preduzmu mjere, maslačak može prekriti cijelu parcelu.

Za najbolji efekat, preporučuje se kombinovanje više metoda:

1. Mehaničko uklanjanje maslačka

Ako ih nema previše, koristite specijalne alatke poput korjenara, viljuški za čupanje, uskih lopata ili jednostavno običnu lopatu. Bitno je iskopati maslačak sa cijelim korijenom – ako korijen ostane, biljka će se brzo obnoviti.

2. Redovno košenje

Ako se maslačak proširio, počnite ga kositi dok je još žut, prije nego procvjeta i razvije sjemenke. Kositi treba dva puta sedmično, nisko pri tlu. Pokosenu masu odmah uklonite – posebno cvjetne drške – da ne dođe do samosjetve.

3. Duboka obrada zemljišta

Zemlju prekopavajte barem jednom godišnje, a ako vjetar donosi sjemenke s drugih parcela – i dva puta godišnje, u proljeće i jesen, do dubine jednog bajoneta lopate. Prilikom kopanja, ručno skupljajte i uklanjajte korijenje.

4. Upotreba herbicida

Ako je maslačak lokalizovan, herbicidi nisu nužni. Ali ako ih koristite, nanesite sredstvo pažljivo, samo na maslačak, i najbolje prije cvjetanja.

5. Malčiranje i zasjejavanje

Kako biste spriječili da sjeme dospije u zemlju, pokrijte tlo malčem (sijeno, slama, agrotekstil). Na praznim površinama posijte djetelinu ili travu, da ne ostane prostora za maslačak.

Soja (Glycine max L. Merr.) se sije u optimalnom agrotehničkom roku od otprilike prve dekade aprila mjeseca do sredine maja. Obzirom da kasnije sorte više reaguju na kasnije rokove sjetve, sjetva počinje sortama koje imaju dužu vegetaciju, dok se sorte kraće vegetacije siju kasnije. Veoma je važno kasnije sorte sijati što ranije, da bi za žetvu pristigle prije jesenjih kiša kako ne bi došlo do odlaganja žetve, a i pojave bolesti u tom slučaju.

U pogledu soje, veoma je bitno ispoštovati zahtjeve u pogledu fosfora (P) i kalijuma (K). Zbog njene osjetljivosti na pH zemljišta, posebnu pažnju treba obratiti na sadržaj lakopristupačnog P i raditi kalcifikaciju zemljišta. Zemljište treba da bude neutralne do blago kisele reakcije kako bi se inokulanti mogli aktivirati. Iako je soja osjetljiva na azot (N) te u slučaju većih količina luksuzira, a manje fiksira elementarni azot (N2), manje količine se mogu dati sa sjetvom kako bi imala rezervu do aktivacije kvržičnih bakterija. Osim toga, ako je zemljište kisele reakcije, N se dodaje zbog smanjene aktivnosti inokulanata.

Norma sjetve soje zavisi od roka sjetve i primjenjene agrotehnike. Orjentaciono se kreće od 70 do 110 kg/ha. U obzir treba uzeti klijavost, čistoću i apsolutnu masu sjemena koji utiču na obračunsku vrijednost sjetvene norme. Ukoliko neki od ovih faktora nisu ispoštovani, norma sjetve se uvećava za nekih 10 do 20 %.

Prije sjetve vrši se inokulacija soje. U tom slučaju bolje rezultate daju dvokomponentni inokulanti, koji omogućavaju za 20 do 25 % viši prinos sjemena i 5 do 10 % viši sadržaj proteina, dakle i bolji kvalitet.

Proizvođači bi trebali, ukoliko već nisu, iskoristiti period bez padavina jer je već vrijeme da se počne sa sjetvom soje koja je značajno odložena zbog vremenskih prilika.

Činjenica je da su mnogi poljoprivredni proizvođači ove godine umjesto soje izabrali drugu biljnu vrstu. Razlog tome je što je zbog prethodne sušne godine, ove godine deficit sjemenske soje na tržištu. Problem je loša klijavost pa soja ne ispunjava uslove za sjemenski usjev, a to je zakonski minimum od 80 odsto.

U maju se vrijeme polako stabilizuje, dani su sve duži, a toplo i vlažno tlo pruža idealne uslove za razvoj biljaka. Ipak, uz to dolazi i prava lavina poslova u bašti – od sadnje novih kultura, preko suzbijanja korova, do njege već posađenog povrća. Ako ste se ikada pitali odakle početi i šta sve možete još posijati ili posaditi – ovaj tekst je vaš mini podsjetnik za maj.

Sjetva i sadnja – još nije kasno

Iako mnogi misle da je kasno za sjetvu omiljenog povrća iz sjemena, maj je zapravo odličan period za to. Zemlja je dovoljno zagrijana i vlažna, što omogućava brzo klijanje. U ovom mjesecu možete posijati:

• Kukuruz šećerac

• Krastavce

• Tikvice, tikve i bundeve

• Pasulj i druge mahunarke

• Lubenicu i dinju

• Mrkvu, peršun, paškanat i celer

Važno je održavati stalnu vlagu površinskog sloja zemlje jer će u suprotnom klice propasti prije nego što niknu.

Od rasada, sada možete zasaditi:

• Paradajz

• Paprike

• Plavi patlidžan

• Lubenice i dinje

• Celer

Najbolje vrijeme za sadnju je tik pred kišu, kada je vrijeme tmurno i oblačno – to će pomoći biljkama da se lakše prime.

Njega i zaštita – ključni majstorski potezi

Maj je mjesec kada biljke, ali i korovi, bujaju. Stoga se preporučuje intezivno plijevljenje, okopavanje i zaštita od bolesti poput plamenjače. Takođe, obavezna je prihrana biljaka, posebno onih koje su već u fazi rasta i formiranja plodova.

Visoke biljke treba vezivati za potpore – možete koristiti drvene pritke, metalne okvire, baštensku žicu ili kanap. Time ćete ih usmjeriti da rastu pravilno i spriječiti lomljenje pod težinom plodova.

Prvi plodovi, nova sezona

U maju stižu prvi plodovi: beru se salata, spanać, kelj, a počinje i vađenje mladog krompira i ranih mrkvi. To je nagrada za trud uložen u prethodnim mjesecima. Ali nema odmora – sada se planiraju i kulture koje ćete brati na jesen ili zimu, poput kelja pupčara, brokule, karfiola i praziluka.

Balkon kao mini vrt

Ako nemate baštu, veća saksija na balkonu može biti sasvim dovoljna za uzgoj povrća. Odaberite vrste koje volite i koje se mogu konzumirati svježe ili konzervirati – tako ćete i u zimskim mjesecima imati domaće, zdravo povrće i uštedjeti novac.

Ne zaboravite na cvijeće i travnjak

Maj je pravi trenutak da terasu ukrasite muškatlama, koje su se vratile u modu zbog svoje otpornosti, raznobojnosti i obilnog cvjetanja. Takođe, vodite računa o jorgovanu – nakon cvjetanja uklonite ocvale cvjetne stabljike da biste podstakli bujniji rast naredne godine.

Travnjak sada počinje intenzivno da raste, pa redovno košenje jednom sedmično uz pravilno podešenu visinu noža sprečava širenje korova.

Briga o insektima oprašivačima

Od početka maja možete zasijati cvjetne mješavine koje privlače pčele i druge korisne insekte. Ovo je izuzetno važno za oprašivanje voća kao što su maline, borovnice i kupine, čime direktno utičete na bolji prinos.

Maj donosi puno posla, ali i puno zadovoljstva u vrtu. Pravilnim planiranjem i redovnim radom, osiguraćete sebi obilje zdravih plodova – i to ne samo ovog ljeta, već i u mesecima koji dolaze.

Toplo proljećno sunce, miris prve trave, cvrkut ptica i nežan povjetarac idealni su za duge šetnje prirodom. Međutim, šuma u proljeće nije samo prelijepa – ona može skrivati i ozbiljne opasnosti. Neke od njih mogu izazvati ozbiljne zdravstvene probleme, pa čak i imati fatalne posledice.

Evo na šta posebno treba obratiti pažnju tokom boravka u šumi u proleće:

1. Nepoznate pečurke

Proljeće je vrijeme kada priroda oživljava, a među prvim znakovima tog buđenja su i rane vrste pečuraka. Međutim, neke od njih su uslovno jestive, a druge opasne po život.

Na primjer, obični smrčak može biti lako pomiješan sa otrovnim vrstama kao što je lažni smrčak (Gyromitra esculenta). Ove pečurke u sirovom stanju sadrže toksin koji može izazvati teška trovanja, oštećenja jetre, nervnog sistema, pa čak i smrt. Čak i pravilna termička obrada ne garantuje potpunu sigurnost.

Pravilo broj jedan: ako niste apsolutno sigurni u jestivost pečurke – ne berite je!

2. Krpelji i druge divlje životinje

Proljeće donosi i početak sezone krpelja. Njihova aktivnost počinje već krajem februara ili početkom marta, a vrhunac dostiže u maju i junu.

Krpelji prenose opasne bolesti kao što su lajmska bolest (borelioza), krpeljski encefalitis, anaplazmoza i druge infekcije. Neki od njih mogu imati ozbiljne posljedice po zdravlje, uključujući oštećenje nervnog sistema, srčanih funkcija, zglobova, pa čak i smrt.

Zaštita: nosite odeću dugih rukava, pantalone uvucite u čizme, koristite repelente i obavezno pregledajte tijelo nakon boravka u prirodi.

Pored ovih malih skoro neviljivih opasnsti tu su svakako i opasnosti od divljih životinja, kao što su vuk, medvjed, divlja svinja…

3. Otrovne biljke – Obični likovac

Jedna od najlepših, ali i najopasnijih biljaka naših šuma je obični likovac (Daphne mezereum). Nejgovi ružičasti ili bijeli cvetovi pojavljuju se rano u proljeće, a kasnije zamenjuju ih jarko crvene, privlačne bobice.

Cijela biljka je izrazito otrovna, posebno plodovi. Gutanje samo nekoliko bobica može izazvati ozbiljno trovanje, praćeno mučninom, povraćanjem, proljevom, pa čak i smrtnim ishodom, naročito kod dece.

Savjet: Divite se biljci izdaleka i nikada ne dozvoljavajte deci da je dodiruju ili beru plodove.

4. Opasnost od požara

U proljeće, dok trava i granje još nisu potpuno zelene, postoji velika opasnost od požara. Dovoljna je iskra, staklo koje fokusira sunčevu svjetlost, opušak cigarete ili neugašena vatra da izazovu šumski požar.

Preporuka: Ne palite vatru na otvorenom, ne bacajte opuške i staklo u prirodi, i budite posebno oprezni pri boravku u suvim šumskim predjelima.

5. Lovna sezona

U mnogim regijama Balkana proljeće je i sezona određenih vrsta lova. Šetnja kroz šumska područja u maskirnoj odeći ili bez vidljivih obilježja može biti rizična jer vas lovci mogu teško uočiti.

Savjet: Ako šetate šumom tokom lovne sezone, nosite svijetlu ili reflektujuću odjeću i izbjegavajte područja poznata po lovu.

Uživajte u prirodi, ali nikada ne zaboravite da budete pažljivi!
Prava priprema i informisanost mogu vam omogućiti sigurno i nezaboravno proljećno iskustvo.