Ispijanje čaja nosi razne dobrobiti: od smanjenja rizika od srčanih oboljenja, snižavanja krvnog pritiska, ojačavanja imuniteta, do pomoći pri mršavljenju, no često se piše i da nas topli čaj ljeti može rashladiti, a naučnici su provjerili radi li se o mitu ili o istini.
Opasnost traje dok se krtole ne utroše
U našim uslovima moljac ima 5 do 7 generacija. Krajem aprila i početkom maja ženka tokom 14 dana polaži 50 do 100 jaja. Ona su ovalna, biserna, svetlobele boje, oko 0,5 mm, položena su pojedinačno ili u grupama, na naličje lista ili na stabljiku tokom vegetacije, a u skladištima na krtole u dubinu okaca ili na njenu površinu.
Gusenice se u toplijim uslovima pile već pet dana posle polaganja jaja, ili posle 14 dana, ako je hladnije. One su sićušne, veličine oko 1 mm, svetložute, a potpuno razvijene su veličine 12 mm, zelenkaste boje ako se hrane tkivom lista ili stabla, a sivoljubičaste ukoliko su im na jelovniku krtole. Tokom vegetacije one prave oštećenja između nerava lista u obliku širokih mina nepravilnog oblika koje su napunjene izmetom. Kasnije se ubušuju u stabljiku, ili u krtole, ukoliko nisu pokrivene zemljom.
Pročitajte: Trajno uklanjanje KROMPIROVIH ZLATICA: Jednostavan prirodni sastojak
Kada se oštećene krtole unesu u skladište nastavlja se ciklus razvića i pri povoljnim uslovima (temperatura preko 9 stepeni) neposredno ispod pokožice, gusenica pravi hodnike, tunele koji su ispunjeni belim izmetom koji, kako se gusenica kreće, kroz otvor izlazi na površinu krtole i postaje crn. To je karakterističan znak prisustva moljca krompira u krtoli. Ovo je osnovna razlika između oštećenja od žičara i grčica koji na krtolama ne ostavljaju izmet. Na krtolama koje su oštetili moljci naseljavaju se sekundarne gljive koje izazivaju trulež, pa se takav krompir teško čuva u skladištu. Moljac krompira najčešće prezimi u stadijumu lutke. Optimalna temperatura za razvoj ove štetočine je od 27 do 35 Celzijusovih stepeni, a ciklus razvoja jedne generacije leptira traje 20 do 25 dana.
Piše: dr Živko Bugarčić , dobrojutro.co.rs
Biljana je napravila preparat koji uništava smrdibube u bašti: 3 sastojka za proizvod koji tjera štetočine sa paradajza
Biljana (trag biljke) je podijelila recept za sasvim prirodan preparat koji je sama osmislila, a koji tjera smrdibube sa paradajza.
Da biste otjerali smrdibube sa pradajza sada krajem ljeta, sve što treba da uradite je da napravite prirodan preparat kojim ćete naprskati baštu i iskoreniti ove štetočine.
Biljana je pomiješala 3 sastojka i dobila savršeno rešenje koje odbija smrdibube.
Potrebno je:
- Bršljan
- jabukovo sirće
- i voda
Priprema: Uzemte nekoliko listova bršljena. Isitnite ih, pa prelijete jabukovim sirćetom i vodom. Ostavite da ogrezne oko sat vremena. Procijedite i razblažite sa 500 ml vode i 250 ml jabukovog sirćeta. Tim sasatojcima isprskate smrdibube svako veče tokom 10 dana.
Pogledajte video:
5 činjenica o upotrebi kokošijeg đubriva u vašim povrtnjacima!
Dobro je poznato da je stajnjak pernatih životinja najjači po svom sastavu jer sadrži mnogo više hranljivih sastojaka od stajnjaka ostalih uzgajanih životinja.
5 načina upotrebe kokošijeg stajnjaka:
1. Kokošije đubrivo obiluje velikom količinom azota koji je u formi lako dostupnoj biljkama, a pored ovog elementa sadrži i fosfor u istoj formi, kao i kalijum koji je vrlo bitan za pravilan rast i razvoj biljaka.
2. Ovo đubrivo ima blago alkalnu pH vrijednost koja iznosi od 6.0 do 8.0 (u zavisnosti od toga čime se koke hrane). Pogodno je za većinu povrtarskih kultura od kojih se najviše ističu paradajz, paprika i kupusnjače. Ipak treba napomenuti da luk nije veliki ljubitelj kokošijeg đubriva, te ga treba svrstati u plodoredu nakon unošenja istog.
3. Ovo đubrivo koje ima produženo djelovanje do 4 godine se teško spira iz zemljišta i ne stvara velike koncentracije soli. Kako ga biljke brzo i efikasno usvajaju (zbog razloga navedenog u tački 1.), ima veliki broj benefita po njih: biljke pokazuju bolju tolerantnost na sušu, ojačava im se imunološki sistem, raste sadržaj suvih materija u plodovima kao i šećera, ali i dolazi do bujnijeg rasta plodova. Stoga je ovu prihranu najbolje koristiti u fazi već zametnutih plodova i cvetova.
4. Ne treba zaboraviti na činjenicu da je ovo đubrivo prejako i da može „ispeći“ korijen. Stoga se ne unosi samo direktno već se kombinuje sa vodom i to u koncentraciji 1:15.
5. Od kokošijeg đubriva se uspješno može napraviti pelet kada se miješa sa slamom i ostalim dodacima. Nakon njegove upotrebe biljka se zalije i ispuštaju se navedene hranljive materije sve do branja plodova povrća, piše agromedia.rs
Kako da znamo da li je riba svježa?
Tokom ljetnjih dana češće se na trpezama nalazi riba. Ova namirnica bogata je brojnim vitaminima i mineralima te nutricionisti preporučuju da se jede makar dva puta nedjeljno.
U dane posta češće se priprema, a za sve gurmane ljeto ne može da prođe bez dobre riblje čorbe. Međutim, pre nego što pripremimo omiljeno jelo od ribe, važno je da proverimo da li je riba svježa.
Postoji nekoliko caka uz pomoću kojih se može provjeriti svježina ove namirnice:
- Prvi korak pri kupovini ribe je da ispitate njenu kožu. Ukoliko je ona svjetle boje, a krljušt se presijava, to je pouzdan znak da se radi o svježoj ribi. Što se površina manje sjaji, to je znak da je manje svježa. Od one koja se uopšte ne presijava, bježite kao đavo od krsta, jer je to siguran pokazatelj da je riba izdahnula možda i prije nekoliko dana i da joj nije mjesto na vašem tanjiru.
- Kada dotaknete ribu, njeno meso treba da bude čvrsto, tako da na njemu ne ostaju udubljenja prilikom dodira.
- Oči ribe takođe otkrivaju njenu svježinu – ukoliko su sive i mutne, znači da stoji već neko vrijeme i da je izgubila svoju svježinu.
- Miris ribe je specifičan, ali ako imate dobar njuh, i po njemu možete odrediti kada je riba izvađena iz vode. Ako osjetite da odiše kiselkastim zadahom, to je siguran znak da riba nije svježa.
Obratite pažnju kada kupujete ribu
Iako svaki od ovih načina pokazuje da li je riba friška li ne, najsigurniji ćete biti ako sve ispunjava sve ove uslove. Dakle, svježa riba ima svijetlu kožu koja se presijava, bistre oči, čvrsto mjeso i ne miriše na kiselkasto.
Od pelcera paradajza nove biljke – Dvije berbe u jednoj sezoni!
Čeri paradajz, u bašti Radmile Race iz Beloševca kod Kragujevca, ove godine je obilno rodio i razgranao se u toj mjeri da su se iz postojećih grana pojavili novi pelceri. Stručnjaci savjetuju da se pelceri, zaperci i odlomljene grane svih sorti paradajza, pa i čerija, mogu ožiliti i ponovo posaditi. Ako vrijeme posluži, na otvorenom može da se dočeka i druga berba.
Rasad paradajza može da se dobije i i od grana koje su odlomljenje tokom vegetacije. Prednost ovakvog načina razmnožavanja je što nova biljka ranije cvjeta, a plodovi ranije dozrijevaju. Profesor povrtarstva Ivo Đinović je svojevremeno objasnio način kako razmnožiti paradajz iz pelcera:
– Sadnice iz delova biljke treba staviti u blato u plasteniku. Ko nema tople leje, može pelcer da stavi u teglu sa vodom na prozor sobe. Posle nedelje dana iz dijela paradajza u blatu ili vodi formiraju se žile i biljka se iz dobijenog rasada dalje normalno razvija u bašti ili plasteniku.
Ovako razmnožen paradajz nema centralni korijen, već će se razviti samo bočne žile, te je najbolje nove biljke položiti. Ukoliko se pravilno zaliva, đubri i njeguje ovaj paradajz će imati istu rodnost i kvalitet, kao i matična biljka sa koje je uzet pelcer. Paradajz iz pelcera će ranije cvjetati u odnosu na biljku koja je nikla iz sjemena.
Vegetacijski ciklus kraći šest nedelja
Radmila Raca godinama iz hobija gaji čeri i klasičan paradajz na okućnici, na otvorenom, iz kupljenog rasada i ne tretira ih nikakvim pesticidima. Ove godine je dobro rodio, a biljka je kvalitetna i razgranata. Sada već razmišlja da li bi, ako ožili nove biljke, mogla da ima i drugu berbu.
– Obzirom da su u poslednjoj deceniji jeseni tople, a zime nisu hladne, možda bih mogla da započnem novi ciklus u bašti, pogotovu što takve biljke ranije cvjetaju i dozrijevaju. Sa pelcerima bih vegetativni ciklus skratila za šest nedjelja, koliko treba rasadu iz sjemena da se razvije. Ako ukupna vegetacija traje 120 dana, ostaje dva ipo mjeseca do novog roda. Vrijedi probati – kaže Radmila Raca.
Pelceri se mogu uzimati i kada se kidaju zaperci ili kada izrastu iz postojeće grane. Ožiljeni pelceri su za hobiste jeftiniji način proizvodnje. Preporučuje se da se paradajz iz pelcera gaji na jedno stablo, kako plodovi ne bi bili sitni.
Tekst: Biljana Nenković / dobro jutro
Spriječite klijanje krompira pomoću jednostavnog trika
Stručnjak za životni stil otkrio je niz ključnih trikova za voće i povrće, uključujući i onaj koji će spriječiti da vaš krompir prerano proklija.
Jedan korisnik društvene mreže Tik Tok postavio je video snimak u kojem je prikazan niz korisnih savjeta koji će sigurno produžiti vijek trajanja namirnica u ostavi.
„Prodavci povrća vam nikada neće reći ove savjete za skladištenje hrane. Krompir kupljen na veliko se pokvari. Krompir i jabuke su dobri „prijatelji“. Čuvanje zajedno sprečava klijanje krompira“, navodi on.
Čini se da iza ove metode stoji nauka, jer uparivanje njih dvoje usporava njihov proces zrenja.
Tabela za degustaciju kaže da jabuke proizvode etilen, prirodni gas, čije izlaganje „može usporiti ili zaustaviti proces klijanja krompira“.
Takođe, jedan od savjeta je i ne skladištiti krompir u toplom okruženju, a umjesto toga preporučuje se „hladno, suvo i tamno mjesto“.
Međutim, nemojte ih stavljati u frižider jer hladnoća može „potaknuti da se skrob krompira pretvori u šećere, koji mogu postati kancerogeni kada se kuvaju.
I da upozorimo – budući da etilen iz jabuka zapravo može imati suprotan učinak na drugu hranu – posebno na luk, dinju, brokoli i breskve.
Njihova visoka osjetljivost na etilen može ubrzati njihov proces zrenja, što ih čini prije neprikladnim za konzumaciju, prenosi RTCG.
Konzerviranje, pasterizovanje, sterilizacija… Kako do najbolje zimnice
Zimnica za deset minuta, brza zimnica za pola sata, zimnica bez kuvanja. Sve su to novi recepti i trendovi u skladu sa načinom današnjeg života. Malo je onih koji će na četrdeset stepeni stajati pored šporeta satima, ali ne treba zaboraviti da su brzi načini konzerviranja hrane štetni po zdravlje.
Mnogi će reći da svežeg voća i povrća u radnjama ima i van sezone, kao i da se zimnica sve bolje industrijski pravi, što opet pojačava unos konzervansa i zaslađivača.
Da li su tradicionalni načini pripremanja zimnice, onako kako su je naše bake pravile pre nego što se pojavila „hemija“, zdraviji?
Nutricionistkinja Tanja Bakrač ističe da je upravo ovaj period između Velike i Male gospojine, to jest od danas do 21. septembra, idealan za sakupljanje, namirnica i lekovitog bilje koje će se koristiti u zimskom periodu.
Kada želimo da pripremimo za zimu namirnice koje inače konzumiramo tokom leta, a nemamo mnogo vremena vrlo često se vodimo nekim brzim i savremenim receptima.
„Jedino što je korisno je taj faktor vremena gde na brz način možemo da konzerviramo namirnice. Domaćicama su poznati vinobran i konzervans, hemijska jedinjenja koja omogućavaju brzu konzervaciju namirnica, ali je to tzv. hemijski tretman namirnica koji u manjem ili većem stepenu interaguje sa namirnicama i može da smanji njihova kvalitet“, objasnila je gošća Jutarnjeg programa.
Prema njenim rečima, u prehrambenoj industriji zakonskom regulativom definisano je u kojim proporcijama će da se konzervira hrana, pa i domaćice treba da budu oprezne i prate uputstva za bezbedno doziranje.
„Ukoliko se to ne poštuje, razne epidemiološke studije su upravo dokazale imunotoksičnost. Može doći do imunosupresivne reakcije, da imunitet ne reaguje na vreme, da ne može da se izbori sa bakterijama, sa virusima. Takođe, može biti i jak imunološki odgovor, imunostimulacija što može dovesti do oštećenja tkiva, može se javiti preosetljivost, doći do razvoja autoimunih bolesti što svakako nije nešto što bismo voleli da nam se dešava“, ukazala je Tanja Bakrač.
Kod konzervacije namirnica hemijskim putem, važno je znati da mora da se sačeka 40 dana, jer je to period tokom kojeg se u velikoj meri razgrade hemijske supstance i na taj način smanjuju taj štetni efekat po naše zdravlje.
Nekada je okrenuta tegla ili desetak minuta kuvanja bilo dovoljno da konzerviranje traje do proleća. Međutim, danas s obzirom i na promenu kvaliteta samih namirnica, retko ko može da se pohvali time da je na taj način uspeo da očuva zimnicu.
„Postoji takozvano biološko konzerviranje namirnice koje predstavlja najzdraviji način konzerviranja namirnica. Za to su nam potrebni faktički samo so i voda ili neki starter koji može da se kupi, koji je bezbedan, gde razgradnjom glukoze i drugih ugljenih hidrata dolazi do stvaranja prirodnog konzervansa – mlečne kiseline. Zato te namirnice imaju blago kiseli ukus iako nije ništa dodato, to je prirodan proces i te namirnice mogu dugo da traju“, precizirala je nutricionistkinja.
Kao primer primer biološke konzervacije, Bakrač navodi dobijanje takozvanog kiselog kupusa.
Osim toga, bolji načini konzerviranja su pasterizacija i sterilizacija, zamrzavanje, sušenje namirnica. Pasterizacija podrazumeva tretman namirnica na 70 stepeni, sterilizacija na 100 stepeni, a zamrzavanje na minus 18 stepeni.
I u ovom slučaju postoje ograničenja.
„Period u kojem mogu da se bezbedno čuvaju namirnice da ne dođe do bitnijeg njihovog nutritivne redukcije je obično između šest meseci i godinu dana u zavisnosti da li namirnica ima veći ili manji sadržaj vode“, naglasila je Tanja Bakrač.
Konzervisane namirnice nikako ne mogu da se uporede sa svežim u punom potencijalu zaštitnih materija, vitamina, minerala, oligoelemenata, biljnih vlakana, i samo sveže voće i povrće može da iznedri taj kvalitet, poručila je nutricionistkinja.
Pogledajte video OVDE
Izvor: rts
Recept za džem od šljiva koji ide uz sve
Niko ne može odoljeti pravom ukus džema od bilo kojeg voća, a posebno ako je on od šljiva. Džem od šljiva je uvijek dobra solucija za doručak, da se namaže na hljeb ili čak i za palačinke.
Toliko je ukusan da nećete prestati da ga jedete, a recept za džem od šljiva se i lako pravi.
Sastojci:
1 kg šljiva
250 g šećera
1 kesica vanilinog šećera
Priprema:
Šljive prije svega dobro operite, isjecite na polovine pa izvadite koštice. Onda odaberite odgovarajuću šerpu u kojoj ćete spremati džem pa stavljajte red šljiva, pa red šećera i tako sve dok ne dođete do vrha šerpe.
Kuvajte ga na umjerenoj temperaturi uz povremeno miješanje, kako bi se sve sjedinilo, ali i kako bi se šećer dobro otopio i sam džem bio ukusniji.
Znaćete da je džem kuvan kad varjačom prođete kroz njega i ona ostavi trag za sobom, a ujedno se i vidi dno šerpe.
Pripremite tegle, sterilišite i stavite ih u rernu na sto stepeni. Dovoljno je da tako budu oko 15 minuta, pa vruć džem sipajte u tegle, zatvoriti i pokriti ćebetom ili debljim peškirom kako bi se postepeno hladilo, a ne na sobnoj temperaturi.
Čuvajte tegle na hladnom i tamnom mjestu, navodi „Ona„.
Hitler ne mijenja ime
Specifični braon insekt i ubuduće će se zvati po Adolfu Hitleru.
Do sada nije bilo zahtjeva da se naučna imena životinjskih vrsta mijenjaju iz etičkih razloga.
To važi i za bubu Anophthalmus hitleri, rekao je taksonom Daniel Vitmor (Whitmore), član međunarodne komisije za zoološku nomenklaturu. Komisija određuje pravila za davanje imena životinjskim vrstama.
Neka imena koja postoje već decenijama danas kritikuju jer odaju počast kontroverznim ličnostima, potiču iz kolonijalnih naziva toponima ili su, kako navode neki naučnici, rasistička ili diskriminišuća.
Pročitajte: Ovaj jeftini trik oteraće muve za tren oka
Sporno je možda stotine hiljada naučnih naziva, kažu u komisiji.
Ipak, komisija odbija preimenovanja iz etičkih razloga.
„Razumemo da neka imena mogu izazvati nelagodu ili biti uvredljiva“, rekao je Vitmor. Prioritet je, međutim, imati univerzalnu i stabilnu nomenklaturu kako ne bi bilo zabune.
„Nije naš posao da sudimo da li su imena uvredljiva ili etički neprihvatljiva, jer je to vrlo subjektivna i lična stvar.“ piše dpa-prototype.de a prenosi b92