Naslovnica Blog Stranica 42

RECEPT ZA SOČNI HLJEB SA TIKVICAMA: Danima ostane svjež i mekan

Hljeb sa tikvicama možete da jedete sam ili uz neki slatki namaz po želji.

Sastojci:

  • 380 g višenamjenskog brašna,
  • 2 kašičice cimeta
  • 1 kašičica praška za pecivo
  • 1 kašičica sode bikarbone
  • 1 kašičica morske soli
  • 60 g šećera
  • 125 ml ulja
  • 3 velika jajeta
  • 1 kašika ekstrakta vanile
  • 380 g rendanih tikvica
  • 130 g sjeckanih oraha

Pročitajte: Vrijeme je za TIKVICE – Evo koje su njihove zdravstvene prednosti

Priprema:

Zagrijte rernu na 160° i namažite dvije manje tepsije za hljeb. U velikoj posudi umutite brašno, cimet, prašak za pecivo, sodu bikarbonu i so. U drugoj velikoj posudi umutite šećer, ulje, jaja i vanilu. Dodajte rendane tikvice i miješajte da se sjedine. Pomiješajte sastojke.

Dodajte suve sastojke mokrim sastojcima i miješajte dok se ne sjedine. Ubacite orahe.

Podijeliti tijesto između pripremljenih tepsija i dodatno pospite orasima. Pecite 40 do 55 minuta. Izvadite iz rerne, ostavite da se ohladi, sijecite i uživajte!

Stručnjak otkrio kako se pravilno pere grožđe da bi pesticidi nestali

Stručnjaci upozoravaju da je grožđe vjerovatno najteže voće za pranje i uklanjanje bakterija i pesticida. Zato je veoma važno da znate kako se pravilno pere i čuva grožđe.

Prema podacima Američkog centra za kontrolu bolesti (CDC) grožđe je, uz jagode, špinat i kelj, biljka za koju se koristi najviše pesticida.

Takođe, stručnjaci napominju da je ekstremno važno pravilno pranje grožđa prije konzumacije, jer na plodovima ovog voća mogu da se pronađu bakterije kao što su salmonela, listerija i ešerihija koli.

Prvo pravilo je da nikako ne jedete grožđe prije pranja. Drugo, operite samo onu količinu koju ćete odmah pojesti, jer pranje povećava vlažnost ploda i ubrzava kvarenje.

Treće, nije dovoljno samo da grožđe operete vodom iz slavine.

Četvrto, savetuje se da potopite grožđe u posudu sa vodom i dodate dvije kašike sode bikarbone ili alkoholnog ili jabukovog sirćeta.

Pročitajte: Kako pravilno oprati jagode od pesticida?

Ostavite tako najmanje deset minuta, a nakon toga grožđe temeljno isperite hladnom vodom.

Ukoliko želite da ga čuvate u frižideru, bitno je da grožđe prvo ostavite da se prosuši. Potom ga stavite u posudu sa ventilacijom i smjestite u hladniji deo frižidera. Na ovaj način grožđe može da ostane svježe i do tri nedjelje.

Takođe, ne skidajte grančice, jer takoće ovo voće duže ostati sveže, prenosi realsimple.com.

Istine radi, čak i ako sve ovo uradite nema garancija da ste uklonili sve pesticide, a jedini pouzdaniji način je da ogulite kožicu sa grožđa.

(Espresso)

Ovo su znakovi pokvarene lubenice

Kad kupujete lubenicu, birajte onu na kojoj se još vidi svježa peteljka ako uspijete da takvu nađete. Pazite da na kori nema vidljivih oštećenja ni tamnih fleka.

Ako je lubenica isječena i stoji u frižideru, svaki put provjerite da li je svježa prije nego što je servirate. „Meso“ lubenice treba da bude čvrsto i hrskavo. Obratite pažnju na dno posude u kojoj je stajala – ukoliko primijetite da je sok postao sluzave konzistencije, ta lubenica više nije za jelo.

Da provjerite svježinu, pažljivo omirišite parčiće lubenice. Ako je svježa, ona ima prijatan, blag i slatkast miris. Ako miriše kiselkasto, neprijatno, najbolje je da je bacite.

Pročitajte: Riješena misterija? Otkriveno da li su zdrave sjemenke lubenice

Ako i dalje niste sigurni, možete da okusite parčence. Ako je kiselkasto ili osjećate neprijatan ukus u ustima kad lubenicu progutate, nije više za jelo.

Da li ste pokvarili stomak bajatom lubenicom?

Ako ste se prevarili i jeli lubenicu koja je ipak bila bajata, ovo su simptomi da ste pokvarili stomak: grčevi i bolovi u stomaku dijareja – česta, meka ili vodena stolica mučnina i povraćanje temperatura – povišena tjelesna temperatura, pojačano znojenje, drhtavica glavobolja slabost, prenosi Espreso.

Domaći pekmez od šljiva bez konzervansa i šećera: Bakin recept koji generacije čuvaju

Da li postoji išta bolje od domaćeg pekmeza od šljiva za doručak? Hrskavi hljeb, puter, pekmez i šolja čaja ili kafe ostavljaju lijep utisak na početak dana.

Jedite ga direktno iz tegle svaki put kada poželite nešto zdravo i slatko, dodajte ga keksima i kolačima, koristite ga kao premaz preko domaćeg hleba, napunite palačinkama, krofnama ili kiflicama od vanile. Obogatiće svaki recept!

U nastavku pogledajte stari recept za pekmez, koji se kuva na šporetu.

Sastojci:

  • 4 kg šljiva (očišćenih od koštica)

Po želji:

  • 1/2 kašičice cimeta
  • 1/2 kašičice mljevenog karanfilića
  • 2-3 kašike ruma (ili rum šećera)

Priprema:

Domaći pekmez od šljive bez šećera se pravi tako što se voće ukuvava.

Dužim kuvanjem isparava voda iz voća pa se istovremeno pojačava koncentracija prirodnog šećera iz plodova voćki.

Pekmez se mora dobro ukuvati, takoreći dok sa varjače ne počnu otpadati komadi. On ne bi trebalo da bude tečan, već gušće konzistencije.

Za ovaj pekmez od šljiva bez šećera i konzervansa potrebno vam je 4 kilograma plodova.

Izaberite slatke i zrele plodove, operite ih i izvadite im košpice.

Kuvajte na umjerenoj vatri. Pažljivo miješajte i pripazite da ne zagori.

Kuvanje treba da bude toliko dugo dok pekmez ne postane gust i taman. Treba da bude toliko gust da varjača stoji uspravno u njemu.

Pred kraj kuvanja, po želji, možete dodati kašičicu cimeta ili malo ruma.

Kada se smjesa ohladi uspite ih u tegle na koje ste prethodno stavili celofan koji ste sterilisali alkoholom. Zatim tegle hermetički zatvorite.

Izvor: Telegraf.rs

Najezda hrastove i platanove stjenice, zalijepe se za odjeću, znaju i ugristi

Najezda hrastovih stjenica, ali i platanovih stjenica evidentna je širom BiH, a građani se žale da se ovi insekti često zalijepe za odjeću, pa i ujedu, no problem je u tome što ih niko ne suzbija, a kod nas nemaju ni prirodne neprijatelje.

Kako je za „Nezavisne novine“ pojasnio Zoran Stanivuković, profesor na Katedri za integralnu zaštitu šumskih ekosistema Šumarskog fakulteta u Banjaluci, kod nas postoje hrastove i platanove stjenice, a one su vrlo slične. Razlika između njih dvije je, pojašnjava, veoma mala te se ne može vidjeti golim okom pa tako platanova dolazi samo na platan, a hrastova stjenica ide na hrast, javor, bukvu, grab, ružu, kao i na još neke vrste.

„Hrastova stjenica je nova vrsta koja je donesena iz Sjeverne Amerike u Evropu prije više od 20 godina, a prvi put je na području BiH konstatovana 2017. godine. Ona napada hrast, ali i još puno drugih listopadnih stabala, pa čak i zeljaste biljke. Ja sam je čak nalazio na jagodi. Njena brojnost je izuzetno velika, jer je to vrsta koja ima dvije-tri generacije tokom godine i svaki put ženke polažu puno jaja, tako da je jako veliki potencijal namnožavanja“, pojašnjava Stanivuković.

Nažalost, kako kaže, sada ima jako malo prirodnih neprijatelja, a to je ono što inače takve vrste, koje se puno namnožavaju, drži pod kontrolom.

Kod nas, pojašnjava, nemaju prirodne neprijatelje, ali u svojoj postojbini imaju, a to su neki parazotoidi, insekti koji parazitiraju njihova jaja.

To je, navodi, vrsta koja u Sjevernoj Americi upravo iz tih razloga nema nikakav značaj, jer ne može doći do izražaja.

Prema njegovim riječima, kada je u pitanju njihovo suzbijanje i korištenje raznih preparata, sve je još u fazi ispitivanja.

„Postoje neka istraživanja vezana za laboratoriju, ali suzbijati nešto u laboratoriji i u prirodi je prilično drugačije, tj. nisu postignuti isti rezultati u suzbijanju u šumama. Nešto se radi na određenim preparatima koji su biološkog porijekla vezano za jednu gljivu, ali to još, koliko ja znam, nije komercijalizovano, možda će uskoro biti. Uglavnom, zasad je takva situacija, niko je ne suzbija, ni čovjek, kao ni njihovi prirodni neprijatelji“, ističe Stanivuković.

No, kako ističe, primjetno je da su u posljednjih nekoliko godina postale dosta brojnije na našem području.

„Mi smo prije četiri-pet godina radili projekat za Ministarstvo i tada smo utvrdili da je zastupljena na 50-60 odsto lokalnih zajednica, ali tada još nije bila prešla Dinaride, no izgleda da je i to odradila, pa je sad ima i u Hercegovini, takoreći svugdje gdje ima hrasta“, ističe Stanivuković.

Dodaje da je ona zajedno sa hrastovom pepelnicom kriva što nam hrastovi u julu imaju žuto-smeđe lišće.

No, kako su ranije pojašnjavali stručnjaci, ova vrsta stjenice ne napada ljude, odnosno ne hrane se krvlju, ali u potrazi za hranom mogu biti dosadne pa i ugristi čovjeka dok istražuju pogodno mjesto za hranjenje.

Izvor: nezavisne.com

Slatko od kore žute lubenice: Slatki specijalitet iz domaće kuhinje

Žute lubenice, poznate po svojoj karakterističnoj boji i osvježavajućem ukusu, sve više osvajaju tržišta širom svijeta. Za razliku od klasičnih crvenih lubenica, ove lubenice imaju svijetložutu boju mesa, a njihov ukus često podsjeća na ananas ili med. Iako su manje poznate u našim krajevima, sve veća potražnja za ovom vrstom lubenice donosi i brojne nove recepte koji omogućavaju iskorišćavanje svakog dela ploda, pa čak i kora.

Jedan od takvih specijaliteta je slatko od kora žute lubenice, koje svojim jedinstvenim ukusom i mirisom može da obogati svaku zimnicu.

Potrebni sastojci:

  • 1 kg kora od žute lubenice za slatko
  • 2 kg šećera
  • Sok od jednog limuna
  • Štapić vanile

Priprema:

Prvi korak u pripremi ovog specijaliteta je pažljivo čišćenje kora lubenice, kako spolja, tako i iznutra, kako bi se odstranili svi neželjeni delovi. Nakon toga, kore se sijeku na krupne kriške, a potom na manje komadiće odgovarajuće za slatko.

Pročitajte: Slatko od dunja sa orasima – Najbrža priprema starinske poslastice

Da bi se uklonila gorčina i dobila odgovarajuća tekstura, komadi lubenice se kuvaju u najmanje šest voda. Svaki put kada voda provri, treba je prosuti i naliti novu, vrelu vodu. Kada su kore dovoljno skuvane, preliju se hladnom vodom koju treba promijeniti tri-četiri puta, a zatim se ostave da odstoje 24 sata. Nakon toga, kore se ocede.

U međuvremenu, šećer se kuva sa čašom vode dok ne postigne željenu gustinu, nakon čega se u njega dodaju komadići kora lubenice. Sve zajedno kuva se još 15 minuta. Pred sam kraj kuvanja, dodaje se sok od limuna i šipka vanile, a slatko se skida sa vatre čim se pojavi pjena. Posudu treba pokriti pokvašenom kuhinjskom salvetom i ostaviti da odstoji preko noći. Sutradan, slatko se sipa u sterilisane tegle i hermetički zatvara.

Evo zašto je najbolje jagode presaditi u avgustu: Nećete znati šta ćete sa prinosom, rađaće na kilograme

Sadnja jagoda u avgustu možda izgleda kritično, ali baštovani su siturni da je to jedini način da poboljšate prinos ovog voća.

Baštovani u ljetnjim mjesecima čuvaju prinose od suše i raznih bolesti i to im je glavni zadatak. Sadnja se ostavlja za jesen, osim ako su jagode u pitanju.

Evo zašto je važno jagode presaditi i rasaditi i posaditi u avgustu:

  • Prvo, morate da znate da jagode nisu biljke koje zasadite sada, pa ih slobodno zaboravite narednih deset godina. Na njima se mora stalno raditi. Jagode najbolje rađaju tokom prve četiri godine na istom mjestu, pa ih iskusni baštovani najčešće sade u četiri visoke leje kako bi mogli da im mijenjaju položaj svake godine.
  • Za sadnju ili promjenu mjesta treba izabrati oblačan dan, tako će se bolje primiti.
  • Jagode možete da sadite u leje zajedno sa peršunom, crnim i bijelim lukom, zelenom salatom, celerom, cveklom i šaragrepom, jer uz njih jagode daju najbolji prinos.
  • Neke biljke nikako ne smeju da se sade blizu jagoda, a to su patlidžan, krastavac, paprika, kupus i krompir.

Koju sortu jagoda je najbolje odabrati

Razmislite o veličini jagoda: što su krupnije to bolje. Najbolje je gajiti jagode koje daju plodove dva puta u sezoni. Neke od najboljih sorti su Elizabeth II, Selva, Elsanta, Kent, Kimberly, Bereginya, Florence, Valerie.

Kako posaditi jagode

  • Za jagode je najvažnije da su posađene na plodnoj zemlji koja je dobro osvijetljena. Za najbolji rast, razvoj i prinos neophodan je kompost, soli kalijuma, urea i superfosfat.
  • Razmak između sadnica jagoda mora biti najmanje 30-40 centimetara. Dubina mora biti tolika da se korijen jagode fino i slobodno smjesti, bez stiskanja i tako da se korijen lijepo pokrije zemljom. Ako viri iznad zemlje, tokom zime će se smrznuti. Najbolji položaj je onaj u kojem je najniži list u ravni sa zemljom.
  • Prije postavljanja sadnice u zemlju, u svaku rupu sipajte malo vode.
  • Samo prve „brkove“ jagoda treba zadržati, jer su jedini jaki, a ostale treba odsjeći i baciti.

Izvor: stil.kurir.rs

Top 5 savjeta da zaustavite proždrljive gusjenice: Zbogom šimširovom moljcu

Moljca je najbolje suzbijati u aprilu ili avgustu, a u toplijim godinama i na toplijim mjestima i nešto ranije.

Sada je pravo vrijeme za suzbijanje gusjenica šimširovog moljca, javlja Agrarheute, te donosi korisne savjete kako se riješiti proždrljivih gusjenica i spasiti šimšir.

Prema mišljenju dr. Thomasa Branda iz Odjela za zaštitu bilja Poljoprivredne komore Donje Saske (LWK), moljca je „najbolje suzbijati u aprilu ili avgustu, a u toplijim godinama i na toplijim mjestima i nešto ranije„.

Ručno uklanjanje i orezivanje

Ručno uklanjanje gusjenica može značajno smanjiti štete, iako je to zadatak koji zahtijeva dobar vid jer su zeleno-crne gusjenice kamuflirane i teško ih je pronaći. Također se preporučuje ispiranje čistačem pod visokim pritiskom, ali zbog opasnosti od povreda i gljivičnih infekcija, ova metoda nije uvijek moguća.

U svakom slučaju, potrebno je snažno obrezivanje, a orezani materijal treba pravilno zbrinuti.

Korištenje insekticida i bioloških sredstava

Za suzbijanje se mogu koristiti insekticidi koji su klasifikovani kao sigurni za pčele. Neki od ovih preparata sadrže prirodne protivnike, poput NeemAzala, koji je registriran u BiH.

Takođe, u svrhu zaštite grmova mogu se koristiti hemijski pripravci poput Fastac EC, Decis 2,5 EC, Actara 25 WG, Chess WG i dr. Nakon aplikacije insekticida, preporučuje se biljke prekriti PVC folijom na 24-48 sati kako bi se pojačao učinak tretmana.

Korisni insekti

Šimširov moljac je leptir prepoznatljiv po bijelim krilima s tamnim rubom. Njegove gusjenice love pauci, ose, te ptice poput vrabaca i crvendaća. Iako su prirodni neprijatelji ove invazivne vrste nekada bili rijetki, situacija se sada mijenja.

Vrt koji potiče razvoj korisnih insekata može pomoći u suzbijanju moljca.

Pažljivo ih pratite

Zbog skrivenog načina života i kamufliranih gusjenica, zaraza se često otkriva kasno. Kada se na vanjskim listovima pojave tragovi hranjenja i svilenkaste mreže, gusjenice su već dugo aktivne. Feromonske zamke mogu otkriti njihovu prisutnost, ali ih ne suzbijaju.

Dva puta godišnje pojavljuju se dvije generacije gusjenica – u proljeće, kada se hrane do sredine maja, te od kraja jula do septembra, nakon čega se kukulje i ponovno polažu jaja. Gusjenice koje se izlegnu, prezimljavaju uvijene između listova.

Nadati se novom rastu

U proljeće je važno pratiti znakove hranjenja poput izmeta, tragova grickanja, svilenih niti i prisutnosti gusjenica. Izmet gusjenica obično pada ispod biljaka, a od nagriženih listova često ostaju samo srednje žile ili rubovi. Kod jakog napada, nadzemni dijelovi biljke mogu uginuti, ali kod manjeg napada šimšir se može oporaviti. Ako je zaraza napredovala, biljke se mogu duboko orezati, a novi rast je moguć već naredne godine.

Podsjetimo, jedna gusjenica tokom svog razvoja može pojesti do 45 listova, a na grmovima ih može biti i nekoliko stotina, što ukazuje na njihovu masovnost i štetnost.

Izvor: agroklub.ba

Zašto cijela lubenica ne smije da se drži u frižideru?

Hladna lubenica je pravo osvježenje u vrelim ljetnjim danima. Ovo voće nije samo ukusno već i hranljivo, bogato je antioksidansima, sadrži likopen, beta-karoten i vitamin C. Jede se u voćnim salatama, ali i u slanim, a lubenica na žaru je idealna ljetnja užina. Prema Food Netvork-u, to je 92 odsto vode, što je čini najboljim ljetnjim osvježenjem.

Rok trajanja lubenice

Jedina mana lubenice je njena veličina, jer kada je donesemo kući, treba da je negdje smjestimo. Iako ohlađene lubenice imaju najbolji ukus u vrelim ljetnjim danima, njihovo čuvanje u frižideru može smanjiti količinu hranljivih materija, pokazalo je istraživanje objavljeno u časopisu Journal of Agricultural and Food Chemistry. Istraživanja su pokazala da lubenice čuvane na sobnoj temperaturi daju više hranljivih materija od ohlađenih ili čak svježe ubranih.

Lubenica se može staviti u frižider samo pod dva uslova: ako je već ohlađena ili ako je već isječena. Inače, čuvanje cijele lubenice u frižideru dovodi do neprijatnih promjena u ukusu, teksturi i boji.

Hranljive materije u lubenici

U periodu od dvije nedjelje, stručnjaci su testirali nekoliko sorti lubenice koje su čuvane na temperaturama od 21°C, 12°C i 5°C. Istraživanje je pokazalo da najveću nutritivnu vrijednost imaju one koji se čuvaju na 21°C. Nivoi antioksidanasa su bili viši u lubenici držanoj na sobnoj temperaturi. Medical News Today objašnjava da je u takvoj lubenici likopen 20 odsto veći, a nivo beta-karotena duplo veći. Hlađenje može izazvati gubitak boje u lubenici, a tamnija boja ukazuje na viši nivo likopena.

Pročitajte: Zašto ne bi trebalo da pijete vodu poslije lubenice?

Istraživači su takođe zaključili da nakon berbe lubenica nastavlja da proizvodi neke hranljive materije. Samo hlađenje voća usporava i na kraju zaustavlja taj proces. Na temperaturi u frižideru može početi da se kvari za nedjelju dana, dok je uobičajeni rok trajanja lubenice tri nedjelje do mjesec dana.

Dakle, kada donesete kući lubenicu, najbolje je da je ostavite na sobnoj temperaturi dok ne odlučite da je isječete, jer ćete tako dobiti što više hranljivih materija koje lubenica može da obezbijedi, prenosi Zadovoljna.

Čuvajte crni luk ovako i ostaće svjež mjesecima: Spriječićete klijanje i neće biti gnjecav i mekan

Ako se pravilno skladišti, crni luk može trajati mjesecima

Američki farmer Šej Majers na svom TikTok profilu često objavljuje video snimke sa savjetima kako ljudi mogu na najbolji način da uzgajaju i čuvaju određene namirnice.

U novom video snimku odgovorio je na pitanje pratioca koji se požalio da se luk pokvari za manje od nedelju dana.

– Ponekad se luk skladišti i do godinu dana u posebnim uslovima prije nego što stigne do prodavnica. Pitate se kako on može da ostane svjež? Tajna je u protoku vazduha i temperaturi –  otkrio je Šej, šokirajući ljude.

On kaže da je najgore mesto gde možete da držite luk, frižider.

Najvažnije je da na mjestu gde skladištite luk nema puno svjetlosti i vlage. Takođe je važno da je temperatura na tom mjestu uvek ista, pa Majers preporučuje da ga držite ispod sudopere ili u špajzu.

Takođe, korisno bi bilo da luk stavite u papirne kese, piše krstarica

Pogledajte video:

@shayfarmkid

Reply to @bartley21 want to keep your #onions from going bad. Here are some #tipsandtricks #onions101 #farming101

♬ original sound – Shay Myers