Orhideje se smatraju jednom od najizvrsnijih sobnih biljaka, ali ne uspijevaju svi da ih održe u cvijetu iz godine u godinu. Uz pravilnu njegu, ove biljke mogu vas oduševljavati decenijama, a za to je dovoljno da se pridržavate nekoliko osnovnih pravila, piše Idealni dom.
Kako da vam kompost ne postane leglo štetočina
U blizini bašte i cvetnih vrtova ne odlažite daske, cigle i slične materijale ispod kojih se stvaraju vlaga i tama, što su idealni uslovi za prezimljavanje jaja. Ako na to niste obratili pažnju, sada je vreme da se sve to pomeri, pažljivo očisti od eventualno već napravljenih gomilica od jaja puževa, i ostavi na suvo i bezbedno mesto. U slučaju da imate leje ograđene gredama, daskama ili ciglom pregledajte unutrašnjost, zonu između daske i zemlje. Tanjim štapom prođite kroz taj prostor izbacite sve na sunce da se isuši.
Ako ste već napravili kompostnu gomilu ne razmišljajući da ste novoj generaciji puževa obezbedili zimovnik, nemojte je uništavati. Možete gomilu preliti jakim rastvorom pelina, koprive, belog luka… biljaka koje ih svojim mirisom odbijaju. Pošto još uvek ima lubenica, iskoristite njihovu koru kao mamac. Jednostavno, kriške bez „srca“ rasporedite po bašti. U njih će, privučeni mirisom, ući odrasli puževi. Potrebno je samo da kasnije kore pokupite i uništite puževe koji su se sakupili.
Takođe, važno je i da se oko bašte pokosi trava, da se zemljište izloži suncu i odraslim puževima stvore uslovi nepovoljni za polaganje jaja.
Piše: Svetlana Mujanović / dobrojutro
Veliko otkriće u Srbiji: Otkrivena nova vrsta insekta koja ima nesvakidašnju sposobnost
Prvi nalazi vilinog konjica, vrste “Lindenia tetraphylla“ zabeleženi su na lokalitetu Dobrotin u jugoistočnoj Srbiji, saopštili su danas naučnici sa Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu i Biološkog društva „Dr Sava Petrović“.
Pet znakova da je vaša biljka prerasla saksiju
Svaka biljka treba dovoljno prostora da bi mogla nesmetano razvijati svoje korijenje i zdravije rasti.
Kada unijeti cvijeće sa terase: Ove vrste mogu ostati duže
Dok pojedine vrste, poput muškatli, slobodno mogu da ostanu napolju malo duže, neke biljke ne bi trebalo još dugo da se zadrže na balkonima jer im uslovi koji stižu brže štete.
Kako leto polako prelazi u jesen, ljubitelji cvijeća i sobnih biljaka postavljaju isto pitanje: kada je pravo vrijeme da se biljke sa terase unesu u kuću ili stan. Pravilo je da o tome ne treba odlučivati samo po datumu, već prije svega treba voditi računa o temperaturama i vrsti biljke.
Kada je pravo vrijeme da se unesu biljke s terase?
Biljke koje potiču iz toplijih krajeva, poput fikusa, orhideja, hibiskusa ili begonija, ne podnose hladnoću i trebalo bi ih uneti u zatvoren prostor čim noćne temperature padnu ispod 12-15°C.
Već krajem septembra i početkom oktobra, u zavisnosti od klime, može da bude dovoljno hladno da ovim biljkama niske temperature nanesu štetu, pa je bolje reagovati na vrijeme.
S druge strane, biljke otpornije na niže temperature, poput muškatli, surfinija i nekih vrsta lavande, mogu ostati na terasi i kada se temperatura spusti do 8-10°C, ali samo kratkotrajno.
I njih je preporučljivo unijeti prije prvih mrazeva, jer kad oni nastupe –sigurno stradaju.
Zimzelene biljke u saksijama, poput šimšira, tuja ili ruzmarina, mogu prezimiti napolju, ali im treba obezbediti zaštitu od jakog vetra i mraza. Za to mogu da posluže agrotekstil ili postavljanje uza zid.
Unošenje biljaka unutra na jesen nije samo prenošenje saksije
Nema mnogo posla, ali svakako nije dovoljno samo premjestiti saksiju u kuću ili stan već treba da budete sigurni da je cvijeće u najboljem mogućem stanju pred zimski odmor.
Prije nego što unesete biljke, obavezno pregledajte lišće i zemlju. Ako primijetite štetočine, tretirajte ih odgovarajućim sredstvom da ih ne unesete u stan.
Ako su prerasle saksiju, biljke obavezno presadite, a podrazumijeva se da ćete ukloniti suve listove.
Kada ih unesete unutra, postavite ih na mjesto s dovoljno svjetla i postepeno smanjujte zalivanje, jer im u zatvorenom prostoru treba manje vode nego tokom ljeta.
Izvor: glossy.espreso.co.rs
Domaći mljeveni paradajz bez kuvanja – može da stoji i do 2 godine
Domaći mljeveni paradajz bez kuvanja čuva svježinu, boju i miris paradajza čak do dvije godine.
Koju sortu dunje posaditi?
Dunja je voćna vrsta za koju proizvođači stalno iskazuju zainteresovanost što je i opravdano obzirom na njenu pogodnost za razne vidove prerade kako na samom gazdinstvu tako i u prerađivačkoj industriji.
Iako se preradom spravljaju slatka, kompoti, sokovi a ima i onih koji je vole konzumirati u svježem stanju čini se da trend proizvodnje a i potrošnje rakije dunjevače ne opada. Slijedi prikaz dvije sorte o kojima se može razmišljati u budućnosti, jedna potiče iz Njemačke a druga je nastala oplemenjivačkim radom stručnjaka u Srbiji.
Dunja Robusta
Dunja Robusta (Cydora Robusta, upisana u Registar priznatih sorti 2023. god.) ima krupne plodove koji teže do 600 grama. Plodovi su zlatnožute boje, sa glatkom i sjajnom pokožicom, atraktivnog izgleda. Meso plodova je čvrsto, sočno i aromatično, sa prijatnom slatko – kiselkastom notom.
Ima mišljenja da joj aroma nije tako izražena kao kod Leskovačke dunje. Sazrijeva u oktobru, plodovi su čvrsti i dobro se drže tokom skladištenja. Inače sorta je snažnog stabla i bujnog porasta pa se preporučuje sadnja u razmaku 5 dž4 m ili sl. da bi se obezbijedila dobra ventilacija i dovoljno prostora za rast.
Sorta se odlikuje visokom otpornošću na bolesti, uključujući bakterijsku plamenjaču i moniliju i upravo zbog ovog podatka povećano je interesovanje proizvođača za ovom sortom. Takođe spada u samooplodne sorte pa joj nije neophodan oprašivač.
Pročitaje: Slatko od rendanih dunja
Dunja Makrena
Dunja Makrena nastala je ukrštanjem češke dunje i leskovačke dunje i priznata je za novu sortu 2025. godine. Sorta ima stablo srednje bujnosti sa okruglastom krunom. Skeletne grane se odvajaju pod širokim uglom. Cvjetanje se odvija u srednjem terminu, a fenofaza cvjetanja traje od sedam do deset dana. Sorta je samooplodna. Ulazi rano u period plodonošenja i odlikuje se dobrom i redovnom rodnošću.
Ispoljava umjerenu otpornost prema niskim temperaturama i suši a u prirodnim uslovima zaražavanja pokazuje srednji stepen tolerantnosti prema najznačajnijim prouzrokovačima bolesti i štetočinama. Plod je srednje krupan, prosječne mase oko 230 g, okruglastog oblika. Pokožica je glatka, nježne teksture, žute boje, prekrivena finim dlačicama.
Sjemena kućica je mala, a mezokarp je krem žute boje, čvrst, srednjezbijene i sitnozrnaste strukture. Prosječan sadržaj rastvorljivih suvih materija iznosi oko 16%, ukupnih šećera 9%, invertnih šećera 7,6%, saharoze 1,25% i ukupnih kiselina 0,86%.
Plod je pogodan za konzumaciju u svježem stanju kao i za preradu. Može se čuvati do kraja marta bez pojave potamnjenja mezokarpa i gubitka sočnosti. Plodovi sazrijevaju polovinom oktobra, u slično vrijeme kada i plodovi sorte leskovačka dunja.
Sorta Makrena se odlikuje ranom, redovnom i visokom rodnošću i preporučuje se za intenzivnu proizvodnju u zasadima dunje. Navodi se da sorta ima dužu vegetaciju i kasno odbacivanje lišća pa treba pažljivo planirati agrotehničke mere posebno đubrenje, da ne bi došlo do produžetka vegetativnog rasta ljetorasta i njihovog potencijalnog izmrzavanja tokom zimskog perioda.
Kako Rusi kisele kupus: Jedan sastojak čini ga posebnim
Donosimo vam recept za kiseli kupus po starom ruskom receptu pri čemu jedan sastojak koji „baćuške“ stavljaju u ovu zimnicu čine posebnom mnogima omiljenu salatu.
Sastojci:
Povrće u septembru: 9 vrsta koje možete posijati
Septembar je pravo vrijeme da se posije jesenja bašta koju je često lakše održavati neko proljećnu i ljetnju. Kad je sunce blago, a zemlja lijepo zagrijana od ljeta, natopljena od jesenjih kiša – evo šta možete sijati ove jeseni:
- Spanać
- Zelena salata (matovilac, rukola, razne vrste salata)
- Rotkvica
- Repa
- Blitva
- Kupus
- Karfiol
- Peršun
- Luk srebrenac
Pravila sadnje tokom jeseni
Prvo počupajte sve ono što ste imali u bašti tokom proteklog proljeća i ljeta. Zatim prekopajte baštu pažljivo nekolio puta dok ne dobijete rastresito zemljište. Da bi sadnja bila uspješna, potrebno je dobro nađubriti zemlju.
To možete uraditi ukoliko imate stajsko đubrivo ili neko organsko koje ste napravili od otpada lišća i trulog povrća i voća…
Kada nađubrite i prekopate baštu, pristupite sijanju, pa redovno zalivajte to što ste posejali – svaki dan.
Izvor: kurir
Savršen džem od šljiva možete skuvati s puno manje šećera! Ovo su male tajne pravih majstora za najbolji ukus i trajnost
Ako želite skuvati savršen džem od šljiva, vrijedi obratiti pažnju na nekoliko važnih detalja koji mogu napraviti veliku razliku u ukusu, teksturi i trajnosti gotovog proizvoda. Prije svega, važno je odabrati šljive koje su dobro zrele, ali još uvijek čvrste – najbolje su sorte poput bistrice. Voće bi trebalo biti slatko i zdravo, bez tragova truleži, jer prezrele šljive mogu ispustiti previše vode i time produžiti kuvanje.
Prije kuvanja, šljive očistite, prepolovite i odstranite im koštice, a po želji ih možete i oguliti. Idući korak pripreme posebno je važan, no mnogi vam ga neće odati kad vam povjeravaju recept, jer upravo u njemu krije se najveća tajna.
Prilikom pripreme džema od šljiva, najprije ih treba kuvati same, dakle bez šećera i začina, kako bi same pustile sok i omekšale. Na taj način bolje se očuvaju prirodna boja i okus. Tek nakon desetak do dvadeset minuta kuvanja, dodajte šećer i tu vam još jednom nudimo zlata vrijedan savjet: smanjite količinu navedenu u receptu. Manje šećera znači duže kuvanje, ali zauzvrat dobijate izraženiju aromu i manje zaslađen džem.