Naslovnica Blog Stranica 3

Dubai čokolada nije za svakoga: Evo kako negativno utiče na zdravlje

Agrosavjet
-
0
Dubai čokolada nije za svakoga: Evo kako negativno utiče na zdravlje

Cijeli svijet je već mjesecima unazad lud za popularnom Dubai čokoladom, ali kakve posljedice ona ima na zdravlje?

Popularna čokolada svojim sastojcima – pistaćima, tahinijem i pečenim kadaifom – privukla je veliki broj ljudi. Međutim, njena visoka cijena nije jedini problem vezan za ovaj desert.

Iako privlači pažnju luksuznim izgledom i neodoljivim ukusom, dijetetičarka Merve Bajram upozorava na štetnost ove čokolade.

„Šećer, mast, kofein i drugi sastojci u Dubai čokoladi mogu negativno da utiču na varenje, izazivajući refluks, gasove i grčeve, posebno kod ljudi sa osetljivim digestivnim sistemom“, objašnjava Bajram.

Pročitajte: Pojavila se čokolada sa čvarcima

Dubai čokolada, bogata pistaćima, može biti rizična za ljude alergične na njega. Bajram upozorava:

„Krema od pistaća i tahini od susama mogu izazvati ozbiljne alergijske reakcije, dok gluten u kadaifu predstavlja problem za osobe sa celijakijom ili intolerancijom na gluten. Pečeni kadaif može biti težak za varenje, ali je manje vjerovatno da će izazvati alergiju reakcije“.

Bajram ističe da Dubai čokolada sadrži mnogo šećera, koji brzo podiže nivo glukoze u krvi, stimuliše lučenje insulina, a vremenom može da dovede do insulinske rezistencije i poveća rizik od dijabetesa tipa 2.

Izvor: index.hr

Kanibalizam, griža repova i nervoza svinja!

Agrosavjet
-
0
Kanibalizam, griža repova i nervoza svinja!

Greške u tehnologiji držanja i ishrani mogu da dovedu do poremećaja ponašanja, koji se manifestuju grižom repova, kanibalizmom i nervozom svinja. Posledice su ekonomski gubici i smanjenje profita. Poremećaji se najčešće javljaju kod tovnih svinja, ali mogu da se spreče preventivnih merama.

– Uzrok ovih patoloških stanja ne može se tačno definisati. Smatra se da osim tehnologije držanja i ishrane uticaj ima i genetski faktor. Problemi koji mogu da utiču su gustina naseljenosti, broj hranidbenih mesta, nedovoljan broj pojilica ili slab protok vode, preveliko strujanje vazduha, zagušljivi objekti, nedovoljno izbalansirani obroci sa manjkom sirovog proteina, celuloze ili vlakana – kaže mr Violeta Petrović Lukovović, savetodavac za stočarstvo PSSS Kragujevac.

Okidač griže repova kod svinja  su stres, loši higijenski uslovi, velike oscilacije u temperaturi u objektu i mešanje većeg broja legala.  Za promenu ponašanja uticaj ima i dužina odsečenog repa. Preporuka je da kod svih prasadi repovi treba da budu odsečeni na istoj dužini.

Pročitajte: Mjere dezinfekcije u svinjogojstvu

-Najčešće sa grižom repova počinju ženska grla. Klinička slika je različita, od toga da nedostaju manji delovi ili ceo rep, do pojave otvorenih rana na bokovima i u predelu butova. Otvorene rane su opasnost za infekcije, a krvarenje i ukus krvi prouzrokuje pojačanu agresiju svinja. Terapija zavisi od  stepena povrede, a obično su to antibiotski tretmani sprejevima i praškovima – kaže Petrović Luković.

Jedna od preventivnih mera za sprečavanje griže repova je ubacivanje igračaka, lanaca i slame u bokseve. Važan trenutak u sprečavanju ove pojave je rano otkrivanje agresivnih životinja, koje treba odstraniti iz boksa.

Kanibalizam nastaje kada je osim griže repova prisutna i nervoza kod svinja. Hemijski sastav hrane značajno utiče na ovu pojavu.

– Kontaminiranost sirovina mikotoksinima pojačava kliničku sliku nervoze, a česta je pojava da hrana nije prilagođena postojećoj genetici. Tada se pojavljuju nekroze kože na delovima repa, ušiju, rebara, donjim delovima ektremiteta ili trbuha i odatle počinje kanibalizam. U ovim slučajevima životinje odbijaju hranu. Lečenje se sprovodi promenom hrane i izbacivanje kontaminiranih nutrijenatata. Procenat celuloze u obroku ne sme biti manji od 4 odsto, jer će doći do pojačane nervoze i konstantne borbe na hranilici. Zbog nedovoljno vlakana dolazi do prolapsusa rektuma. Bitan je i izbalansiran sadržaj aminokiselina, naročito lizina. Za svinje težine od 15 do 60 kg sadržaj lizina u obroku je od 0,8 do 1 odsto. Jer, nedostatak lizina dovodi do smanjene konzumacije hrane i pojave patoloških stanja – navodi mr Violeta petrović Luković i dodaje:

– Nedostatak gvožđa i nezasićenih masnih kiselina takođe može biti uzrok griže i kanibalizma. Količina soli, mikro i makroelemenata, ostalih aminokiselina i vitamina mora da bude dobro izbalansirana. Prvi znak da u obroku nešto nije u redu je kada svinje počnu da se gomilaju i da se bore oko hrane, i pored ustaljenog raporeda obroka.

Osim izbalansiranih obroka stočari moraju da vode računa o  količini svetlosti u objektu.

– Više svetlosti u objektu, svinje su manje nervozne. Ove životinje inače imaju prirodnu potrebu da stalno nešto žvaću i najčešće se ta pojava ispoljava kroz međusobno griženje repova. Jedan od razloga može da bude i radoznalost svinja, ali tada zbog krvi dolazi do eksalacije i pojave patogenih stanja – kaže Petrović Luković.

Tekst i foto: Biljana Nenković / dobrojutro.co.rs

Da li je mlijeko u prahu posno?

Agrosavjet
-
0
Da li je mlijeko u prahu posno?

Mlijeko u prahu je popularan prehrambeni proizvod koji se često koristi kao alternativa svježem mlijeku, posebno zbog praktičnosti i dužeg roka trajanja.

Međutim, pitanje koje se često postavlja jeste: da li je mlijeko u prahu posno?

Šta je mlijeko u prahu?

Mlijeko u prahu nastaje procesom dehidracije svježeg mlijeka, pri čemu se uklanja voda, ali se zadržavaju osnovne hranljive materije, poput proteina, masti i ugljenih hidrata. Postoje različite vrste mlijeka u prahu: punomasno, obrano (sa smanjenim sadržajem masti) i instant mlijeko.

Da li je posno?

Mlijeko u prahu, po svom sastavu, najčešće nije posno jer sadrži mliječne masti. Međutim, postoje varijante bez masnoće, poznate kao obrano mlijeko u prahu, koje mogu biti prikladne za posnu ishranu, zavisno od religijskih i dijetetskih pravila koja se prate. Važno je napomenuti da mlijeko u prahu nije pogodno za vegansku ishranu jer potiče od životinjskog mlijeka.

Pročitajte: Kako napraviti mlijeko od krompira

Alternativa za posnu i vegansku ishranu

Za one koji traže potpuno posne ili veganske opcije, postoje biljne zamjene za mlijeko u prahu, poput kokosovog, bademovog ili sojinog mlijeka u prahu. Ove alternative su potpuno biljnog porijekla i često se koriste u receptima i napicima.

Kakav je nutritivni profil?

Mlijeko u prahu sadrži visok nivo proteina, kalcijuma i vitamina B12, što ga čini nutritivno bogatim proizvodom. Obrano mlijeko u prahu ima smanjen nivo masti, ali zadržava većinu hranljivih materija, zbog čega je česta opcija u dijetetskim režimima.

Zaključak

Da biste bili sigurni da li je određeni proizvod pogodan za posnu ishranu, uvijek provjerite deklaraciju na pakovanju. Ako je cilj izbjegavanje životinjskih sastojaka, potražite biljne alternative koje su sve češće dostupne na tržištu.

Izvor: nezavisne novine

Proizvodnja špinata u plastenku

Agrosavjet
-
0
Proizvodnja špinata u plastenku

Proizvodnja špinata u zaštićenom prostoru najčešće se obavlja u zimskom periodu i dolazi kao predkultura za ranu povrtarsku proizvodnju. Isto tako, špinat se može proizvoditi kao i zelenišno đubrivo, ali u tom slučaju obavlja se gusta sjetva.

Prva agrotehnička mjera je podrivanje ili oranje, pa zatim frezanje i usitnjavanje zemljišta. Usitnjavanje se obavlja dok se ne postigne mrvičasta struktura zemljišta veličine frakcija od 0,5 do 3 milimetra. Jako je važno da zemljište bude rastresito i bez krupnih frakcija, da bi sjeme bilo najbolje raspoređeno, a samim ti i sklop biljaka bio optimalan.

Poslije usitnjavanja zemljišta, ako je to potrebno, izvršiti ravnanje površine. Ravna površine omogućava sjetvu na istoj dubini koja se kasnije ogleda u ujednačenom nicanju biljaka. Ujednačeno nicanje i porast biljaka omogućava ravnomjernu primjenu zaštite, prihrane i osigurava jednak prinos biljaka. Isto tako, na ravnom površini bolje se stvara i održava zaštitni filc poslije primjene herbicida.

Sjetva špinata se može izvoditi na više načina:

  1. ručnim nasijavanjem,
  2. sadnja pomoću ručnih sijačica ili
  3. sadnjom pomoćnu pneumatskih sijačica

Sadnja ručnom sijačicom se izvodi u redove, a razmak između redova zavisi od načina uzgoja i hibrida. Međuredni razmak se kreće od 10 do 25 centimetara, dok redi razmak bi trebao biti od 2 do 5 centimetara. Ručna sijačica je konstrujisana na principu slobodnog pada sjemena tako da nije u mogućnosi da precizno rasporedi sjeme. Dubina sadnje je od 2 do 3 centimetra. Ovdje je vrlo bitno, već napomenuto, ravnanje zemljišta. Na ravnoj površini imamo ujednačenu dubinu sijanja, a poslije i nicanje biljaka.

Pročitajte: Odlični savjeti za đubrenje špinata i blitve

Poslije završene sjetve vrši se navodnjavanje sa manjom normom npr. 8-12 litara po metru kvadratnom. Poslije navodnjavanja dolazi do dodatnog ravnanja i slijeganja zemljišta i stvara se površina gdje je učinkovitost herbicida maksimalna. Isto tako, razlog manje norme je taj što se sjeme nalazi plitko u zemljištu.

Poslije prvog navodnjavanja vrši se primjena herbicida na bazi s-metolaklor koji radi na principu zaustavljanja klijanja uskolisnih i manjeg broja širokolisnih jednogodišnjih korova. Iako se radi o zimskoj proizvodnji povrća provjetravanje plastenika je obavezno. Provjetravanjem se reguliše vlažnost vazduha koja je u kombinaciji sa povišenom temperaturom stvara idealne uslove za razvoj bolesti.

Plan zaštite špinata zavisi od vremenskih uslova, ali u suštini, zimska proizvodnja ne zahtjeva posebne tretmana. Sam plan se obleda u preventimnom tretiranju fungicidima na bazi bakra, i po potrebi insekticidima. Isto tako, uzgojem otpornih hibrida, zaštita se svodi na minimum.

Pročitajte: Moringa – Superdrvo čiji listovi imaju 25 puta više željeza od špinata

Prihrana špinata obavlja se azornim đubrivima u količini od 150 kg/ha, najčešće jednom u toku sezone. Pošto se radi o lisnatom povrću, mora se voditi računa o količini primjene đubriva, jer prekomjerne doze dovode do nakupljanja nitrata/nitrita u samim listovima.

Korišćenjem lutrasila period proizvodnje možemo skratiti za 7 do 10 dana. Preporuka je da lutrasil postavljamo na nosače čime se stvara vazdušni prostor koji moženo brže zagrijati ili rashladiti u zavisnisti od potrebe.

Sadnja mladog luka u plasteniku

Agrosavjet
-
0
Sadnja mladog luka u plasteniku

Jedan od najdominantnijih zimskih povrtnih kultura jeste mladi luk. Pretežno se uzgaja u periodu zime i ranog proljeća.

Mladi luk se sadi iz lukovice ili arpadžika, a u rijetkim slučajevima direktno iz sjemena, iako u skorije vrijeme postoji veoma dosta hibrida luka namijenjenih isključivo za proizvodnju mladog luka. Luk je biljka dugog dana, ali ako je stavite u uslove kratkog dana onda najviše raste nadzemni dio biljke tj vegetativni dio biljke.

Luk se sadi u dobro pripremljenu zemlju mrvičasko-hraškaste strukture veličine čestica od 0,5 do 5 milimetara. Dobro pripremljena zemlja je jako bitna iz dva razloga, prvi da omogući lakšu sadnju luka (posebno ako se sadi iz arpadžika), a drugi da herbicid ostvari što bolje djelovanje.

Luk se sadi na već napravljene gredice, sa međurednim razmakom od oko 15 centimetara i rednim razmakom od 2 do 4 centimetra. Poslije sadnje vrši se navodnjavanje. Navodnjavanje obaviti u dva do tri intervala sa manjim normama. Par dana nakon navodnjavanja izvršiti zaštitu herbicidom protiv širokolisnih i uskolisnih korova. Najčešće se koriste herbicidi sa aktivnom materijom: pendimetalin ili s-metolahlor. Isto tako, postoji i prirodan način suzbijanja korova, može se vršiti malčiranje, najčešće slamom. Ovakav način ima dvojaku ulogu: prvo štiti od korova, a drugo služi kao termoizolator. Sledeće navodnjavanje uraditi kada se za to stvore uslovi tj. kada zemlja postane suva, a vremenske prilike dozvole navodnjavanje.

Pročitajte: Uzgojite MLADI LUK u ČAŠI VODE – Brzo i korisno!

Prva prihrana luka obavlja se kada je luk u fazi 3 do 4 lista, a sledeća 15-ak dana poslije prve. Prihrana se vrši azotnim đubrivima (KAN ili AN) u količini od 150 do 200 kg/ha. Isto tako, može se izvršiti tretiranje biostimulatorima ukoliko dođe do naglih klimatnih promjena da bi se stres kod biljke što više smanjio.

Zaštita mladog luka, prvinstveno se ogleda u preventivnim tretiranjima. Prva dva tretmana trebalo bi obaviti fungicidima na bazi bakra, koji štite od bakterioza i plamenjače. U rano proljeće kada počne intezivnije navodnjavanje i prihrana, a dnevne temperature budu u porastu potrebno je izvršiti tretiranje protiv lisne pjegavosti i truleža glavice luka fungicidima sa aktivnom materijom: boskalid, piraklostrobin, ciprodinil i dr. Ovo tretiranje na jako važno da sačuvamo lisnu masu, jer kvalitet samog mlagod luka zavisi od dobre i kvalitetne lisne mase.

Luk se čupa, čisti, pere i pakuje kada ima dobro razvijena do 6 do 10 listova tj kada je visine biljke oko 50 centimerata.

Proizvodnja svježeg sira

Agrosavjet
-
0
Proizvodnja svježeg sira

Sirovo kravlje mlijeko se nakon mužnje hladi na sobnu temperaturu na kojoj započinje proces zakiseljavanja.

U slučajevima kad nije moguće započeti proizvodnju odmah nakon mužnje, mlijeko se može čuvati do 24 sata na temperaturi do + 8 °C. Nakon završenog procesa zakiseljavanja na sobnoj temperaturi, koja može trajati 1-3 dana, nastaje gruš na čijoj površini je izdvojeno kiselo vrhnje. Kiselo vrhnje se obire žlicom, stavlja u posebnu posudu te u hladnjak na zrenje i čuvanje. Gruš se reže na veće kocke i dogrijava na temperaturu od oko 45 –55 °C, pri čemu se izdvaja sirutka.

Gruš se zatim lagano ohladi te stavlja u cjediljke na cijeđenje koje traje od jedan do više sati (za ocijeđeni tip sira) odnosno bez cijeđenja se stavlja pažljivim pokretima žlice u plastične posudice (za lisnati tip sira). Sir se naposljetku stavlja u hladnjak na hlađenje i čuvanje do prodaje na temperaturi od +4 °C do + 8 °C i najbolje ga je konzumirati u roku od tjedan dana od dana završetka proizvodnje.

Pročitajte: Koji sir je najzdraviji?

Prema podacima Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) tijekom 2019. g. u Hrvatskoj je otkupljeno 435.606.090 kg kravljeg mlijeka s 5.473 registrirana subjekta (obiteljska gospodarstva i velike farme) od strane 39 mljekara i 11 registriranih malih obiteljskih sirana koje prerađuju mlijeko proizvedeno na vlastitom gospodarstvu. Ono što zabrinjava je negativan trend, a kojeg pokazuju statistički podaci prema kojima se broj gospodarstava s manjim brojem krava smanjuje, a upravo se na tim gospodarstvima tradicionalno proizvodi svježi sir i vrhnje. Mala obiteljska gospodarstva su proizvodnjom svježeg sira i vrhnja mogla sačuvati prehrambene vrijednosti svježeg mlijeka te su njihovom prodajom ostvarivali dodatni dohodak.

Proizvodnja mlijeka po kravi (mliječnost) je u statističkim podacima dosta različita, ovisno o veličini stada i pasmini, ali i uvjetima proizvodnje, pa se tako na većim farmama uglavnom za proizvodnju mlijeka koristi holštajn pasmina čija mliječnost ide i iznad 10.000 kg, a na manjim obiteljskim gospodarstvima simentalska pasmina čija je prosječna mliječnost ispod 7.000 kg, dok je najniža mliječnost zabilježena u Primorsko-goranskoj županiji (3.698 kg, simentalsko govedo).

Izvor: agroportal.hr

Švargla – recept koji prati tradicija i bogat ukus!

Agrosavjet
-
0
Švargla – recept koji prati tradicija i bogat ukus!

Švargla, poznata i kao tlačenica, spada u najpoznatije specijalitete domaće kuhinje u regionu. Njeni korijeni sežu duboko u prošlost, kada su se domaćini trudili da iskoriste svaki dio svinje tokom tradicionalnog svinjokolja. Ova kobasica specifičnog ukusa i teksture često je sinonim za zimske dane, bogate trpeze i druženja uz domaću rakiju i turšiju.

Priprema švargle predstavlja pravu umjetnost koja se prenosi s generacije na generaciju. Svaki domaćin ima svoju tajnu kombinaciju sastojaka i začina, a krajnji rezultat je uvijek jedinstven. Osim što je ukusna, švargla je i simbol domaćinstva i spretnosti, jer se za njenu pripremu koristi gotovo cijela svinja.

Ako želite da unesete duh tradicije u svoj dom, donosimo vam recept koji će vas inspirisati da sami pripremite ovu autentičnu delikatesu.

Recept za švarglu

Sastojci:

  • 3 kg svinjskih glava
  • 1 kg svinjskog mesa
  • 2 kg svinjskih srca
  • 2 kg jezika
  • 2 kg kožurica
  • 1 kašičica cimeta
  • 50 g mljevenog crnog bibera
  • 2 glavice bijelog luka

Priprema:

  1. Svinjske glave, meso, srce, jezik i kožurice stavite u veliki lonac i kuvajte dok meso ne postane mekano i lako se odvaja od kostiju.
  2. Kada se skuva, izvadite meso i ostavite ga da se ohladi. Pažljivo odstranite kosti i sameljite meso zajedno sa iznutricama i kožuricama.
  3. U mlevenu smjesu dodajte sitno isjeckan bijeli luk, cimet i mljeveni crni biber. Sve dobro promiješajte kako bi se začini ravnomjerno rasporedili.
  4. Smjesu stavite u pripremljeni prirodni omotač, kao što su svinjska crijeva ili želudac.
  5. Napunjene švargle kuvajte još oko 2 sata na srednjoj temperaturi. Tokom kuvanja, povremeno ih probodite iglom kako bi izašao višak vazduha.
  6. Kada su kuvane, švargle ostavite da se ohlade pod pritiskom, kako bi se formirale.
Pročitajte: Tri načina za pripremu ŠVARGLE

Serviranje:

Švargla se može jesti svježa ili pržena, uz dodatke kao što su luk, turšija, senf ili hljeb. Idealan je izbor za predjela ili kao deo zimskih prazničnih obroka.

Uz švarglu na stolu, svaka trpeza postaje bogatija i toplija, a tradicija se nastavlja kroz ukuse koji vraćaju sećanja na prošla vremena. Pripremite je i uživajte u ovom pravom domaćem specijalitetu!

Zašto je crveni kukuruz bolji od žutog?

Agrosavjet
-
0
Zašto je crveni kukuruz bolji od žutog?

Crveni kukuruz se široko uzgaja i konzumira širom andske regije Južne Amerike, uglavnom u Peruu, Ekvadoru, Boliviji i Argentini. U Južnoj Americi ekstrakti crvenog kukuruza široko se primjenjuju u bojanju domaćih slastica i napitaka poput chicha morada i mazamorra morada, popularnog pića i deserta pripremljenog od crvenog kukuruza.

U davna vremena smatrao se svetim. Potrebno je naglasiti da crveni kukuruz sadrži više proteina od bijelog ili žutog kukuruza. Antocijan, pigment od kojeg je zrno kukuruza crveno, antioksidativni su flavonoidi koji štite mnoge tjelesne sisteme. Osim hlorofila, antocijani su vjerovatno najvažnija grupa vidljivih biljnih pigmenata. Antocijani imaju protivupalna svojstva, djeluju na nervni sistem.

Pročitajte: Kako da najbrže skuvate kukuruz

Zrno crvenog kukuruza sadrži u poređenju s uobičajenim žutim ili bijelim kukuruzom puno više antioksidansa. U brojnim studijama pokazalo se da fenolni spojevi iz zrna crvenog kukuruza imaju snažna antioksidativna, protivupalna, antimutagena, antikarcinogena i antiangiogenezna svojstva. Otkriveno je i da poboljšavaju bolesti životnog stila, poput pretilosti, dijabetesa, hiperglikemije, hipertenzije i kardiovaskularnih bolesti, na osnovu njihove snažne antioksidativne moći koja uključuje poboljšanje biokemijske regulacije.

Intenzivna boja crvenog kukuruza privukla je takođe pažnju prehrambene industrije jer bi moglo poslužiti kao izvor alternativa sintetičkim bojama. Sorte crvenog kukuruza pored povoljnih (povećane antioksidacijske vrijednosti) imaju niz nepovoljnih agronomskih svojstava. To su nizak prinos zrna, visoki postotak poleglih i slomljenih biljaka itd.

Kako crni luk utiče na holesterol?

Agrosavjet
-
0
Kako crni luk utiče na holesterol?

Ako se prekorači normalna vrijednost holesterola, to šteti organizmu, jer visok holesterol povećava rizik od određenih zdravstvenih stanja, uključujući kardiovaskularne bolesti i moždani udar.

Postoje dvije vrste holesterola, odnosno LDL holesterol i dobar HDL holesterol. LDL holesterol predstavlja opasnost po organizam jer može da počne da se akumulira na zidovima krvnih sudova, dok je HDL holesterol koristan jer uklanja loš holesterol iz krvnih sudova.

Na povišenu vrijednost holesterola utiču genetika, godine, pušenje, gojaznost, sedentarni način života i određene hronične bolesti poput dijabetesa tipa 2 i prekomjerna konzumacija hrane pune trans masti i zasićenih masti.

Zdrav način života, održavanje zdrave tjelesne težine, redovno vježbanje i smanjenje apsorpcije alkohola igraju važnu ulogu u održavanju holesterola u granicama normale.

Ne treba zanemariti da se ishranom može uticati i na normalnu vrijednost holesterola. Naročito hrana koja je bogata vlaknima. To uključuje pasulj, avokado i ovsene pahuljice. Za snižavanje holesterola pogodni su i neslani orasi, posebno bademi, kikiriki i orasi, i zdrava ulja poput maslinovog.

Pročitajte: “Sirotinjsko” jelo čisti crijeva, snižava holesterol i skida kilograme

Takođe, vrijedi pomenuti i crni luk, koji se posebno dokazao u pogledu svojih prednosti protiv povišenog holesterola. Luk ima snažan efekat u smanjenju lošeg holesterola. Luk sadrži važne hranljive materije, uključujući kalijum, kalcijum, magnezijum i fosfor.

Takođe, među sadržajima luka nalazi se i flavonoid poznat kao kvercetin, čija je korist u odnosu na holesterol takođe potvrđena u istraživanjima.

Naučnici su otkrili da kvercetin snižava nivo holesterola i poboljšava funkcionisanje dobrog HDL holesterola.

Za dobrobit protiv visokog holesterola, luk možete jesti sirov ili kuvan, a možete ga dodati i salatama i raznim drugim kuvanim jelima.

Slične prednosti nudi i sok od luka, koji je takođe bogat kvercetinom i značajno snižava nivo lošeg LDL holesterola. Ako ne volite luk, možete koristiti i dodatke na bazi luka, koji takođe obećavaju, ali je potrebno više istraživanja, piše aktivni.si.

Šta je korijander i zašto je sve popularniji u zdravoj ishrani i organskoj proizvodnji?

Agrosavjet
-
0
Šta je korijander i zašto je sve popularniji u zdravoj ishrani i organskoj proizvodnji?

Korijander (CORIANDRUM SATIVUM L.) – Biljka koja se često sreće u razgovorima o zdravom načinu ishrane i člancima u raznim časopisima  i na internetu.

To je jednogodišnja, zeljasta biljka. Gaji se zbog sjemena, lista i ploda koji sadrži eterično ulje. Korijen može ići u dubinu zemljišta do 1,5 m. lako se uzgaja. Zbog svojih osobina postaje dosta pozitivno vrednovana biljka.

Samo sjeme je bogato etarskim uljem koje ima poseban miris. Etarsko ulje se dobija destilacijom i ima upotrebu u medicini , kozmetici i prehrambenoj industriji. Uljne pogače koje su ostatak od destilacije ulja imaju oko 17 % proteina i 4-5 % ulja i služe kao koncentrovana stočna hrana. Malo se zna, ali korijander ima značaj i kao dobra paša za pčele. Najviše se koristi kao začin za popravljane ukusa i arome, u mesnoj industriji i svuda gdje je potrebno i moguće prirodno konzervisati hranu.

Svi dijelovi biljke su jestivi. Plodovi se koriste kao zamjena za biber ili cimet. Kada se koristi kao biber koristi se mljeven, a posebno pri spravljanju kobasica. List se koristi kao dodatak u supama i čorbama. Narodna medicina ga koristi kao antioksidant i antiseptik.

Pročitajte: Korijander moćan saveznik u borbi protiv povišenog krvnog pritiska!

Prosječan prinos je oko 800 kg/ha , a maksimalan do 1600 kg/ha.

Gaji se u plodoredu, a najbolji predusjevi su mu strna okopavine i zrnene mahunjače.. Odgovaraju mu duboka i plodna zemljišta, ali se može gajiti i na siromašnijim.

Odgovara mu umjereno topla klima. Dužina vegetacije je od 90-120 dana, u prvoj polovini vegetacije traži toplo i suvo vrijeme.

Osetljiv je na nedostatak vlage u fazi granjanja, cvjetanja i obrazovanja plodova. Sjeme klija i niče na temperaturi 6-7 ⁰ C. Ponik je otporan na temperature do -10 ⁰C.

Odličan je predusjev za ozima strna žita. Osnovna obrada zemljišta se obavlja u jesen na dubinu od 25-30 cm. Predsjetvena priprema zemljišta se obavlja u proljeće na dubinu od 5-10 cm. Stajnjak se zaorava pod osnovnu obradu ili pod predusjev u količini do 15 t/ha . Mineralno kompleksno đubrivo, u preporučenoj količini, nakon obavljene agrohemijske analize, NPK 15 :15 :15  se unosi pod osnovnu obradu. Predsjetveno se može upotrebiti 100 kg KAN-a.

Sjeme koje mora biti čisto , zdravo sortno, vlažnosti do 10 % seje se sredinom marta , vrstično sejalicama na međuredni razmak od 40-50 cm i oko 2 cm u redu , na dubinu 3-4 cm .

Količina sjemena je od 12-18 kg/ha. Ako je proljeće sušno obavezno povaljati nakon obavljene sjetve.

Međuredna kultivacija zbog svog značaja u borbi protiv korova i razbijanja pokorice se obavlja do dva puta na dubinu od 4-5 cm.

Žetva se obavlja kada 75 % plodova dobije mrko-sivu boju i mora se obavezno preskladištenja vlaga zrna spustiti na najmanje 12 % vlage.

Korijander je pogodan zbog načina na koji se proizvodi za organsku proizvodnju pa se sve više sa njim srećemo i na organskim tezgama i u prodavnicama zdrave hrane. Ako ga kupujete, kupujte ga od proverenih, sigurnih ljudi ili trgovaca. Svoj pun učinak ima samo ako se proizvede na stručan način i bude bezbedno ispravan za upotrebu u ishrani.

Izvor: psss.rs

1234...995Stranica 3 of 995

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia