Naslovnica Blog Stranica 20

Nema bolesti, truljenja ploda ili sušenja lista: Samo posađen na ovaj način PARADAJZ ĆE RAĐATI BOGATO i do kasne jeseni

Agrosavjet
-
0
Nema bolesti, truljenja ploda ili sušenja lista: Samo posađen na ovaj način PARADAJZ ĆE RAĐATI BOGATO i do kasne jeseni

Paradajz bije glas da je primadona svake bašte. Zašto? Zato što voli da ga lijepo pazite i mazite, zalivate i đubrite, a zauzvrat on će vam dati najsočnije plodove, rađat će bogato i dugo.

Sadnicu paradajza svakako treba posaditi duboko, ali da li će to biti bočno ili ravno u duboku rupu to samo zavisi od vas. Oba slučaja biće uspješna. Najbolje je prije sadnje ukloniti posljednja dva lista sa sadnice paradajza i zakopati ga što dublje u već nađubrenu (bogato nahranjenu) zemlju.

Paradajz ne voli da ga đubrite naknadno. Zemlja u kojoj je posađen mora biti već dobro obogaćena svim mineralima potrebnim za rast biljke. Zbog toga je dobro da pre sađenja nekoliko puta dobro nađubrite i preorete zemlju u koju planirate da posadite paradajz.

Sadnja paradajza pravo, direktno u rupu:

Radi se na taj način što se iskopa rupa u obogaćenoj zemlji, nalije se vode, sačeka se da zemlja upije vodu, a potom se još jednom nalije vode, pa stavi sadnica paradajza dobro zatrpa i zalije. Za nedjelju dana možete da stavite još malo đubriva oko paradajza, ali to nikako nemojte raditi kada paradajz počne da cvijeta. Onaj momenat kada paradajz procvijeta – đubrenje ove biljke je završeno.

Pročitajte: Uz ova četiri načina zamrznite i čuvate paradajz

Sadnja paradajza bočno u rovovima:

Iskopajte rov, nađubrite ga, zalijte ga i sadnicu paradajza položite bočno, a zatim prekrijte zemljom kao da ga ušuškavate pred spavanje. Ne brinite, paradajz neće rasti nakrivo. On će naći svoj put ka suncu i ispraviće se tako da ćete ga vezati za pritke ili ostale držače tokom daljeg rasta, ali njegov korijen će ostati duboko u zemlji zbog čega će kasnije biti otporan na bolesti i lakše će podnositi sušu.

Dokaz da je paradajz prava diva je i taj što neće da raste pored komšija koji mu ne prijaju. Kako to sada?

Pa paradajz jednostavno ne podnosi 7 biljaka i pored njih ga nikako ne sadite, a to su:

Kupus i sve bilje iz porodice kupusa uključujući brokoli, prokelj, karfiol…

Kukuruz koji ima kukuruznog crva a koji je smrtni neprijatelj paradajza.

Komorač koji nije dobar komšija ni jednoj jedinoj biljci, ta biljka mora da se izmjesti iz bašte.

Mirođija čije lisne uši umiju da unište paradajz.

Patlidžan sa njegovim smeđim mrljama ovu bolest lako prenosi paradajzu.

Krompir – jednako je zlatica koja voli paradajz isto kao i krompir. A krompir i paradajz pate od istih bolesti koje se prenose.

Orah koji je generalno loš komšija svakoj biljci. Čak ni korov ne raste ispod oraha, a kamoli paradajz.

Izvor: srpska info

Kako prepoznati pokvareni kiseli kupus

Agrosavjet
-
0
Kako prepoznati pokvareni kiseli kupus

Da biste dobili kiseli kupus koji će ostati zdrav i jestiv do kraja sezone, potrebni su vam kvalitetna glavica kupusa, so i voda.

Nakon pripreme, kupus čuvajte na temperaturi od 10 stepeni Celzijusevih, a posuda mora biti dobro zatvorena kako bi se spriječio ulazak nečistoća ili insekata.

Ipak, ponekad se može dogoditi da se ukiseljeno povrće pokvari. Jedan od znakova je pojava zelene ili crne pjene na površini vode – u tom slučaju bolje je kupus baciti jer više nije prikladan za konzumaciju.

To takođe može ukazivati na pogrešku u procesu pripreme. Bačva u kojoj se kiseli kupus mora biti veoma čista.

Pročitajte: Еvo kako se pravilno zamrzava kiseli kupus

Pokvareni kupus prepoznaje se po mirisu i okusu, dok zelena ili crna pjena ukazuje na rast gljivica.

Najbolje je kiseli kupus čuvati u drvenoj bačvi. Ako takve bačve nisu dostupne, druga opcija je upotreba plastičnih posuda. Važno je spriječiti ulazak onečišćenog vazduha i prašine.

Iako posuda ne mora biti 100 odsto vakuumski zatvorena, važno je da se prašina i insekti ne mogu probiti unutra.

Izvor: nezavisne novine

Stigle jagode u BiH, cijena paprena

Agrosavjet
-
0
Stigle jagode u BiH, cijena paprena
Iako februar nije sezona za jagode, na mnogim pijacama širom Bosne i Hercegovine, građani mogu pronaći ove plodove po cijeni od čak 20 KM za kilogram. Dakle, jedna korpica (od 400 do 600 grama) košta čak osam do 10 maraka.

Međutim, mnogi potrošači primjećuju da, iako izgledaju gotovo identično, jagode nisu iste kvalitete kao one koje su dostupne u ljetnim mjesecima.

S obzirom na to da se u februaru često uvoze iz drugih zemalja, kvalitet može varirati, pa su i reakcije potrošača podijeljene. Neki smatraju da su ove jagode samo “puko ukras” za zimske pijace, dok drugi ipak uživaju u njima kao povremenoj poslastici.

Na pitanje prodavača kada stižu naše, kažu nam: “Tek u junu, i kad budu prve stigle biće skuplje nego ove sad. Cijena se još uvijek ne zna, sve zavisi od količine, ali te koje se prvo pojave, budu jako skupe”, prenosi ATV.

Jednostavan trik za vrt: Zaštitite biljke od rovaca bez hemikalija!

Agrosavjet
-
0
Jednostavan trik za vrt: Zaštitite biljke od rovaca bez hemikalija!

Postoji mnoštvo metoda, od prirodnih do onih hemijskih, no one ne uspijevaju uvijek. Zaustaviti rovce da unište vaš vrt možete sadnjom rasada u posudice s odrezanim dnom. Evo i kako.

Evo nekoliko savjeta

Iz godine u godinu borite se s rovcima (mrmcima) u vrtu koji vam nakon sadnje rasada pregrizu korijen mladih biljčica? Postoji mnoštvo savjeta kako ih se riješiti – od prirodnih metoda do insekticida, ali ne uspijevaju uvijek.

Znam koliko frustrirajuće može biti kada odete u vrt pogledati kako povrće napreduje, a ono „preko noći“ uvene. Dogodilo nam se nekoliko godina zaredom, dok nismo naišli na savjet da se biljke u tlo sade u posudicama kojima je odrezano dno, prenosi Agroklub.

Rovac više voli uzgajane biljke od korova – kako ga suzbiti?

I dok priroda miruje, možete ovo vrijeme iskoristiti za pripremu takvih posudica koje do sadnje (najčešće početak maja) možete spremiti u šupe, garaže ili bilo kakvo spremište s alatom i priborom. Možete koristiti, na primjer, čaše od jogurta, one crne u kojima kupujete rasad ili cvijeće, plastične boce… Sve što je potrebno da skalpelom ili makazama odrežete dno.

Posudice možete koristiti iz godine u godinu

Možete tako saditi bilo koje biljke, mi smo to radili s paradajzom, paprikom i krastavcima jer su rovci njih najviše napadali u toj ranoj fazi. Važno je da korijen biljke bude unutar posude, kako rovac ne bi mogao ući unutra. Ostatak ispunite zemljom, pritisnite u tlo, ali neka vrh posudice viri barem 1 cm iznad tla.

Poznato je kako oni ruju blizu površine tla, pa bi ovom metodom vaše biljke trebale ostati zaštićene dok ne ojačaju i dok im korijen ne postane toliko čvrst da ih ovi štetnici ne mogu pregristi. Kako da zaustavite rovce da pregrizu korijen rasada u vrtu

Falsifikovani med zagorčava tržište Srbije

Agrosavjet
-
0
Falsifikovani med zagorčava tržište Srbije

BEOGRAD – Falsifikovani med predstavlja jedan od najvećih problema na srpskom tržištu.

Istraživanja pokreta potrošača iz 2024. godine pokazala su da je čak 88 odsto meda u trgovinama falsifikovano.

Najnovija analiza, sprovedena ove godine, ukazuje na blago poboljšanje – procenat falsifikata sada iznosi 79,13 procenata, prenosi Biznis.rs.

Nasuprot tome, med koji se kupuje direktno od pčelara gotovo uvijek je ispravan.

Stručnjaci ističu da pčelari odgovaraju za kvalitet svog proizvoda samo do trenutka otkupa, što znači da do problema dolazi kasnije – u lancu distribucije i prodaje.

Pročitajte: Da li je med zdraviji od šećera?

Glavni krivci su nesavesni otkupljivači koji, radi većeg profita, na tržište plasiraju falsifikovan med. Ovaj problem ima velike posljedice kako za potrošače, tako i za same pčelare, čiji se kvalitetan proizvod dovodi u pitanje.

U cilju borbe protiv ove pojave Savez pčelarskih organizacija Srbije (SPOS), u saradnji sa Evropskim pčelarskim savezom (EBA), organizuje Evropski simpozijum „Nauka protiv falsifikatora“.

Ovaj događaj biće održan prvog dana XVI Državnog pčelarskog sajma, 8. februara u Beogradu.

Vjerovanje kaže da ovaj cvijet ne smije da cvjeta u kući

Agrosavjet
-
0
Vjerovanje kaže da ovaj cvijet ne smije da cvjeta u kući

Iako je zima pokazala svoje zube, ovih dana smo već mogli da primijetimo kako se priroda budi kad joj vrijeme nije. Sad ih već ima uveliko gdje god se okrenemo.

Visibabe su se kroz istoriju koristile za ublažavanje bolova. U staroj tradicionalnoj medicini visibabe su korišćene za liječenje glavobolje i kao lijek protiv bolova. Upotrebljavali su je i za ublažavanje simptoma Alchajmerove bolesti.

Ipak, stručnjaci za biljke upozoravaju da su otrovne za ljude, pa ako se pojedu, mogu izazvati povraćanje, mučninu i proliv, pa se s tim ne bi trebalo igrati.

Inače, ova biljka simbolizuje čednost, utjehu, prijateljstvo u nevolji, nadu i čistotu.

Ne bi je trebalo držati u kući jer, prema nekim vjerovanjima, cvjetanje visibabe u kući predstavlja smrt.

U prirodi postoji oko 20 vrsta, a mnogo više nastalo je različitim ukrštanjem u nečijim vrtovima i staklenicima. Ne cvjetaju sve u proljeće, neke zablistaju svojom ljepotom i u jesen.

Postoje ljudi opsjednuti visibabama

Opsjednutost skupljanjem visibabama se naziva – galantofilija. To je zavisnost od sakupljanja ovog cvijeća, a neke od njih nisu nimalo jeftine. Neko je 2015. godine za jednu lukovicu vrste golden fleece (zlatno runo) platio 1.390 funti (oko 1570 evra), prenosi plantlife.org.uk.

Prodao ju je britanski kolekcionar Džo Šerman na eBayu, a on se, osim sakupljanja, bavi i ukrštanjem visibaba. Lani je opet na jednoj zaradio malo bogatstvo. Prodao je lukovicu vrste Galanthus plicatus ili golden tears, (zlatne suze) za 1.850 funti (oko 2.100 evra).

Ispričao je jednom prilikom kako je počeo da sakuplja baš taj cvijet.

“Prvu visibabu dobio sam kada sam imao 23 godine i studirao hortikulturu na Koledžu Writtle u Čelmsfordu. Bio je to Galanthus reginae-olgae, a biljku mi je dao Bil Bejker, koji ju je sakupio na Peloponezu. Sada u svojoj zbirci imam 1.700 različitih vrsta”,  prisjetio se.

Dodao je da je jednom bio pozvan na „visibaba party“, gdje su se okupili zaljubljenici u ovaj cvijet i razmjenjivali iskustva. Mnogi se okupljaju i u grupama na društvenim mrežama, imaju festivale, organizuju razgledanje svojih kolekcija… Kaže da se neki ljudi čude što njihove lukovice mogu biti tako skupe, ali ponekad su potrebne godine i godine ukrštanja, pokušaja i neuspjeha, da se stvori nova vrsta koju kolekcionari poput njega žele da imaju, prenosi Krstarica.

Faktori koji utiču na proizvodnju i sastav mlijeka

Agrosavjet
-
0
Faktori koji utiču na proizvodnju i sastav mlijeka

Na proizvodnju i sastav mlijeka utiču: rasa, faza laktacije, starost grla, muža, zdravstveno i fiziološko stanje, ishrana u periodu odgajivanja, uslovi sredine, ishrana u periodu laktacije, hrana.

Rasa

Proizvodnja i sastav mlijeka predstavljaju rasnu odliku.
Holštajnfrizijska rasa je poznata kao najveći proizvođač mlijeka, dok simentalska rasa daje manje mlijeka. Najčešće je procenat masti u mlijeku obrnuto proporcionalan količini mlijeka, tako da rase koje daju više mlijeka uglavnom imaju manji procenat mliječne masti.

Faza laktacije

Tokom laktacije mijenja se sastav mlijeka. Između 35-60. dana laktacija dostiže maksimum. Poslije toga mliječnost opada po stopi od 2,5% nedeljno. U proizvodnim uslovima postoje određene varijacije u pogledu dužine trajanja laktacije. Početni period laktacije (kolostralni) je specifičan, jer kolostrum ima drugačiji sastav od mlijeka. Poslije toga se sastav mlijeka stabilizuje i sporije mijenja. Procenat mliječne masti se povećava u kasnijim fazama laktacije. U drugoj nedelji laktacije prosečan sadržaj mliječne masti je 3,66%, a u 42. nedelji 4,22%. Slična tendencija se javlja i kod proteina i suve materije, dok procenat laktoze vrlo malo varira.

Starost grla

Količina mlijeka se povećava do pete godine života. Poslije toga dolazi do izvjesnog smanjenja proizvodnje. Povećanje proizvodnje do pete godine života (treće laktacije) povezano je sa razvojem grla. Poseban uticaj ima priprema junica za narednu laktaciju. Obilnija ishrana junica doprinosi da one ranije stasavaju, prije se oplode, ali daju manje mlijeka. Pravilnom ishranom postiže se, s jedne strane, skladniji razvoj grla, a s druge veća proizvodnja mlijeka u prvoj laktaciji.

Muža

U ovom uticaju se razlikuju tri aspekta: promjena u količini i sastavu mlijeka tokom muže, razlike u količini i sastavu mlijeka po četvrtima vimena i razlike u količini i sastavu mlijeka po mužama. Na početku muže mlijeko ima manje mliječne masti, tako da se njen procenat povećava tek poslije nekoliko minuta muže. Poslije toga sadržaj mliječne masti se povećava, a količina mlijeka opada. Najviše masti ima u poslednjim mlazovima mlijeka. Iz zadnjih četvrti krave daju više mlijeka nego iz prednjih. Broj muža u toku dana utiče na količinu i sastav mlijeka. Ako je muža dvokratna krave daju više mlijeka ujutro nego uveče, pri čemu je ujutro sadržaj mliječne masti manji. Kada je muža trokratna krave daju najviše mlijeka ujutro. Takođe, trokratnom mužom se ostvaruje veća ukupna proizvodnja mlijeka za 15-20%.

Pročitajte: Zasušivanje vimena krava

Zdravstveno i fiziološko stanje

U vrijeme estrusa smanjuje se količina mlijeka, što se individualno dosta razlikuje. Različita oboljenja takođe mogu da se odraze na proizvodnju mlijeka. Posebno se pri tome ističu oboljenja vimena i organa za varenje. Ishrana u periodu odgajivanja, intenzitet ishrane junica, utiče na brzinu stasavanja i u nekim slučajevima dovodi do depresije u prvoj laktaciji. Intenzitet ishrane priplodnih junica je prilagođen planiranom uzrastu u periodu teljenja. Kod nas prirast junica u tom periodu najčešće je 600-750g, a ne smije da bude niži od 500g. Takav prirast ne obezbjeđuje normalan razvoj junice i ploda grla kod kojih je ustanovljena steonost.

Ambijentalni uslovi

Iako su toplokrvne životinje, krave reaguju na uslove spoljne sredine. Prije svega to se odnosi na temperaturu ambijenta. U tom pogledu postoji i određena rasna osobenost. Većina naših rasa je iz umjerenog regiona, tako da kod njih postoji određena osjetljivost na preniske i previsoke temperature. U našem klimatskom pojasu smatra se da je gornja granica koju krave mogu bez problema da podnesu 27,5°C. Iznad ove temperature opada konzumiranje hrane i proizvodnja mlijeka. Na 44°C konzumiranje potpuno prestaje. Niske temperature ambijenta takođe mogu da utiču na smanjenje proizvodnje. U našim uslovima na – 4°C mliječnost opada za 4%. Relativna vlažnost vazduha ponekad više utiče na krave od same temperature. Ako je relativna vlažnost vazduha iznad 90%, dolazi do opadanja u proizvodnji mlijeka.

Ishrana u laktaciji

Ishrana je najvažniji činilac koji utiče na količinu, a potom i na sastav mlijeka. Pri tome bi trebalo imati u vidu da ishrana ima najveći uticaj u srednjem dijelu laktacije (koji traje najduže, oko 6 mjeseci). U početnom dijelu laktacije ishrana ima manjeg uticaja jer se jednim dijelom odvija na bazi tjelesnih rezervi stvorenih ranije. Osnovni parametar kojim ishrana utiče na proizvodnju mlijeka je zastupljenost HM u obroku, koja zavisi od odnosa kabaste i koncentrovane hrane. Povećanjem udjela koncentrovane hrane u obroku povećava se ukupna proizvodnja mlijeka, ali se tada smanjuje procenat mliječne masti. Kada se povećava udio kabaste hrane povećava se procenat mliječne masti, ali opada ukupna količina proizvedenog mlijeka. I učestalost hranjenja ima određeni uticaj na količinu i sastav mlijeka. Povećanje nivoa ishrane se postiže povećanim udjelom koncentrata u obroku, što depresivno utiče na procenat mliječne masti. Tada je bolje da se koncentrat daje više puta na dan.

Ipak, pravi put je poboljšanje kvaliteta kabaste stočne hrane. Kada u obroku ima više celuloze stvara se i više sirćetne kiseline koja je prekursor za stvaranje mliječne masti. Krajnji produkt fermentacije skroba iz koncentrata u buragu je najvećim dijelom propionska kiselina. Ona se ne koristi za sintezu mliječne masti već za porast, tako da su obroci bogatiji skrobom podesniji za ishranu tovnih grla. Pojedina hraniva mogu da imaju specifičan uticaj na proizvodnju mlijeka. Poznato je da krave daju više mlijeka kada se u ljetnjim mjesecima hrane svježom kabastom hranom. Međutim, ima slučajeva da u ljetnje vrijeme, zbog čestih oscilacija u sastavu obroka količina mlijeka može da ima velike oscilacije i pri tome bude manja nego u zimskim mjesecima. Postoje podaci da krave daju više mlijeka na paši nego kada im se hrana daje pokošena. Razlog za to je što one, kada se hrane slobodno, mogu da proberu kvalitetniju hranu. Zamjena sijena silažom dovodi do povećanja proizvodnje mlijeka. Ishrana zelenom hranom u proljeće, kada je u biljnoj masi više vlage, djeluje depresivno na procenat mliječne masti. Veoma je važno da se pri svakoj promjeni obroka kravama (odnosno populaciji mikroorganizama u buragu) omogući da se postepeno priviknu. Taj period može da traje duže ili kraće, ali je najčešće, zavisno od promjene, od jedne do dvije nedelje.

Kvalitet hrane

Nivo ishrane, svarljivost hraniva i koncentracija obroka imaju veći uticaj na proizvodnju mlijeka, nego bilo koje pojedinačno hranivo. Sastav mlijeka se putem ishrane može promjeniti. Pri tome najlakše dolazi do promjena u procentu mliječne masti. Udio proteina je nešto teže izmijeniti, dok se na zastupljenost mliječnog šećera praktično ne može uticati. Trebalo bi imati u vidu da u organizmu krave postoje jaki mehanizmi koji nastoje da održe proizvodnju i sastav mlijeka. Ako je potrebno, one koriste i tjelesne rezerve (masno tkivo) da bi održale proizvodnju mlijeka. Jedan kilogram tjelesne mase obezbjeđuje energiju za 6-7kg mlijeka, ali proteina samo za 3-4kg. Stoga je deficit proteina više izražen problem. Udio vlakana u obroku bitno utiče na sadržaj mliječne masti. Opadanje udjela mliječne masti je normalna pojava pri prelasku sa zimskog na ljetnji obrok, što se ublažava davanjem određene količine sijena. Davanje obroka sa većim udjelom repe može da dovede do smanjenja sadržaja mliječne masti. Takođe, ako se kabasta hrana suviše usitni, ona se manje koristi za sintezu sirćetne kiseline što dovodi do opadanja sadržaja mliječne masti. Postoje specifični obroci kojima se može uticati i na sastav mliječne masti. Hraniva koja daju takve efekte su palmina i kokosova sačma koje su bogate zasićenim masnim kiselinama. Mliječna mast ima sposobnost da upije određene mirise i ukuse što stvara poteškoće prerađivačima mlijeka. Neke biljke mogu da budu nosioci tih mirisa. To je posebno izraženo kod crnog i bijelog luka, a u manjoj mjeri i uljane repice, kao i nekih vrsta silaže. Kada se muža obavlja u otvorene posude može da dođe i do indirektne kontaminacije mlijeka. U mlijeku mogu da se nađu i neke nepoželjne supstance porjeklom iz hrane. To se posebno odnosi na mikotoksine, pesticide, herbicide kao i rezidue lijekova koji se koriste za liječenje nekih oboljenja krava.

Izvor: pssrs.net

Mjere za produžavanje faze mirovanja kod voćaka

Agrosavjet
-
0
Mjere za produžavanje faze mirovanja kod voćaka

Jedan od načina koji se pokazao kao dobar  kao  mjera koja može pomoći da se posljedice temperaturnih kolebanja  tokom ovog perioda ublaže je krečenje voćnih stabala . Krečenje stabala obavezno se radi u jesen, ali se može primijeniti u 2-3 navrata tokom jeseni i zime. Recept po kome se priprema krečna čorba je 5 kg negašenog kreča, 0.5 kg kuhinjske soli i 0.25 kg sumpora, dodati vodu  i o staviti smjesu da odstoji 2 dana da bi se ljepljivost povećala i tada je primeniti.

Bijela boja odbija sunčeve zrake i otežava naglo zagrijevanje stabla. Na taj način usporava kretanje sokova  i kretanje vegetacije se može odložiti  za nekoliko dana . Ova mjera najviše efekata daje kod koštičavog voća , prije svega kajsije, breskve, šljive i višnje i kod kojih ova temperaturna kolebanja mogu i izazvati kretanje vegetacije.

Preporuka je i da se rezidba zasada voća u ovoj godini pomjeri za neki kasniji period , jer zimskom rezidbom podstičemo aktivnost voćaka i one tada postaju osjetljivije na niske zimske temperature koje mogu uslijediti  posle ovako dugog i lijepog vremena. S obzirom na to da je i jesen bila duga i jako lijepa sa dosta visokim temperaturama za doba godine, diferenciranje cvijetnih pupoljaka je dugo trajalo i u takvim uslovima voćni zasadi su posebno osetljivi na nagli  pad i porast temperature u narednom periodu.

Pročitajte: Krečenje stabala voća – Uzaludan posao ili dobra zaštita?

Jedan od načina koji se pokazao kao dobar  kao  mjera koja može pomoći da se posljedice temperaturnih kolebanja  tokom ovog perioda ublaže je krečenje voćnih stabala . Krečenje stabala obavezno se radi u jesen, ali se može primijeniti u 2-3 navrata tokom jeseni i zime. Recept po kome se priprema krečna čorba je 5 kg negašenog kreča, 0.5 kg kuhinjske soli i 0.25 kg sumpora ,dodati vodu  i o staviti smesu da odstoji 2 dana da bi se lepljivost povećala i tada je primeniti.

Bijela boja odbija sunčeve zrake i otežava naglo zagrijevanje stabla. Na taj način usporava kretanje sokova  i kretanje vegetacije se može odložiti  za nekoliko dana . Ova mjera najviše efekata daje kod koštičavog voća , prije svega kajsije, breskve, šljive i višnje i kod kojih ova temperaturna kolebanja mogu i izazvati kretanje vegetacije.

Preporuka je i da se rezidba zasada voća u ovoj godini pomjeri za neki kasniji period , jer zimskom rezidbom podstičemo aktivnost voćaka i one tada postaju osjetljivije na niske zimske temperature koje mogu uslijediti  poslije ovako dugog i lijepog vremena. S obzirom na to da je i jesen bila duga i jako lijepa sa dosta visokim temperaturama za doba godine, diferenciranje cvijetnih pupoljaka je dugo trajalo i u takvim uslovima voćni zasadi su posebno osetljivi na nagli  pad i porast temperature u narednom periodu.

Dipl.ing. Snežana Dragićević-Filipović

PSSS Čačak

Kako izgleda krompir pun hemije: Na ovaj dio morate obratiti pažnju

Agrosavjet
-
0
Kako izgleda krompir pun hemije: Na ovaj dio morate obratiti pažnju

​Krompir je osnovna namirnica mnogih jela širom svijeta, ali postoji jedna stvar na koju morate obratiti pažnju.

Jedan mali detalj može otkriti prisustvo pesticida koji mogu biti opasni po vaše zdravlje. Zelena boja kore na krompiru može biti znak toksičnih supstanci u ovom povrću, prenosi „24sata“.

Zelena boja se javlja prirodno kada krompir bude izložen svjetlosti, što podstiče proizvodnju hlorofila. Međutim, ispod ove zelene boje može se kriti solanin, otrovna supstanca koja može biti štetna po zdravlje.

Pročitajte: Pesticidi u hrani – Koje mjere preduzeti?

Solanin se proizvodi kako bi zaštitio krompir od insekata i gljivica, ali može biti štetan po ljude. Može oštetiti ćelijske membrane i negativno uticati na crijevnu propustljivost.

Iako je solanin prisutan u malim količinama u krompiru, izlaganje svjetlosti može povećati njegov nivo. Ljuštenje krompira može smanjiti prisustvo solanina, ali ne u potpunosti.

Ako primijetite zelenu boju na krompiru, možete odsjeći zahvaćeni dio, ali ako je zelena boja prisutna na većem dijelu krompira, najbolje je izbjegavati ga.

Da biste spriječili stvaranje solanina, čuvajte krompir na suhom i tamnom mjestu, daleko od sunčeve svjetlosti. Ovim jednostavnim korakom možete zaštititi svoje zdravlje i uživati u bezbjednoj hrani, prenosi „Oslobođenje„.

Kako pravilno orezivati voćke?

Agrosavjet
-
0
Kako pravilno orezivati voćke?

Orezivanje voćaka je jedna od ključnih agrotehničkih mjera koja direktno utiče na njihov rast, razvoj i plodonošenje.

Šta se postiže orezivanjem?

Pravilnom rezidbom poboljšava se prozračnost krošnje, omogućava bolja osunčanost, smanjuje rizik od bolesti i štetočina, te se podstiče formiranje kvalitetnijih plodova. Osim toga, orezivanje doprinosi ravnoteži između vegetativnog i generativnog rasta, što je od suštinskog značaja za dugovječnost i produktivnost voćke. Bez redovne i pravilne rezidbe, voćke mogu postati previše guste, sa smanjenom rodnošću i većom podložnošću različitim stresnim faktorima.

Naučiti razlikovati pupoljke

cvijetni i lisni pupoljci

Ako orezujete dok biljka miruje, morate poznavati razlike između dvije vrste pupoljaka. Postoje cvjetni i lisni pupoljci. Ako je svrha rezidbe poticanje cvjetanja i plodonošenja, ni u kojem slučaju ne smijete dirati cvjetne pupove. Ako se voćka redovno ne reže, postupno dolazi do premještanja rasta i vrhove ili obod krošnje, a niži dijelovi odumiru. Voćka gubi rodnu površinu, slabi rast mladica, a rodnost još više opada jer nema obnove rodnih izdanaka. Voćka koja se redovno orezuje ima prozračnu i dobro osvijetljenu krošnju, što povoljno utiče na kakvoću plodova i zdravstveno stanje voćke.

 

U zgusnutim i zasjenjenim krošnjama predugo se zadržava vlaga nakon kiše i zato su voćke sklone bolestima. Orezane se krošnje  zbog obilja svjetla i prozračivanja brže suše i rjeđe dolazi do infekcije.

Važno je znati

Jedno od ključnih pravila za rezidbu je da uvijek orezujete grane neposredno iznad pupoljaka, koje će se naknadno transformirati u nove izdanke. Stoga je vrlo važno paziti u kojem smjeru pupoljci „gledaju“, jer će u budućnosti u istom smjeru rasti novi izbojci. Prikraćivanje ljetorasta treba izvršiti neposredno iznad pupoljka, 2-3 mm, sa blago zakošenim rezom prema sredini pupoljka. Na primjer, ako želite oblikovati krunu samostojećeg grma, grane treba podrezati blizu pupova, koji su orijentirani prema van kako bi otvorili središte.

Orezivanje voćki važan je zadatak koji će vam pomoći da iz godine u godinu imate bolji urod i obliniju berbu omiljenih plodova. No, to nije nimalo jednostavan zadatak. Zašto? Postoje posebne tehnike potrebne za orezivanje različitih vrsta voćaka, kao i pravilno doba godine kad se one režu. Stoga su profesionalni vrtlari izdvojili šest najčešćih grešaka pri rezidbi voćaka koje treba izbjegavati.

Rezidba u pogrešno vrijeme

Bilo bi pogrešno pretpostaviti da će sve voćke, odabrane za vaš vrt, zahtijevati orezivanje u isto doba godine. Naime, različite vrste trebaju rezidbu u različito doba godine. Na primjer, stabla jabuka i krušaka orezujete zimi, tokom njihova mirovanja nakon što lišće opadne.

Međutim, koštičave voćke, poput breskvi, šljiva, trešanja i marelica, potrebno je orezivati u proljeće ili ljeto. Te se voćke orezuju kada su u aktivnom rastu kako bi se izbjegle bolesti, poput srebrnog lišća, čije su spore aktivne zimi i mogu ući u rezove tokom perioda mirovanja.

Ako voćke orežete prerano, npr. u jesen kada je vrijeme još toplo, tada mogu izbaciti novi rast koji neće imati vremena očvrsnuti. Taj će novi rast biti osjetljiv na oštećenja od zimskih mrazeva. Nadalje, neke voćke, poput stabla smokve, pustiće sok ako se orezuju tokom ljeta. To je najbolje izbjegavati jer stablo uslijed stresa može biti izloženo povećanom riziku od bolesti.

Pročitajte: OREZIVANJEM i ČUPKANJEM do savršene biljke i maksimalnog PRINOSA!

Previše orezivanja

Zbog prekomjernog orezivanja može doći do niza problema kao što su smanjeni urod, oslabljena struktura stabla, sporiji oporavak i odgođena berba. Takođe, ukoliko se deblo stabla i preostale grane izlože prekomjernoj količini sunčeve svjetlosti, može doći do opekotina koje se u konačnici mogu pokazati kobnima za stablo.

Pri orezivanju bilo koje voćke, bolje je pridržavati se pravila „rezidbe jedne trećine“ i ne uklanjati više od trećine stabla niti u jednom trenutku.

Ako ipak trebate obnoviti zaraslo ili zapušteno stablo, bolje je to učiniti kroz nekoliko godina nego odjednom. Zapamtite, dramatičnom snažnom rezidbom možete nepotrebno ukloniti rodne grane, a stablo može reagovati na način da pusti nove, slabe grane koje neće moći nositi težinu velikog uroda nego će pucati i stvoriti ulazne tačke za štetočine i bolesti.

Nepravilni rezovi

Način na koji orezujete važan je za osiguravanje dugoročnog zdravlja vaše voćke. Uobičajenu grešku predstavlja rez u ravnini. Ova vrsta posjekotine neće pravilno zacijeliti i može se inficirati, što potencijalno uzrokuje probleme. Preporučuje se orezivanje grana do ovratnika – izbočine koja se nalazi na mjestu gdje se grana susreće s glavnom granom ili deblom. Pritom se ovratnik ne smije oštetiti, što se vrlo često događa kod reza u ravnini. Osim toga, probleme može uzrokovati i ostavljanje velikog dijela mrtve grane.

Kada je riječ o rezanju velikih grana, stručnjaci preporučuju uklanjanje u dijelovima, što će smanjiti težinu i spriječiti povlačenje kore pri odvajanju grane od debla. Takvo oštećenje kore ostavlja gole dijelove stabla koji su osjetljivi na štetočine i bolesti.

Svaka bolest ili propadanje uzrokovano neprikladnim rezovima može naštetiti zdravlju stabla, pa čak i potencijalno ubiti voćku.

Pročitajte: Zašto je danas OREZIVANJE VOĆAKA toliko bitno kada su voćke i prije davale plodove?

Korištenje prljavog alata

Jedno od glavnih vrtlarskih pravila uopšteno odnosi se na čist i oštar vrtni alat. U slučaju orezivanja tupi i zarđali alati napraviće nazubljene i izlizane rezove na granama, pa čak i oštetiti koru. Takvim posjekotinama može trebati više vremena da zacijele, ostavljajući stabla osjetljivijima na štetočine i gljivične bolesti.

Alati se mogu održavati oštrim pomoću jednostavnih džepnih kamenčića za oštrenje, dok se maramice za sterilizaciju mogu koristiti kako bi se alat zaštitio od bolesti. Oprema za dezinfekciju je važna kako bi se izbjeglo širenje bolesti po vrtu. Čišćenje alata ne oduzima mnogo vremena, a ako to radite redovno, zadatak će biti brz i jednostavan.

Korištenje pogrešnog alata

Ne samo da alat mora biti čist i oštar, nego je bitno i što koristite. Za rezidbu su potrebne vrtne škare, pile, škare za rezanje grana… pri čemu treba znati da se svaki komad alata koristi za određenu debljinu grana jer korištenje pogrešnog alata može dovesti do oštećenja na stablu. Uvijek provjerite preporuke proizvođača za maksimalnu debljinu grana koje mogu rezati.

Izostanak orezivanja

Rast voćki bez nadzora i orezivanja može uzrokovati niz potencijalnih problema: rast pod neželjenim uglom ili previsoko, ograničena proizvodnja plodova, velik broj mrtvih i bolesnih grana čiji pad uzrokuje opasnost i koje šire patogene po ostatku stabla.

1...192021...1.017Stranica 20 of 1.017

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia