субота, јануар 11, 2025
Naslovnica Blog Stranica 16

Proizvodnja rakije lozovače i komovice

U svijetu su rakije od grožđa izuzetno cijenjene i zauzimaju posebno mjesto. Neka od najpoznatijih pića na svijetu, pored vina, proizvode se upravo od grožđa (konjak). Za proizvodnju rakija od grožđa koristi se grožđe plemenite vinove loze.

Za proizvodnju lozovače koristi se grožđe koje ne sadrži dovoljno šećera da bi se od njega dobilo kvalitetno vino. Lozovača se proizvodi destilacijom prevrelog kljuka od grožđa. Grožđe se odmah nakon berbe mulja a iz kljuka treba izdvojiti peteljkovinu. Kljuk se prebacuje u sudove za vrenje gde se ostavlja 20% slobodnog prostora kako ne bi došlo do kipljenja. Dužina fermentacije zavisi od temperature prostorije i obično traje sedam dana. Kraj fermentacije je najbolje utvrditi širomjerom, a smatra se da je fermentacija završena kada se na skali Ekslovog širomjera očita vrijednost 0° ili nekoliko stepeni iznad 0°. Destilacija prevrelog kljuka je obično dvokratna pri čemu se prvo dobija sirova meka rakija koja se potom redestiliše. Dodavanjem destilovane vode destilat svodimo na željenu jačinu. Od 100kg kljuka od grožđa dobija se oko 15 litara rakije lozovače jačine 50 vol/% alkohola.

Komovica je rakija odnosno nusprodukt u procesu pravljenja crvenog vina. Komovica se proizvodi destilacijom prevrele komine od grožđa koje ostaje nakon cijeđenja vina u proizvodnji crvenih vina. Komovica se može dobiti i podvrgavanjem slatke komine koja se dobija kod cijeđenja šire u proizvodnji bijelih vina. Prevrela komina kod proizvodnje crvenih vina u sebi može sadržavati još neprevrelog šećera pa je prije destilacije treba ostaviti na dodatno vrenje. Kominu tokom fermentacije ili čuvanja do destilacije treba zaštititi od vazduha. Vrenje slatke komine obično traje oko tri sedmice. Prevrela komina se lako kvari pa je destilaciju potrebno obaviti u što kraćem roku nakon završetka fermentacije. Od 100 kg komine dobijene od vina jačine 10 vol/% alkohola može se može se očekivati 10 litara rakije komovice jačine 50 vol % alkohola.

Izvor: pssrs.net

Uz ova četiri načina zamrznite i čuvate paradajz

Zamrzavanje paradajza je vrlo praktično za one koji imaju veće količine ovog povrća, a nemaju kada da ga pojedu ili termički obrade u sok, salsu ili neku drugu zimnicu.

Kao i za one koji su zbog velikih vrućina izbjegavali kuvanje soka usred ljeta, pa su taj posao ostavili za hladnije dane.

Šta se gubi zamrzavanjem?

On gubi neke nutrijente, ali zadržava većinu korisnih sastojaka. Na primker, gubi dio C vitamina, ali zadržava likopen, antioksidans koji se čak bolje apsorbuje u organizam kada je termički obrađen – kuvanjem ili dinstanjem. Osim toga, ostaju i vlakna i minerali kao što su kalijum, magnezijum i kalcijum.

S obzirom da je pun vode, zamrzavanje dovodi do promiene teksture ploda zbog pucanja ćelijskih zidova što znači da će, kada se odmrzne, biti kašast, ali i dalje iskoristiv za mnoga jela kao što su supe, umaci, sataraš.

Iz iskustva znamo da i odmrznut imaju onaj specifičan miris, ali priznajemo, tekstura se značajno mijenja.

Evo četiri načina kako ga zamrznuti

1. Zamrzavanje cijelih

Ovaj način možete koristiti ako imate manje plodove ili čeri paradjz i dovoljno mjesta u zamrzivaču. Kasnije ga možete koristiti za sve namjene. Možete ih prvo blanširati da biste uklonili kožicu iako, ona će se vrlo lako skinuti nakon odmrzavanja. Važno je da ih u kesice ne stavite dok su svježe jer će se zalijepiti, pa će kasnije biti teško rukovati s njima.

Prvo ih operite, osušite i stavite na neki tanjir, lim i sl. pa stavite u zamrzivač na nekoliko sati. Nakon toga ih izvadite i prebacite u kesicu.

2. Nasjeckan

Ako želite da skratite vrijeme pripreme obroka, najbolje je nasjeći plodove na željenu veličinu – sitnije za umake, krupnije za staraš i sl. Nakon toga ih zamrznite na isti način kao cijele, a onda prebacite u kesice.

3. U obliku pirea

U slučaju da nemate dovoljnu količinu za kuvanje soka ili pirea koji biste čuvali u špajzu, paradajz možete izblendati, sipati u posudice za led, manje plastične posude ili kesicu, pa ih koristiti po potrebi.

4. Pečen

Možete ih zamrznuti i pečene. Ako su manji, dovoljno je da ih prepolovite, a veće isjecite na deblje kriške. Stavite ih na lim za pečenje, posolite i prelijte uljem. Pecite ih na 180°C dok ne omekšaju, oko 20-30 minuta. Nakon hlađenja ih stavite u plastične posude ili kesice.

Savjeti i preporuke

Čitav paradajz, komadiće i pire ne morate odmrzavati prije korišćenja nego ih odmah ubacite u jelo.Računajte na to da je zamrznut paradajz već omekšao, pa će im trebati kraće vrijeme termičke obrade.

Preporuka je da se potroše do šest meseci, a najkasnije do godinu dana, jer vremenom gube ukus, prenosi Agroklub.

3 načina da sami osušite paprike i čili papričice kod kuće

Bilo da ste u prodavnici ili na pijaci pronašli omiljenu vrstu paprike, tu blagodet možete da pretvorite u zalihu za zimu koja će da upotpuni ukus vašim obrocima. Evo tri načina kako možete da osušite običnu ili čili papričicu u kućnim uslovima.

Sušenje paprike na vazduhu

Ukoliko su kraj ljeta i početak jeseni suvi s dnevnim temperaturama iznad 20 stepeni, najlakši način za sušenje paprike je na vazduhu.

Korak 1: Priprema paprike

Odaberite paprike koje nisu debele, jer se deblje paprike neće dovoljno brzo osuštiti i mogu da počnu da mijenjaju oblik.

Odaberite svježe paprike, bez fizičkih oštećenja od insekata ili bolesti.

Korak 2: Postupak sušenja na vazduhu

Pomoću duge igle i konca nanižite papriku na konac provlaćeči ga kroz stabljiku. Ostavite dovoljno prostora između paprika za protok vazduha.

Objesite paprike da se suše na mjestu s dobrim protokom vazduha i sunca. Zavisno od vlažnosti vazduha, ovaj postupak može da traje 3-4 nedelje, dok se paprika potpuno ne osuši. Paprika je potpuno suva kada postane lomljiva.

Ovako osušenu papriku čuvajte u hermetički zatvorenim teglama dalje od sunčeve svjetlosti.

Dehidrirajte papriku dehidratorom za hranu

Ukoliko se dogodi da je ljeto vlažno, vlaga u zraku može da spriječi da se paprika prirodno osuši na vazduhu. Upotreba dehidratora hrane je najbrži i najlakši način sušenja paprike. On djeluje cirkulacijom, odnosno laganim protokom blago zagrejanog vazduha.

Korak 1: Priprema paprike

Odaberite svježe paprike bez ikakvih vidljivih oštećenja. Male čili papričice možete da sušite cijele. Veće paprike će brže da dehidriraju kad se narežu na komade.

Koristite rukavice kada rukujete sa ljutom paprikom u isijecite ih na jednake komade

Korak 2: Postupak sušenja u dehidratoru

Raširite papriku na mrežu za sušenje i podesite temperaturu između 50-60 stepeni (ili prema uputstvima za vaš dehidrator hrane).

Provjeravajte tokom postupka sušenja i uklanjajte suvu papriku, jer svi komadi neće se sušiti istom brzinom. Paprika je u potpunosti suva kada je lomljiva. Vrijeme dehidracije može da traje 4-12 sati, zavisno od debljine paprike.

Dehidriranu papriku čuvajte u staklenim posudama sa poklopcem, poput tegli, dalje od direktne svjetlosti kako bi sačuvale boju.

Sušenje paprike u rerni

Paprike ili čili papričice možete da osušite i u rerni na vrlo niskoj temperaturi.

Korak 1: Priprema paprike

Ukoliko je veća paprika, isijecite je na jednake komade da bi se brže osušila, a male možete da sušite cijele.

Korak 2: Postupak sušenja u rerni

Rasporedite paprike na podlogu za pečenje i stavite u rernu na 65 stepeni. Ostavite vrata od rerne malo otvorena da bi ispuštala vlagu.

Pročitajte: Kako do pune korpe paprike: Savjeti za obilnu berbu

Provjeravajte papriku na svakih 30 minuta, obrnite ih po potrebi, a one suve komade uklonite. Zavisno od vrste paprike, sušenje u rerni može da traje 1-2 sata. Paprika je potpuno suva kada je lomljiva.

Potpuno osušenu papriku čuvajte u hermetički zatvorenim teglama, dalje od sunčeve svetlosti.

Upotreba suve paprike i čili papričica

Upotreba sušene paprike je svestrana. Možete ih stavljati direktno u čorbe i one će se hidrirati dok čorba vri. Možete i da ih sameljete u prah i upotrebite u omiljenim receptima.

Takođe možete i da ih rehidrirate, a evo i kako.

Zagrejte tiganj na srednje jaku vatru. Ubacite suve paprike i prepecite ih dok ne zamirišu, što je oko 30 sekundi sa svake strane. Zatim, dodajte kipuću vodu i pustite da se paprike namoče. Dodajte dovoljno vode da pokrije paprike i pustite ih da upijaju vodu oko 15-30 minuta.

Izvor: Grow a good life / preuzeto sa agromedia.rs

Turšija od crvenih paprika: Prije nego što stigne prava zimnica

Ova jesen stigla je ranije nego što je uobičajeno, tako da domaćice mogu biti u dilemi – da li je vrijeme za pravljenje ‘prave’ zimnice ili je i dalje rano.

U svakom slučaju dobro će vam doći recept za crvene paprike koje možete jesti već dva dana nakon sto ih pripremite.

Sastojci:

1 kg crvenih paprika

10 čenova bijelog luka (može se povećati/smanjiti po želji)

1 čaša jabukovog sirćeta

1/2 čaše maslinovog ulja (može i suncokretovo)

1 puna kašičica soli

8-10 zrna bibera (opciono)

1 kašičica sjemenki kima (opciono)

1/4 veze peršuna

Priprema:

Najprije uklonite sjemenke iz paprika. Isjeckajte na ne previše sitne komade. U jednu šerpu stavite sirće, ulje i so, kada proključa, dodajte paprike i kuvajte 3 minuta. To je dovoljno. Nakon što isključite šporet, dodajte peršun i biber dok je još vruće. Stavite u sterilizovanu teglu dok je vruće i ostavite na sobnoj temperaturi dok se ne ohladi. Zatim stavite u frižider i ostavite dva dana. Jedan dan je takođe dovoljan, ali nakon dva dana dobijate vrhunsku turšiju, prenose Vijesti.me.

Pogleldajte video pripreme ove salate na instagram profilu Bajkovito selo

Spremite biljke za jesen prije nego što bude kasno

Na pragu promjene godišnjih doba treba promijeniti ljetnji režim njege biljaka jer temperatura pada, a količina sunčevog svjetla koje primaju tokom dana se smanjuje.

Biljke osjećaju ove suptilne promjene i potrebno je da unesete male izmjene u njihovu njegu kako bi ostale zdrave i u punoj kondiciji.

Pošto se Zemlja blago udaljava od Sunca, mijenja se ugao pod kojim svjetlo prodire u prostorije. Zato treba da počnete da pomalo premještate saksije kako biste osigurali biljkama optimalnu količinu svjetlosti. Možda će, u prvo vrijeme, biti potrebno nekoliko pokušaja i promašaja, ali sigurno ćete naći položaj koji će biljkama najviše odgovarati.

Kako pada temperatura, a količina svjetla se smanjuje, biljkama će biti potrebno i manje vode. Zato proredite zalivanje i obavezno provjeravajte da li je zemlja suva prije nego što je ponovo ovlažite.

Pravilo za većinu biljaka je da prva dva centimetra treba da se osuše, a to provjerite prstom.

Mada im treba manje zalivanja, biljkama odgovara da vazduh bude vlažniji, naročito onima koje potiču iz tropskih krajeva. Pored ovlaživača, korisno je i da grupišete saksije, jer nekoliko biljaka zajedno mogu da stvore mikroklimu sa odgovarajućom vlažnošću.

Jesen je i pravo vrijeme za presađivanje biljaka – ako vidite da neke od njih prosto „pucaju“ od izdanaka, promijenite im saksiju za broj veću (oko 2cm u prečniku) ili podijelite na dvije saksije, prenosi Mondo.

Domaći džem od šljiva iz rerne: Ukusniji i bez konzervansa

Ako tražite jednostavan, ali ukusan način da pripremite džem od šljiva, isprobajte ovaj recept u kojem se džem peče u rerni. Ovaj metod je ne samo lakši, već omogućava bogatiji ukus koji će se dugo zadržati.

U nastavku vam donosimo recept i detaljan način pripreme.

Džem od šljiva iz rerne

Sastojci:

  • 3 kg šljiva
  • 1 kg šećera
  • 3 kašike ruma
  • jedna kaščica cimeta
  • vanilin šećer

Priprema:

  1. Šljive dobro operite, osušite na kuhinjskoj krpi ili ih ostavite da se same osuše. Zatim ih prepolovite i izvadite koštice. Važno je da odbacite oštećene ili crvljive šljive, a najbolje je koristiti zrele i mekane plodove.
  2. Zagrijte rernu na 200°C. U dublju tepsiju stavite prepolovljene šljive i dodajte šećer i vanilin šećer. Dobro promiješajte i prilagodite veličinu tepsije tako da šljive budu raspoređene u jednom sloju – zbog ravnomjernog pečenja.
  3. Poklopite tepsiju i stavite u rernu. Prvih 30 minuta šljive se peku pod poklopcem. Nakon toga, izvadite tepsiju, promiješajte šljive i vratite u rernu bez poklopca.
  4. Ostavite da se džem krčka 2,5 sata, povremeno ga miješajući kako bi se ravnomjerno zgusnuo.
  5. Kada primijetite da se džem zgusnuo, dodajte rum i cimet i vratite u rernu na još 10 minuta.
  6. Izvadite džem iz rerne i sipajte ga u unaprijed sterilizovane tople tegle. Zatvorite tegle i čuvajte ih na hladnom i mračnom mjestu sa konstantnom temperaturom.

Isprobajte ovaj metod pripreme džema u rerni i uživajte u bogatom i intenzivnom ukusu!

Kako napraviti kompost za 14 dana koristeći Berkli metod: Cvijeće i povrće posađeno u njega raste i buja velikom brzinom

Ovaj metod kompostiranja, razvijen na Univerzitetu Berkli u Kaliforniji, maksimizira mikrobiotsku aktivnost za proizvodnju visokokvalitetnog komposta za samo 14-18 dana.

Svi znaju da je kompost kao crno zlato za vašu baštu. Ali često dobijanje dobrog komposta može potrajati.

Ovaj metod toplog kompostiranja, razvijen na Univerzitetu Berkli u Kaliforniji, maksimizira mikrobiotsku aktivnost za proizvodnju visokokvalitetnog komposta za samo 14-18 dana.

Potrebni alati: vile, grabulje i cerada za pokrivanje gomile komposta.

Priprema: Potrebno je napraviti veliku gomilu komposta kako bi se stvorila velika toplota. Trava, grančice, povrće – sve se secka na sitno. Što je materijal tvrđi treba da se secka sitnije.

Materijali koje ćete kompostirati moraju biti specifična mešavina materijala bogatih ugljenikom (braon) i azotom (zeleno). Materijali bogati azotom su mesto odakle dolazi toplota. Odnos ugljenika i azota treba da bude oko 30:1.

„Zeleni“ deo komposta ili materijali bogati azotom

  1. Pokošena trava
  2. Uvelo cveće
  3. Zelene grane isečenog drveta, žbunja ili ruža.
  4. Ostaci voća i povrća, ljuske od jaja

„Smeđi“ ili materijali bogati ugljenikom

  1. Slama
  2. Karton
  3. Papir – novine, salvete, papirni ubrusi, filteri za kafu
  4. Osušene stabljike kukuruza
  5. Otpalo lišće
  6. Osušene borove iglice
  7. Piljevine
  8. Komadići suvog drveta

Izmešajte gomilu zelenog i smeđeg komposta vilama. Zalivajte dobro gomilu komposta. Zatim ga dobro stisnite, izgazite. Ali pre toga dobro natopite gomilu, svaki deo mora biti 50% natopljen.

Da proverite da li je sve dobro natopljeno, uzmite rukama deo i probajte da stisnete kompost, ako izađe par kapi – lepo je natopljeno.

Uzmite ceradu i lepo sve umotajte, postavite kamenje okolo kako bi cerada bila dobro uklopljena.

Gomilu komposta pokrivate kako bi se održala vlaga, toplota, ali i kako bi u toj sredini lepo sve istrulilo.

Svaki dan nakon prvih 24 do 48 sati, okrećite, prevrnite i promešajte gomilu komposta. Koristite vile i grabulje za mešanje.

Kada sve promešate opet lepo sve ušuškajte ceradom ili najlonom. Nastavite da mešate kompost svaki dan. Za 14 dana gomila će postati manja, a materijal će postati braon boje.

Dobijeni kompost možete da koristite u bašti, za prihranu cveća… Iako zvuči komplikovano Berkli metod je veoma jednostavan i dobar način pravljenja komposta.

Recept koji je oduševio mnoge: Spakujte grožđe u tegle za zimu (VIDEO)

Dok ovih dana uživamo u slatkom domaćem grožđu, svima nam je barem jednom prošlo kroz glavu kako bi bilo lijepo ta mirisna i ukusna zrna sačuvati za zimu i dane kada ih nema.

Međutim, kako to da napravimo bez da ih prerađujemo ili ako ne želimo da od grožđa pravimo vino, sirće ili džem?

Navodno postoji dobar trik.

Posljednjih dana svi pričaju o načinu na koji se to može i napraviti, a za to su vam, uz grožđe, potrebna samo dva sastojka, koja grožđu neće promijeniti ukus, prenosi Superžena.

Od grožđa možete praviti i ulje i pekmez, ali, ako želite da isprobate metodu čuvanja svježih zrna kako biste uživali u grožđu tokom cijele godine, tada isprobajte recept u nastavku.

Potrebno vam je:

– grožđe

– voda

– šećer

Priprema:

Pripremite velike tegle koje ćete oprati i sterilisati.

Skinite zrna s grozdova, stavite ih u veliku posudu ili šerpu i dobro operite i ocijedite. Punite tegle do vrha zrnima, a zatim svaku teglu napunite vrućom vodom i na kraj dodajte jednu kašiku šećera. Tegle čvrsto zatvorite, pa ih na stranu poklopca slažite jednu do druge u veliku šerpu (najbolje onu koji koristite za pečenje ajvara). Šerpu napunite vodom, zagrijte do ključanja i pustite da kuva pet minuta. Isključite i ostavite tegle tako dok se ne ohlade.

Kad su se ohladile, tegle izvadite iz šerpe, obrišite i spremite na tamno i hladno mjesto, najbolje podrum ili špajzu (ali ne i u frižider).

Ovako pripremljeno grožđe možete jesti već nakon nekoliko dana, ali i nedjelja.

Da li je med zdraviji od šećera?

Britanski doktor Tim Spektor s King’s Collegea u Londonu objasnio je zašto zamJena šećera medom neće značajno uticati na zdravlje zuba i nivo glukoze u krvi, piše Daily Mail.

Prema njegovim riječima, šećer ne treba zamijeniti medom.

Ljekar je objasnio da je jedina razlika između različitih vrsta šećera, meda i javorovog sirupa – cijena.

Ovi proizvodi  se uopšteno smatraju bezopasnom alternativom bijelom šećeru, ali ne pomažu u zaštiti zuba od karijesa niti sprječavaju dijabetes.

Spektor naglašava da je molekul šećera identičan i u običnom šećeru i u medu. Svaki od njih može uzrokovati skokove glukoze u krvi.

Povećanje koncentracije glukoze u krvi normalno je nakon jela, ali drastične fluktuacije nivoa povećavaju rizik od dijabetesa te bolesti srca i kardiovaskularnog sistema.

Ljekar je dodao da kvalitetan med pomaže kod kašlja, ali umjerena upotreba šećera nije „štetna“.

Muškarci ne bi trebali konzumirati više od 36 grama dodatog šećera dnevno, a žene ne bi trebale konzumirati više od 25 grama dodatog šećera dnevno.

Najpoznatiji prirodni šećeri su saharoza, glukoza, fruktoza, laktoza i maltoza.

Izvor: Index.hr

Pravilna dezinfekcija štala

Pravilna higijena štale je veoma važna za zdravlje i odvijanje svih fizioloških funkcija u organizmu domaćih životinja. Potrebna je redovna zamena prostirke i čišćenje štale od izlučevina da bi se životinje zaštitile od bakterija.

Tako ne dolazi do zaraze među životinjama, ne dolazi do upala, dobija se mleko odličnog kvaliteta sa malim brojem bakterija i somatskih ćelija u jednom milimetru mleka.

Da ne bi došlo do zaraze obavlja se preventivna dezinfekcija. Planska dezinfekcija se sprovodi kada se bolest kod životinja već pojavila. Preventivna dezinfekcija se obavlja jednom godišnje, a najbolje je obavljati dva puta godišnje i to u proleće i u jesen.

Pročitajte: Mjere dezinfekcije u svinjogojstvu

Pre dezinfekcije iz štale iznesemo ceo inventar, koji takođe očistimo i dezinfikujemo. Onda sledi mehaničko čišćenje štale, što podrazumeva kvašenje površina hladnom vodom, pa se te površine dobro izribaju oštrim četkama i na kraju se vrši ispiranje hladnom vodom.

Kad se obavi mehaničko čišćenje, sledi faza sušenja štale i kad se štala osuši sledi prskanje štale rastvorom dezinfekcionog sredstva i to nekoliko puta. Za dezinfikovanje se koriste hlorni kreč, krečno mleko i masna soda.

Dipl.ing.stočarstva Zumreta Trtovac

Izvor: PSSS