Antraknoza paradajza i paprike – Uzročnici: Colletotrichum coccodes (Wallr.) S. Hughes, Colletotrichum gloeosporioides (Penz.) Penz. et Sacc. i Colletotrichum capsici (Sydow) Butler et Bisby.
Antraknoza paradajza i paprike
Simptomi
U pojedinim godinama povoljnim za razvoj antraknoze mogu nastati značajni gubici prinosa paprike i paradajza. Najčešći domaćini C. coccodes su paprika, paradajz i krompir, osim kojih napada i plavi patlidžan, kao i druge brojne biljke prvenstveno iz familija Solanaceae i Cucurbitaceae, ali i nekoliko drugih botaničkih familija biljaka.
Colletotrichum gloeosporioides je izraziti polifag, koji osim paprike, paradajza i plavog patlidžana napada veliki broj zeljastih i drvenastih biljnih vrsta, dok Colletotrichum capsici napada papriku, pasulj, vignu, pamuk i druge brojne biljke domaćine.
Početni simptomi bolesti uočavaju se uglavnom na zrelim, ali i na mlađim plodovima paradajza i paprike u vidu sitnih, vodenastih, crvenkastomrkih pjega eliptičnog oblika, koje u početku zahvataju površinski dio ploda, a zatim se, u povoljnim uslovima za razvoj parazita, šire i spajaju, razarajući mesnato tkiva ploda zbog čega pjege postaju udubljene.
Pročitajte: Folijarno đubrenje voća i povrća
U okviru pjega, u uslovima povećane vlažnosti, često se formiraju sitna crna tjelašca – acervule, sastavljene od zbijenih kratkih konidiofora na kojima se obrazuju veoma brojne jednoćelijske konidije koje su okružene crvenkastonarandžastom želatinoznom masom (eksudatom).
Za vrijeme kišnog vremena, kada je povećana vlažnost zraka, pjege se brzo šire i spajaju, zbog čega plodovi za veoma kratko vrijeme mogu u potpunosti struliti. Osim toga, često na pjegama u blizini sjemene lože, sa perikarpa micelija parazita prodire u unutrašnjost šupljine ploda, gdje inficira novoformirane sjemenke. Parazit inficira mlade ili zrele plodove na zdravim biljkama, kao i one koje su povrijeđeni ili oslabljeni na neki način, dok se na lišću i stabljici simptomi rijetko uočavaju.
Biologija
Iz jedne vegetacije u drugu ovi paraziti se prenose inficiranim sjemenom i zaraženim biljnim ostacima. Upotrebom inficiranog sjemena i sadnjom paprike i paradajza u zaraženo zemljište dolazi do primarnih zaraza pojedinačnih biljaka, koje su potom izvor sekundarnih zaraza za ostale zdrave biljke.
U toku vegetacije ovi paraziti se šire kapljicama vode, koje rastvaraju želatinoznu masu (eksudat) sa oboljelih plodova paprika i paradajza, tako da kiša ili navodnjavanje mogu raspršiti konidije na veću udaljenost ili se one prenose na odjeći ili alatu.
Ove tri vrste se ne mogu razlikovati na osnovu simptoma koje prouzrokuju, već se razlikuju na osnovu toga što C. gloeosporioides formira jednoćelijske, hialine, cilindrične konidije sa zaobljenim vrhovima, a C. capsici konidije srpastog oblika, dok C. coccodes jedini formira sitne crne mikrosklerocije.
Pročitajte: Plamenjača paradajza – Simptomi i zaštita tokom cijele vegetacije
Suzbijanje
Da bi se spriječila antraknoza ploda paradajza i paprike, koju prouzrokuje ova gljiva, osnovna mjera je korištenje sjemena dobijenog od zdravih biljaka i sa parcela gdje bolest nije utvrđena. Osim toga, za preporuku je bitno i korištenje plodoreda, odnosno rotacija paprike i paradajza sa biljkama koje nisu iz familije Solanaceae, kao i uništavanje srodnih korova, koji takođe mogu biti prenosioci ovih parazita.
U slučaju pojave simptoma antraknoze, neophodna je upotreba hemijskih mjera, pri čemu prskanja fungicidima treba izvoditi u razmacima u zavisnosti od vremenskih prilika, uz strogo poštovanje karence.