Ako poštujete ove savjete biljke će vam biti zdrave tokom zime

Zbog zagrijavanja domova zrak unutar prostorija postaje suh, a niže temperature šalju biljke u stadij hibernacije, započinje priču naš sagovornik Mehmed Mešanović, osnivač Plantismusa.

Zalijevanje je nešto na šta morate obratiti posebnu pažnju u narednih nekoliko mjeseci. Većina biljaka koje imamo u svojim domovima ulaze u fazu hibernacije tokom zime te im je rast usporen ili potpuno prestaje. Preporučljivo je zalijevanje prorijediti na jednom sedmično, ali je najsigurnija opcija provjeriti zemlju biljke prije zalijevanja tako što stavimo prst u zemlju na dubinu od 4-5 cm i ukoliko je zemlja suha, biljku zalijemo”, kaže Mešanović.

Nakon zalijevanja potrebno je istresti višak vode iz tanjirića kako ne bi došlo do truljenja korijena. Pokušajte koristiti vodu sobne temperature kako ne biste šokirali korijen biljke. Imajte na umu da različite biljke imaju različite potrebe za vodom. Kaktusi i sukulenti možda uopće neće trebati zalijevanje tokom zime.

Tokom zime sunce se spusti niže na horizontu te intenzitet svjetla pada za 50 posto. Biljke koje zahtijevaju puno svjetla trebamo prebaciti bliže prozorima, dok biljke koje ljeti ne bi podnijele direktno sunce mogu podnijeti slabiji intenzitet direktnog zimskog sunca.

“Kako bismo omogućili što efikasnije iskorištavanje svjetla, trebamo brinuti o čistoći biljaka te ih istuširati ili im prebrisati listove vlažnom krpom. Prašina koja se nakuplja na površini listova sprečava efikasno obavljanje fotosinteze. Iz istog razloga trebamo i prozore održavati čistim”, dodaje.

Zbog manjka svjetla biljke postaju izduženije dok pokušavaju da se približe izvoru svjetla. Neke biljke izgledaju zanimljivo dok ovako rastu, ali ukoliko vam se ne sviđa kako vaša biljka izgleda, možete je ošišati.

Mnoge biljke u našim domovima dolaze iz tropskih krajeva i zahtijevaju dnevne temperature između 18 i 24 stepena celzija te noćne temperature niže za deset stepeni. Za većinu biljaka, temperatura niža od 10 stepeni može biti pogubna.

“Biljke su izuzetno osjetljive na propuh te je dobro po mogućnosti ih odmaknuti nekoliko centimetara od samog stakla prozora. Također, biljke ne podnose izrazito visoke temperature te ih trebamo odmaknuti od direktnih izvora toplote kao što su radijatori, grijalice, peći, itd.”, objašnjava Mešanović.

Postotak vlažnosti zraka u našim domovima tokom zime opada na od pet do deset posto, dok je optimalna vlažnost za kućne biljke 40-50 posto. Oštećenja uzrokovana niskom vlažnošću zraka očituju se suhim i smeđim rubovima listova. Postoji nekoliko stvari koje možemo učiniti kako bismo podigli vlažnost zraka.

Možemo grupisati biljke na jednom mjestu. Biljke odaju vodu procesom transpiracije te će grupa biljaka bolje zadržati i ponovno iskoristiti datu vlažnost. Prije nego grupišete biljke, provjerite da neka od njih nije zaražena nekim nametnikom koji bi se mogao proširiti na druge biljke.

Ukoliko posjedujete ovlaživač zraka, postavite ga u blizinu biljaka. Još jedna opcija je postaviti posudu s vodom u neposrednoj blizini ili ispod saksije s biljkom. Voda će isparavanjem prirodno podignuti nivo vlažnosti zraka oko biljke. Bitno je da saksija ne stoji direktno u vodi te ispod nje možete staviti kamenčiće koji će je držati iznad nivoa vode.

“Tokom zime, kada su biljke u fazi odmaranja, trebamo pauzirati prihranjivanje. Biljke ponovo prihranjujemo u rano proljeće i kroz cijelu sezonu rasta (maj – septembar)”, kaže.

Izbjegavajte presađivanje biljaka tokom zime ukoliko to nije izrazito nužno. Veća saksija znači više zemlje, a više zemlje drži više vode, što će usporiti isušivanje i eventualno dovesti do truljenja korijena i smrti biljke. Ukoliko primijetite da se zemlja prebrzo isušuje te da korijen viri na dnu saksije, znači da je vaša biljka prerasla saksiju i u tom slučaju je možete presaditi.

Zimski uslovi su odlični za život mnogih nametnika na našim biljkama. Učestalo vlažna zemlja može dovesti do stvaranja plijesni (bijele naslage na površini zemlje), koje su glavni izvor hrane za pljesnive mušice (fungus gnats). Prepoznat ćete ih po tome što se uznemire kada dodirnete ili zalijete zemlju te počnu da lete oko biljke.

U odraslom stadiju izgledaju kao vinske mušice, a zadatak im je da nađu vlažnu zemlju i u nju polože jaja. Iz jaja se kasnije razviju larve koje žive u zemlji i hrane se mladim korijenom biljke. Najbolja odbrana je prevencija, a ona podrazumijeva dopuštanje zemlji da se isuši između zalijevanja.

“S druge strane, imamo problem suhog zraka, što dovodi dva druga nametnika na naše biljke. To su vunaste uši (mealybugs) te crveni pauk (spider mites)”, kaže.

Vunaste uši izgledaju poput sitnih naslaga bijele vate, a po listovima biljaka izlučuju ljepljivi sok. Najčešće se nastanjuju u prostorima gdje se list biljke spaja sa stabljikom. Potrebno ih je tretirati lokalno razblaženim medicinskim alkoholom te biljku redovno tuširati mlakom vodom.

Crveni pauk izgleda poput sitnih bijelih ili žutih tačkica, a obično iza sebe ostavlja tanku paučinu. Nastanjuje se najčešće na donjoj strani lista. Može se tretirati uljem nima i redovnim tuširanjem biljaka.

Najveći problem sa crvenim paukom jeste što se infestacija primijeti kasno, tj. kada već dođe do vidljivih promjena na listu biljke. Najbolji test za provjeru jeste vlažan papirni ubrus kojim prebrišemo donju stranu listova biljke. Ukoliko je biljka zaražena, na ubrusu ćemo primijetiti smeđe ili narandžaste mrlje.

Izvor: Klix.ba

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Preporuka za vas

VIDEO