Uslovi sredine bitno utiču na dugovječnost, rodnost, kvalitet plodova i na ukupnu rentabilnost gajenja ribizle.
Uspješna proizvodnja ribizle moguća je samo u povoljnim klimatskim, zemljišnim i orografskim uslovima.
Ribizla najbolje uspjeva i rađa u humidnim područjima koja se odlikuju prohladnim ljetom, velikom količinom padavina i visokom prirodnom vlažnošću vazduha. Uz to, biljke bi trebalo da su dobro osvijetljene i zaštićene od jakih vetrova. Ribizla ne podnosi jaku insolaciju, ali ni zasjenu jer tada osnovne grane ogoljevaju i pogoršava se kvalitet plodova, a krajnji ishod je njen kraći životni vijek.
Ribizla dobro podnosi niske zimske temperature, naročito crna u toku dubokog zimskog odmora čak i do -30°C. Duboki odmor ribizle traje kratko, ali prinudni ekološki odmor uslovljen prisustvom snijega i produžene zime traje znatno duže. Cvjetovi vodećih sorti ribizle mogu da izdrže temperature vazduha i do -6°C bez oštećenja, što je veoma povoljno u slučajevima kad eventualno dođe do takvih pojava. Ribizla cvjeta kad temperature vazduha dostignu 12°C što je nepovoljno sa aspekta oprašivanja pčelama. Mada su vodeće sorte uglavnom samooplodne, ipak je bolje ako ima stranooplodnje.
Pročitajte: Trikovi za uspješan uzgoj ribizle!
Ribizla je osetljiva prema velikim vrućinama i pripekama, kao i dužim sušnim intervalima što dovodi do paleža i prevremenog otpadanja lišća. To skraćuje vijek zasada, smanjuje prinose i pogoršava kvalitet ploda.
Za ribizlu su najpovoljnije srednje ljetne temperature vazduha od 16 do 17 stepeni.
U pogledu potreba za vodom, ribizla je hidrofilna biljka i zahtjevnija je od maline i drugih jagodastih voćaka. Količina padavina od najmanje 800 mm godišnje u jednom području omogućuju rentabilno gajenje ove voćke. Od toga je potrebno bar 400 mm u toku vegetacije, po mogućstvu što ravnomjernije raspoređeno. Crvena ribizla je nešto manje osjetljive na ovu pojavu.
Prosječna godišnja vlažnost vazduha neophodna za gajenje ribizle je od 80 do 85%, a u ljetnim mjesecima od 70 do 80%.
Vjetrovi uglavnom ne pričinjavaju štete ribizli, osim ako nisu direktno na udaru dominantnih zapadnih ili severnih pravaca duvanja. Ribizli pogoduju tereni zaklonjeni od vjetra, a posebno joj pogoduju blagi povjetarci.
Zemljišni uslovi
Ribizla je jedna od zahjtevnijih kultura iz grupe jagodastih voćaka kad su u pitanju zemljišta. Njoj pogoduju duboka, srednje teška, svježa, umjereno vlažna i dobro drenirana strukturna zemljišta slabo kisele reakcije (pH = 5,5 do 7,0), bogata humusom i biogenim elementima, a naročito kalijumom i fosforom.
Pročitajte: Zašto je CRVENA RIBIZLA tako dobra za vaše zdravlje
Ne podnosi suviše laka, pjeskovita i alkalna zemljišta, a takođe ni teška, zbijena i ilovasta sa ekstremno kiselom reakcijom. Nivo podzemne vode trebalo bi da je najmanje 1 m od površine zemljišta.
Po tipu zemljišta, ribizli odgovaraju gajnjače, deluvijalni nanosi i aluvijalne ledine, a manje su pogodna, ali se mogu popravkom lako dovesti na potrebni nivo, lake smonice i smeđa planinska zemljišta. Zemljišta bi trebalo da su bez višegodišnjih korova.
Optimalan sadržaj humusa u zemljištu za gajenje ribizle je 3 do 5%. Dubina zemljišta trebalo bi da je do 50 cm i što je dublji sloj bogatiji humusom to je uspjeh u gajenju bolji. Organske materije, pre svega humus, pomažu u razvoju korijena i pojačavaju njegovu usisnu moć.
Kiselost zemljišta (pH) trebalo bi da bude između 6 i 6,5. Zemljište za ribizlu ne smije biti suviše vlažno ni zabareno, a nivo podzemne stajaće vode mora biti na dubini većoj od 50 cm kako ne bi ugrozio njen opstanak. Povećanje nivoa podzemne vode dovodi do sušenja koje izaziva Phytophtora. Zemljište mora biti umjereno vlažno, a eventualni nedostatak vlage nadomešćuje se instaliranjem sistema za navodnjavanje.
Pročitajte: Ribizla – Ovaj domaći sok je čisto zlato! /RECEPT/
Položaj
Nadmorske visine 500 do 900 m, a u južnim lokalitetima i do 1.100 m, najviše odgovaraju ribizli. Iznad ovih visina plodovi ne mogu da dozre i nakupe dovoljno šećera, pa bi ih trebalo izbjegavati. Izrazito topli tereni nisu pogodni jer na njima pripeke mogu naneti štete u vidu ožegotina na plodu i lišću. Optimalni nagib terena je od 3 do 5 stepeni zbog dobrog oticanja vode, ali se ribizla uspješno može gajiti i na većim nagibima pri čemu se orjentacija redova mora uskladiti sa terenom i pravilnim postavljanjem sistema za navodnjavanje. Na ekstremnim nagibima ribizla se može gajiti u vidu pojedinačnih biljaka bez razoravanja zemljišta kako bi se izbjegla erozija.
Autor: master voćarstva i vinogradarstva Radmila Koprivica
Izvor: PSSS