Vrijeme je sadnje i treba biti oprezan jer bolesti luka tokom sezone su brojne i na vrijeme treba tretirati luk zaลกtitnim sredstvima. Najznaฤajnije bolesti luka su Truleลพ glavica i lisna pjegavost luka (Botrytis allii, B. squamosa, B. cinerea). ล tete koje ovaj patogen moลพe priฤiniti mogu biti velike, a ogledaju se u propadanju lisne mase, ลกto dovodi do smanjenja prinosa i kvaliteta lukovica. B.allii i B.squamosa dovode do pjegavosti lista. Nastaju sitne beliฤaste ili ลพuฤkaste pjege, ฤesto sa oreolom svjetlije boje. B. cinerea dovodi do truleลพi lukovica na polju ili u skladiลกtu. Plodored i uklanjanje biljnih ostataka ili njihovo duboko zaoravanje su korisne preventivne mjere.
Osnovna zaลกtita je upotreba zdravog ili dezinfikovanog sjemena ili sadnog materijala. Poslije vadjenja iz zemljiลกta arpadลพik ili lukovice treba dobro prosuลกiti na polju. U ฤistom dezinfikovanom skladiลกtu unositi samo zdrave i neoลกteฤene lukovice.
Bolesti luka tokom sezone gajenja
Plamenjaฤa luka โ (Peronospora destructor)
Ovo je jedna od najลกtetnijih bolesti luka, koja moลพe dovesti do velikih gubitaka. U uslovima visoke vlaลพnosti i poveฤane toplote na liลกฤu ovih biljaka se moลพe vidjeti sivoljubiฤasta prevlaka. Na mjestima infekcije lisno tkivo nekrotira pa nastaju kraฤe ili duลพe pjege koje se ลกire od vrha ka osnovi liลกฤa. Oboljelo liลกฤe poฤinje da vene, a kasnije se suลกi. Micelija gljive iz oboljelog liลกฤa prelazi u lukovice i na unutraลกnjim ljuspama javljaju se zagasite pjege, a u sluฤaju sistemiฤne zaraze dolazi do truleลพi cijele lukovice. Prvi simptomi u sluฤaju lokalnih infekcija su bledozelene ili ลพuฤkaste ovalne ili izduลพene pjege razliฤite veliฤine na vrลกnom djelu lista ili cvjetonosnog stabla. Zaraลพeno tkivo nekrotira. Iz lista patogen dospjeva i na vrat glavice pa su one u skladiลกtu podloลพne napadu prouzrokovaฤa truleลพi.
Za gajenje luka treba koristiti ocjedno zemljiลกte, a sjetvu ili sadnju uraditi tako da postoji veฤe rastojanje u redu i izmeฤu redova, zbog boljeg provjetravanja.ย Treba birati sunฤane terene jer brลพe suลกenje lista smanjuje moguฤnost pojave infekcije.
Obavezna je i primjena fungicida. Za suzbijanje plamenjaฤe luka mogu se primjeniti fungicidi na bazi sljedeฤih aktivnih materija: metalaksil+hlorotalonil, fosetil Al +fenamidon, propineb. Moลพe se koristiti i fungicid Ortiva opti 480 SCย ali samo za proizvodnju luka za glavice.
Crna pjegavost luka (Alternaria porri)
Ovo je znaฤajno oboljenje crnog luka i praziluka i moลพe priฤiniti znaฤajne ลกtete pri gajenju ovih biljaka.ย Na oboljelom liลกฤu nastaju lokalne pjege, u poฤetku ลพuฤkaste, a kasnije tamnomrke boje izduลพenog oblika. Razvijaju se po cijeloj duลพini lista ili cvjetonosnog stabla. Pjege se vremenom uveฤavaju, uveฤava se i njihov broj i pokrivaju veฤi dio lisne povrลกine. Tokom vegetacije ostvari se viลกe ciklusa zaraze naroฤito u uslovima ฤestih kiลกa i obilnih rosa.
Viลกegodiลกnji plodored i uklanjanje biljnih ostataka doprinose spreฤavanju pojave oboljenja. Od fungicida se moลพe koristitiย Ortiva opti,ย ali samo za proizvodnju luka za glavice.
Rฤa luka (Puccinia spp)
Ova bolest najveฤe ลกtete nanosi pri proizvodnji praziluka i bijelog luka, a manje na crnom luku.ย U poฤetku se formiraju plikovi crvenkastomrke boje okruลพene hlorotiฤnim oreolom.ย Na listu se kasnije javljaju i plikovi crne boje koji se ฤesto pruลพaju duลพ nervature lista. Jaฤe zaraลพeno liลกฤe se suลกi i opada. Liลกฤe se moลพe obnoviti ali ipak dolazi do smanjenja mase lukovice i prinosa. Luk treba gajiti u najmanje trogodiลกnjem plodoredu. Nakon ลพetve prikupiti i spaliti ostatke da bi se uniลกtio izvor zaraze.
Obratiti paลพnju i na ฤubrenje, poลกto intenzivna primjena azotnih ฤubriva pogoduje jaฤem razvoju patogena, pogotovo pri nedostatku kalijuma. Od fungicida se mogu koristiti fungicidi na bazi cirama.
PROฤITAJTE JOล :
CRNI LUK: Kakvo je zemljiลกte potrebno za visok prinos?
Bijeli luk: 5 naฤina koriลกฤenja za koje nikad niste ฤuli
Proljetna sadnja crnog luka โ Iz ฤega proizvesti?
Lukova muva: Porastom temperature prijeti najopasnija ลกtetoฤina luka
Izvor: Delta Agrar struฤni tim