Štetne organizme na parceli možemo uspješno riješiti i biološkim metodama i agrotehnikom, čime utičemo takođe i na visoke i stabine prinose.
Najčešći glodari koji napadaju strna žita, lucerišta i trave na području Lijevče polja su poljski miševi, voluharice i hrčkovi. Ovi štetni organizmi su prisutni tokom čitave godine na navedenim usjevima, a najizraženiji napad je u kasnu jesen, zimi ispod snijega i u rano proljeće poslije topljenja snijega.
Štete se ogledaju na strnim žitima kroz izgriženo sjeme u jesen, izgrižene tek iznikle mlade biljke ispod snijega i poslije njegovog topljenja, a na lucerištima i travama štete se manifestuju u obliku progrizanja nadzemnih višegodišnjih izdanaka, kako navode na PSSRS.
Štete u navedenim zasadima, od glodara mogu biti do 30%. Mjere suzbijanja štetočina svode se na tri grupe – agrotehničke, hemijske i suzbijanje prirodnim predatorima. Agrotehničke mjere su žetva strnih žita u optimalnom roku da se smanji njihovo osipanje, strnikanje strništa, duboko oranje i pravovremeno uzimljavanje lucerišta i trava.
Hemijske mjere su primjena gotovih mamaca ili njihovo spravljanje na gazdinstvima i postavljanje u rupe na njivama vodeći računa da se klopke postave ispravno da ne dođe do trovanja plemenite divljači (srna, zečeva i fazana ). Predatori kao što su grabljivice (sove, vrane i svrake), lisice i mačke takođe su značajni u uništavanju navedenih štetnih organizama u strnim žitima, lucerištima i travama.
Ako se ispoštuje potpuna agrotehnika u procesu proizvodnje lucerke na navedenom području, pored uspješne zaštite od štetočina, možemo imati i visoke prinose kvalitetnog sijena, pod uslovom čim se obavi košenje da se izvrši prihrana i navodnjavanje
Prinos sjemena zavisi od uslova gajenja i primjene odgovarajućih mjera u procesu proizvodnje, a okvirno se kreće u prosjeku od 350 – 500 kg/ha, savjetuju iz PSSRS.
PROČITAJTE: