Maj je dugo očekivano vrijeme za baštovane: zemlja se zagrijala, biljke ubrzano počinju da rastu i može se krenuti s aktivnim radovima u vrtu i na gredicama. Međutim, toplinu, vlagu i sunčevu svjetlost ne koriste samo gajene biljke, već i njihovi glavni konkurenti – korovi.
Korovi su pravi „osvajači“ bašti i cvijetnjaka. Ne samo da ometaju rast povrća i cvijeća zaklanjajući im sunce, već im oduzimaju vlagu i hranljive materije, a ponekad čak izlučuju supstance koje ugrožavaju druge kulture. Bez adekvatne kontrole, korovi će za kratko vrijeme postati pravi „vladari“ vrta i istisnuti sve gajene biljke.
Najuporniji korovi su oni koji se brzo razmnožavaju, lako prilagođavaju i teško uklanjaju, kao što su maslačak, piskavica, pirevina , mrtva kopriva, poljski povijuša i preslica. Svi oni imaju snažan korijenov sistem, otporni su na gaženje pa čak i na mehaničko uklanjanje. Njihova životna snaga djeluje gotovo neuništivo. Ipak, ne treba odustajati – moguće je pobijediti ove agresore, i to bez upotrebe hemijskih sredstava.
Maslačak
Maslačak nam od djetinjstva budi asocijacije na sunce i proljeće. Djeluje potpuno bezazleno: njegovi žuti cvjetići raduju oko, a pahuljaste „loptice“, koje se pri najmanjem povjetarcu pretvaraju u stotine „padobrančića“, izazivaju dječju radost, dok nježan miris podsjeća na med.
Ipak, u stvarnosti je ova biljka pravi agresor. Njegov duboki žiličasti korijen, koji može dosegnuti i do pola metra u dubinu, kao i lako prenosivo sjeme, čine maslačak gotovo neuništivim. Ako se ne kontroliše, vrlo brzo će „osvojiti“ cijeli vrt.
Kako se riješiti maslačka:
-
Iskopavanje s korijenom – najpouzdanija metoda. Važno je ukloniti čitav korijen, jer će u suprotnom biljka ponovo izrasti. Za to je najbolje koristiti specijalni alat za vađenje korijena ili usku lopaticu.
-
Malčiranje debelim slojem (10–15 cm) sijena, pokošene trave, piljevine ili komposta – blokira pristup svjetlosti i onemogućava klijanje sjemena.
-
Redovno košenje prije cvjetanja slabi biljku i sprečava razmnožavanje sjemenom, čime se broj korova znatno smanjuje.
Pirevina (Elymus repens)
Pirevina spolja liči na običnu travu, ali njeni puzavi korijeni, nalik na žicu, mogu da se šire na desetine metara. Na početku sezone prostiru se vodoravno na dubini 5–15 cm, granaju se, a do kraja juna počinju da rastu dublje, zadebljavaju i stvaraju kvržice za prezimljavanje. Za tri godine korijen može da se spusti i do 2,5 metra.
Pokušaj čupanja rukom skoro uvijek ostavlja dijelove korijena u zemlji, iz kojih izrastaju novi izdanci – čak i iz najmanjih fragmenata. Na rastresitim i plodnim zemljištima pirevina se razmnožava isključivo korijenjem, bez cvjetanja, dok u sušnim godinama počinje da cvjeta i formira sjeme.
Kako se riješiti pirevine:
-
Prekopavanje uz vađenje korijenja – zahtjevan, ali djelotvoran način. Bolje je koristiti vile nego lopatu, kako se korijen ne bi isjekao. Raditi to u vlažnim uslovima kada se lakše vadi.
-
Zatamnjivanje tla gustim slojem malča – uskraćuje svjetlost, što dovodi do ugibanja biljke. Još bolji efekat daje crna folija, koja sprečava prodor i svjetlosti i vlage i vazduha.
-
Sjetva siderata (npr. gorušica, facelija, raž) – usporava rast pirevine i poboljšava strukturu tla.
Njivski poponac (Convolvulus arvensis)
Njivski poponac jedan je od najpodmuklijih neprijatelja baštovana. Razmnožava se i sjemenom (jedna biljka može dati i do 10.000 sjemenki!) i korijenjem. Ima snažan korijenov sistem: vertikalni korijeni idu do 3 m u dubinu, dok se većina nalazi horizontalno 30–40 cm ispod površine. Na tim korijenima nalaze se uspavani pupoljci koji se pri oštećenju odmah aktiviraju i daju novi izdanak.
Ova biljka sa nježnim zvonastim cvjetovima ozbiljna je prijetnja za gajene kulture – crpi iz tla vlagu i hranljive materije, naročito azot. Biljke u blizini osjećaju njegov nedostatak, što usporava njihov rast.
Pored toga, poponac se obavija oko svega što joj se nađe na putu, uključujući stabljike kultura, što dovodi do polijeganja i zastoja u rastu.
Kako se riješiti njivksog poponca:
-
Redovno plevljenje – važno je uklanjati mlade izdanke čim se pojave, prije nego što razviju listove.
-
Zatamnjivanje crnom folijom ili kartonom tokom cijele sezone – djelotvorno, ali zahtijeva strpljenje.
-
Sjetva siderata (gorušica, uljana repica, ovs, facelija) – svojim razvijenim korijenjem suzbijaju povijušu i poboljšavaju tlo.
-
Odkiseljavanje tla – povijuša voli kiselu zemlju, pa je treba neutralisati krečom, kredom, dolomitnim brašnom ili pepelom.
Svinjski korov (Heracleum sosnowskyi)
Svinjski korov je „novi“ korov o kojem se prije nekoliko decenija malo znalo. Danas je jedan od najopasnijih i najagresivnijih korova u Rusiji. Brzo raste, formira guste šikare i istiskuje sve ostale biljke. Osim toga, vrlo je opasan po zdravlje – njegov sok na koži izaziva teške opekotine pod dejstvom sunca.
Može narasti i do 3 m u visinu, a korijen dostiže 2 m dubine. Razmnožava se i sjemenom i korijenovim izdancima.
Pročitajte: Ako vidite ovu biljku pobrinite se da je ne dotaknete
Kako se riješiti svinjskog korova:
-
Maksimalna zaštita: nositi zatvorenu odjeću, rukavice, masku i naočare.
-
Uništavanje prije cvjetanja – sjeći cvjetne stabljike kako biljka ne bi prosula sjeme. Stabljike odmah spaliti!
-
Iskopavanje korijena – jedini pouzdan način. Raditi to rano u sezoni dok je biljka mlada. Korijen je debeo i dubok – koristiti štihaču i ne ostavljati ni komadić!
-
Prekrivanje vodonepropusnom folijom na dvije godine.
-
Nakon uklanjanja, na mjesto saditi konkurentske biljke: kozjak, kostriš, livadsku vlasulju, čičoku – one će spriječiti povratak štira.
Palamida (Cirsium arvense)
Palamida je jedna od najžilavijih korova. Njegovi zlatnožuti cvjetovi podsjećaju na maslačak, ali ima bodljikave listove i stabljiku. Može dostići visinu do 2 m. Ima duboko razgranat korijen, a sjeme lako leti i širi se na desetine metara. Ako se ne ukloni na vrijeme, brzo će prekriti velike površine.
Kako se riješiti palamide
-
Redovno čupanje – najbolje rezultate daje ako se sprovodi odmah po pojavi mladih biljaka. Treba vaditi celu biljku s korijenom, a ne samo nadzemni dio.
-
Iscrpljivanje korijena – ako niste uspjeli ukloniti cijeli korijen, nastavite redovno uklanjati mlade izbojke čim se pojave. To će iscrpiti biljku i oslabiti je s vremenom.
-
Malčiranje – sloj od 10–15 cm malča (slama, pokošena trava, piljevina, kompost) sprečava osot da dobije svjetlost i klija iz sjemena.
-
Sadnja konkurentskih biljaka – biljne kulture koje brzo rastu i gusto se razvijaju, kao što su djetelina, heljda ili raž, mogu potisnuti osot tako što mu neće ostaviti prostora ni resursa za razvoj.
-
Prekrivanje crnom folijom – potpuno blokira svjetlost i dovodi do odumiranja korova nakon više sedmica.
Poljski rastavić (Equisetum arvense)
Poljski rastavić, poznat i kao obični rastavić, je drevna biljka koja preferira kisela i vlažna zemljišta. Njegovi koreni mogu dostići dubinu od 1,5 m, a prema nekim podacima čak i 11–13 m. Ovaj višegodišnji korov se veoma brzo širi, crpeći iz zemljišta ne samo hranljive materije, već i vlagu neophodnu drugim biljkama. Razmnožava se sporama i deljenjem vegetativnih delova.
Kako se rešiti poljskog rastavića:
Efikasna borba zahteva sveobuhvatan pristup:
-
Otkiseljavanje zemljišta – dodavanje pepela, dolomitnog brašna ili kreča čini zemljište nepovoljnim za rastavić.
-
Postavljanje drenaže – smanjenjem vlažnosti zemljišta usporava se širenje ove biljke.
-
Redovno plevljenje – na svakih 10 dana po suvom vremenu, ili nakon kiše, uz potpuno uklanjanje korena.
-
Setva siderata (zelenih đubriva) – posebno iz porodice kupusnjača, poput rotkve, uljane repice i gorušice, koje luče supstance koje inhibiraju rastavić.
Kopriva (Urtica dioica)
Kopriva je poseban slučaj među korovima. S jedne strane, ona je lekovita i hranljiva biljka bogata vitaminima, odlična za pripremu zelenog đubriva i komposta. S druge strane, brzo se širi, naročito na vlažnim i humusnim zemljištima, te svojim žarećim dlačicama otežava rad i kretanje po parceli.
Njena korenova mreža je snažna i razgranata, pa klasično čupanje daje samo privremeni rezultat — iz preostalih delova korena brzo se regeneriše nova biljka. Najbolje je vaditi koprivu vilama ili lopatom, pokušavajući da se izvuče čitav koren.
Kako se rešiti koprive:
Najefikasniji načini su:
-
Redovno košenje do zemlje – tokom cele sezone iscrpljuje biljku i sprečava da se semenom dalje širi. Pokos može da se koristi za kompost.
-
Duboko prekopavanje i vađenje korena – preporučuje se za jake zapuštene površine.
-
Malčiranje – korišćenjem kore drveta, slame, opalog lišća, starog piljevine ili crnog agroplatna.
-
Isušivanje zemljišta – korisno ako je širenje koprive uzrokovano prevelikom vlagom.
Ovi savjeti mogu vam pomoći da se efikasno izborite s najupornijim majskim korovima bez korištenja hemijskih sredstava. Iako borba nije laka, upornošću i primjenom prirodnih metoda možete povratiti kontrolu nad svojim vrtom i sačuvati zdravlje biljaka, tla i ljudi.