Neparazitske bolesti ili poremećaji na plodovima jabuka nastaju zbog niskih ili povišenih temperatura, nedostatka ili viška vlage u tlu i zraku, manjka ili viška svjetla, olujnih vjetrova, nedostatka ili viška hraniva, toksičnosti nekih elemenata u tlu ili atmosferi, zbog neodgovarajuće pH vrijednosti tla, fitotoksičnosti sredstava za zaštitu bilja i dr.
Neparazitske bolesti izazvane nepovoljnim uvjetima okoliša katkada pridonose pojačanoj osjetljivosti biljaka prema patogenima, osobito u stresnim situacijama.
Niske temperature tijekom zime najčešće ne izazivaju poremećaje, ali niske temperature nakon kretanja vegetacije mogu oštetiti pupove, listove, cvatove i plodove. Ovisno o stadiju razvoja plodova, dolazi do različitih oštećenja. Ako je do mraza došlo ubrzo nakon zametanja plodova, oni pucaju na različite načine. Jak mraz nakon zametanja plodova može uzrokovati pojavu dubokih raspuklina na plodovima. U slučaju pojave slabijeg mraza plodovi pucaju, a na takvim plitkim raspuklinama razvija se plutasto tkivo. Ako je mraz nastupio kasnije, dolazi do stvaranja mrežastog plutastog tkiva u obliku prstena, najčešće uz čašku ploda. Tako oštećeni plodovi od mraza dalje se razvijaju i rastu, a na njima ostaje mrežasti plutasti sloj tkiva u obliku prstena.
Stres od visokih temperatura često je povezan s nedostatkom vlage u tlu pa tada jabuka trpi od suše. Listovi gube turgor, izgledaju „uvenulo“, mijenjaju boju u žutu, a zatim posmeđe i prerano otpadnu. Biljka pod utjecajem suše je odbacuje plodove, a nedozreli plodovi opadaju prerano te urod može biti znatno smanjen. Ako se sušno razdoblje poklopi s fazom formiranja cvjetnih pupova, urod će u sljedećoj godini također biti smanjen. Često se u takvim slučajevima prekasno počinje s navodnjavanjem pa dolazi do pucanja plodova zbog prevelikih obroka vode.
Oštećenja od visokih temperatura i jakog sunčevog svijetla mogu se vidjeti na listovima i plodovima u obliku većih ili manjih ožeglina. Ta je pojava izraženija na južnim dijelovima krošnje, koji su jače izloženi suncu. Do manjih ožeglina može doći nakon ljetne rezidbe kada plodovi ostanu direktno izloženi suncu.
Tijekom ljeta česta je pojava jakih vjetrova praćenih tučom, koja osim ostalih biljnih dijelova oštećuje i plodove. Staklavost plodova proizvođači rijetko primjećuju. Ta oštećenja mogu se primijetiti na prerezu ploda. Pojedini su dijelovi ploda prozirni, jer stanični sok prodire u međustanične prostore. Rjeđe su zahvaćeni dijelovi ploda ispod kožice ploda. Tada se kroz kožicu primjećuju tamnozelene mrlje. To
je tipični fiziološki poremećaj mladih i slabo rodnih stabala na kojima je omjer lisne površine i broja plodova nenormalno velik. Prema tome, pojavi staklavosti pogoduju svi čimbenici, koji pogoduju razvoju relativno prevelike lisne mase u odnosu na broj plodova. To su, primjerice, prejaka gnojidba dušikom, prejako prorjeđivanje plodova, prejaki rez i dr.
Kod rodnih stabala jabuka staklavost mogu izazvati visoke temperature i jako sunčevo svjetlo tijekom zriobe plodova. Pojava je češća kod plodova na južnoj strani krošnje, koji su jače izloženi visokim temperaturama i jakom sunčevom svjetlu. Česta je pojava staklavosti na plodovima na kojima se pojavljuju i ožegline od sunca. Osjetljive su sorte mekog mesa ploda, kao Delicious, Jonathan, Stayman i dr.