U savremenom povrtarstvu, gajenje kornišona uz potporu na špaliru pokazalo se kao jedno od najuspješnijih dostignuća. Holanđani i Mađari su među glavnim zagovornicima ove tehnike uzgoja kornišona u zatvorenom prostoru. Dosadašnje iskustvo ukazuje na to da je optimalna visina konstrukcije za ovu metodu 1,8-2 metra, koja mora biti čvrsta i otporna na vjetar i težinu biljaka i plodova.
Najbolji rezultati postignuti su uz upotrebu konstrukcije sa dva reda biljaka, s razmakom od 1,4 m između špalira. Ovaj razmak omogućava lakši pristup radovima i transportu. Manji razmak otežava manipulaciju, dok veći razmak smanjuje broj biljaka po površini i prinos. Takođe, važan je razmak između biljaka unutar redova u konstrukciji špalira, koji bi trebalo da bude 30-40 cm.
Pri uzgoju kornišona uz potporu, preferiraju se hibridi sa što više ženskih cvjetova, dok klasične sorte zbog malih prinosa nisu preporučljive. Postoje hibridi sa potpuno ženskim cvjetovima koji se oplođuju bez potrebe za oprašivanjem. Među popularnim hibridima je “Regal”, koji ima bradavičaste, tamnozelene plodove, bez gorčine, i veoma je cijenjen među povrtarima.
Pročitajte: Armatura za uzgoj krastavaca za kiseljenje ili „kornišona“
Izbor odgovarajućeg zemljišta igra ključnu ulogu u uspješnom uzgoju kornišona. Preporučuju se lakša, plodnija, prozračnija i bogatija hranjivima zemljišta. U slučaju manjeg sadržaja humusa, potrebno je obilnije đubrenje stajskim đubrivom.
Količina đubriva zavisi od tehnologije proizvodnje i načina gajenja. Preporučuje se primjena đubriva prije sjetve (rasađivanja) i tokom vegetacije. Za gajenje kornišona na njivi, potrebno je 5-7 kg đubriva po kvadratnom metru, dok je u plasteniku potrebno dvostruko više.
Uz navodnjavanje, biljke treba prihranjivati tečnim đubrivom. Takođe, važno je primijeniti insekticide i fungicide kako bi se zaštitile biljke od bolesti poput antraknoze, pepelnice, bakterioza i virusnih oboljenja. Noviji hibridi kornišona su otporni na pepelnicu i antraknozu.
Gajenje kornišona na špaliru omogućava značajno veći prinos, čak dva puta više u odnosu na klasičan način bez potpore. Na njivi, može se ubrati 5-7 kg plodova po kvadratnom metru, dok je prinos u plasteniku sa špalirima još veći, između 10 i 15 kilograma po kvadratnom metru. Osim toga, špalir omogućava veći broj plodova veličine od 6 do 9 cm, što je kvalitet koji je cenjen na tržištu.
Kornišone možemo gajiti iz sjemena ili rasada. U postrnoj sjetvi, predusjevi poput graška, grahorice, ranog krompira i strnih žita su važni kako bi se omogućila blagovremena priprema zemljišta za setvu kornišona. Važno je osigurati dovoljno vlage u zemljištu i zraku za pravilan rast i razvoj biljaka.
Sjeme se sije na dubinu od 2-4 cm na lakšim i 2-3 cm na težim zemljištima. Idealna temperatura za rast kornišona je iznad 15 stepeni Celzijusa, dok je optimalna temperatura za cvjetanje 18-21 stepen. Od zametanja plodova do berbe, prođe 30-40 dana.
Kornišoni se odlikuju visokim zahtjevima prema kvalitetu zemljišta, temperaturi, vlazi i đubrenju. Međutim, uz adekvatnu brigu i korištenje špalira kao potpore, uzgajanje ovog povrća može donijeti izuzetno uspješne rezultate povrtarima.