Petak, 22 Novembra, 2024
NaslovnicaPoljoprivredne granePovrtarstvoKljučni korak u organskoj proizvodnji cvekle

Ključni korak u organskoj proizvodnji cvekle

UKLJUČITE SE U NAŠU VIBER ZAJEDNICU

Cvekla nije zahtjevna biljna vrsta, međutim, organska proizvodnja kojom se bavi ovaj povrtar je izuzetno teška jer se sve radi ručno. Na nadmorskoj visini većoj od 1.000 metara, na planinskom visu, uz pašnjake i njive smjestili su se, na pola hektara, zasadi cvekle koju gaji Aleksandar Krstić, i to na organski način.

Ovu biljku, zbog velikog sadržaja vitamina i minerala, nazivaju još i kraljicom među povrćem, ali uprskos njenim brojnim blagodetima, ovaj domaćin iz sela Vraneši jedan je od rijetkih proizvođača cvekle u Srbiji.

– Prvo sam je sejao za sopstvene potrebe, jer je jako zdrava, naročito ako je proizvodite na organski način. Sadrži veoma redak vitamin B12. Međutim, zbog velike potražnje, a male ponude, proširio sam površinu pod zasadim,a i sada cveklu plasiram i na tržište. Sve što se proizvede, otkupi domaće preduzeće iz Prijepolja, tako da sa plasmanom nemamo problem. Oni kasnije prave sokove i salatu od nje i to izvoze na inostrano tržište – rekao je za RINU Aleksandar.

Pročitajte: Cvekla je pravi dar prirode – Popravlja mnogo toga što je u organizmu pokvareno

Cvekla nije zahtjevna biljna vrsta, međutim, organska proizvodnja kojom se bavi ovaj povrtar je izuzetno teška, jer se sve radi ručno. Jako je važno da se oplijevi na vrijeme, jer ukoliko cveklu savladaju trava i korov, korijen će biti sitan i nepravilnog oblika. Plijevi se ručno, kao što se obavljaju i drugi poslovi, poput vađenja korijena i uklanjanja lišća. Zbog toga zahtjeva značajno angažovanje radne snage, što u krajnjem ishodu poskupljuje proizvodnju.

– Setva u planinskim predelima ima i svojih prednosti, jer ovde cveklu ređe napadaju biljne štetočine, koje znaju da desetkuju rod. Najbolje prinose daje na zemljištima neutralne pH vrednosti. Za đubrenje parcele najbolji je stajnjak, ili kokošije organsko peletirano đubrivo – tvrdi Krstić.

Pročitajte: CVEKLA – Vrijeme sjetve i njega usjeva

U Vranešima, gdje vlada surova klima, cvekla se sije početkom maja, a vadi prije prvih mrazeva. Aleksandar ističe da je prilikom sjetve bitno da se poštuje i zna plodored, što znači da se na istoj parceli sije tek nakon tri i više godina. Od šest do deset kilograma sjemena potrebno je za sjetvu jednog hektara.N

arodni vidari kažu da je cvekla dobra i protiv tumora i leukemije, da pospješuje rad nerava, mozga i podstiče aktivnosti jetre i želuca, te stoga nije ne čudi što je velika potražnja za ovim povrćem.

Izvor24sedam.rsCvekla nije zahtevna biljna vrsta, međutim, organska proizvodnja kojom se bavi ovaj povrtar je izuzetno teška jer se sve radi ručno.Na nadmorskoj visini većoj od 1.000 metara, na planinskom visu, uz pašnjake i njive smestili su se, na pola hektara, zasadi cvekle koju gaji Aleksandar Krstić, i to na organski način. Ovu biljku, zbog velikog sadržaja vitamina i minerala, nazivaju još i kraljicom među povrćem, ali uprskos njenim brojnim blagodetima, ovaj domaćin iz sela Vraneši jedan je od retkih proizvođača cvekle u Srbiji. – Prvo sam je sejao za sopstvene potrebe, jer je jako zdrava, naročito ako je proizvodite na organski način. Sadrži veoma redak vitamin B12. Međutim, zbog velike potražnje, a male ponude, proširio sam površinu pod zasadim,a i sada cveklu plasiram i na tržište. Sve što se proizvede, otkupi domaće preduzeće iz Prijepolja, tako da sa plasmanom nemamo problem. Oni kasnije prave sokove i salatu od nje i to izvoze na inostrano tržište – rekao je za RINU Aleksandar.Cvekla nije zahtevna biljna vrsta, međutim, organska proizvodnja kojom se bavi ovaj povrtar je izuzetno teška, jer se sve radi ručno. Jako je važno da se oplevi na vreme, jer ukoliko cveklu savladaju trava i korov, koren će biti sitan i nepravilnog oblika. Plevi se ručno, kao što se obavljaju i drugi poslovi, poput vađenja korena i uklanjanja lišća. Zbog toga zahteva značajno angažovanje radne snage, što u krajnjem ishodu poskupljuje proizvodnju. – Setva u planinskim predelima ima i svojih prednosti, jer ovde cveklu ređe napadaju biljne štetočine, koje znaju da desetkuju rod. Najbolje prinose daje na zemljištima neutralne pH vrednosti. Za đubrenje parcele najbolji je stajnjak, ili kokošije organsko peletirano đubrivo – tvrdi Krstić. U Vranešima, gde vlada surova klima, cvekla se seje početkom maja, a vadi pre prvih mrazeva. Aleksandar ističe da je prilikom setve bitno da se poštuje i zna plodored, što znači da se na istoj parceli seje tek nakon tri i više godina. Od šest do deset kilograma semena potrebno je za setvu jednog hektara.Narodni vidari kažu da je cvekla dobra i protiv tumora i leukemije, da pospešuje rad nerava, mozga i podstiče aktivnosti jetre i želuca, te stoga nije ne čudi što je velika potražnja za ovim povrćem.
POVEZANI ČLANCI

NAJNOVIJE VIJESTI