Folijarni đubrenje odnosno usvajanje hranljivih materija preko lista je već dugo vremena poznata činjenica. Međutim, poslednjih godina ishrana preko lista postala je interesanta tema kako za naučne radnike tako i za praktičnu poljoprivredu.
To prije svega podstiče iz potrebe ostvarenja visokih stabilnih prinosa, kao i boljeg kvaliteta proizvoda. U ovakvoj proizvodnji nužno je osigurati potpunu i kontinuiranu ishranu biljaka. U tom pogledu ishrana preko lista dobija na značaju jer ovaj vid aplikacije omogućuje:
- Obezbijeđenje biljaka potrebnim hranivima kada dođe do poremećaja ritma njihovog usvajanja iz zemljišnog rastvora izazvanog nedostatkom vode;
- Bržu apsorpciju mineralnih elemenata i njihov neposredni uticaj na promet materija u ćeliji;
- Harmoničnu ishranu i održavanje neophodne ravnoteže jonova u biljnoj ćeliji i
- Ravionalno korišćenje hranljivih materija, a posebno mikroelemenata, jer se pri znatno manjim količinama postižu isti efekti.
Pročitajte: Đubrenje biljaka preko lista – Zašto je važno i kako se primjenjuje
Ako uvažimo navedene činjenice onda se može dati decidirani odogovr na pitanje o mjestu i ulozi folijarng đubrenja, a to je da one upotpunjuju osnovno đubrenje preko zemljišta i na taj način postaje integralni dio sistema ishrane biljaka u intezivnoj poljoprivrednoj proizvodnji.
FOLIJARNO ĐUBRENJE POVRĆA
Pri intenzivnoj proizvodnji povrća uprkos obilnom i pravilnom unošenju hraniva u zemljište, često se javljaju nedostaci pojedinih hraniva, kao posljedica nemogućnosti korijena da usvaja dovoljne količine hraniva, pa se kao rješenje tada nameće folijarna ishrana. Folijarnom ishranom se uglavnom otklanjaju nedostaci Ca, Mg, B, Fe, Cu, Mn, Mo, Zn, ređe N, P, K, jer takvom mjerom može brzo i kvalitetno da se otkloni taj nedostatak, prije nego prihranom granulisanim hranivima ili prihranom preko sistema kap po kap.
Neki elementi (npr. kalcijum, gvožđe, bor) su slabo pokretni ili gotovo nepokretni i veoma sporo se transportuju, tako da često dolazi do pojave nedostataka tih elemenata, pa se za otklanjanje nedotataka ovih elemenata preporučuje upravo ishrana preko lista. Folijarna ishrana se koristi i u slučaju oštećenja ili bolesti korijena ili ako postoje uslovi koji utiču na slabo usvajanje ili potpuni prestanak usvajanja hraniva iz zemljišta (poremećen vodno-vazdušni režim, nepovoljna pH vrijednost, niska ili visoka temperatura zemljišta, ispiranje hraniva iz oraničnog sloja, fiksacija pojedinih hranljivih elemenata, antagonizam među pojedinim jonima i dr.).
Folijarno đubrenje savjetuje se i u slučaju pojave oštećenja, koja su izazvana vremenskim nepogodama (kiša, grad, vjetar) ili oštećenja od bolesti i insekata, kao i fiziološka oštećenja (sunčane pjege).
FOLIJARNA ISHRANA VOĆAKA
Folijarna đubrenje podrazumijeva opskrbu putem lista, mladice ali i ploda, čime se omogućuje brzo i lako snabdijevanje hranjivima. Visoku opravdanost folijarne prihrane čine njeni rezultati u prilikama smanjenog ili onemogućenog dotoka hranjiva iz korijena.
Ispitivanja vezana za folijarnu prihranu voćaka azotom i dr. biogenim elementima određenim slučajevima su pokazala da se hraniva apsorbovana preko lista brže transformišu u organska jedinjenja koja se zatim raznose u sve dijelove voćke. Efekti ovakvog đubrenja preko lista su, po određenim ispitivanjima, u velikoj mjeri zavisili od pH vrijednosti zemljišta, pa je npr. konstatovano da se na alkalnom zemljištu postižu bolji rezultati folijarnom prihranom u slučaju kada je riječ o manjim nedostacima biogenih elemenata.
Folijarna prihrana voćaka na neutralnom i zakišeljenom zemljištu preporučuje se samo u regionima u kojima u drugom dijelu vegetacije nema padavina, i kod stabala kojima nedostaje azot kao hranivo.
Folijarno đubrenje ureom dali su posebno dobre rezultate u sušnom razdoblju, narošito na Mediteranu i tamo gdje nije moguće navodnjavanje. U takvim uslovima urea se smije primjenjivati folijarno samo pri temperaturama vazduha do 22ºC (najbolje je rano ujutru ili kasno uveče) tokom cijele vegatacije jabuke (poslije cvjetanja u dozi 3 kg/ha ili 0,3 % rastvor, sve do avgusta, izuzev u junu i julu, kada se kod jabuke koriste niže doze zbog slabe obojenosti plodova).