Prinos pasulja – Često se griješi pri određivanju sklopa, jer se sije manje zrna, a prinos umnogome zavisi od broja biljaka po jedinici površine. Niski sitnozrni pasulj gajen u čistoj kulturi, najviše rađa kada je sklop 500 hiljada biljaka po hektaru.
Za sorte srednje krupnoće zrna, a takva je većina naših, preporučuje se 400 hiljada, dok je za visoke, koje se gaje uz potporu i drugačije siju, potreban sklop od 285 – 300 hiljada biljaka po hektaru.
Način sjetve zavisi od toga da li su u pitanju niske ili visoke sorte pasulja, ako su niske, sjetva je mašinska u redove ili na manjim površinama, ručno u kućice. Da bi sklop bio 400-500 hiljada biljaka po hektaru, međuredni razmak mora biti 45-50, dok je rastojanje u redu 4 – 4,5 cm. Prilikom ručne sjetve u kućice razmak je 50 x 25-30 cm, tako da se u svakoj razvije pet-šest biljaka. Može se sijati i u pantljike što naročito daje dobre rezultate.
Visoki pasulj sije se u kućice, u koje se položi 6 – 8 zrna. Međuredni razmak je 70, a između kućica u redu 35-40 centimetara.
Pročitajte: Sjetva pasulja – Dubina, rastojanje i količina sjemena
Postoje i drugi načini uzgoja, kao što je špalirni , ali je neznatno zastupljen. Po hektaru je obično potrebno od 100 do 180 kg kvalitetnog sjemena u zavisnosti od krupnoće zrna i sorte pasulja kao i načina sjetve.
Tokom vegetacije neophodne su mjere njege. Ako je sjetveni sloj zemljišta isušen bez dovoljno vlage za nicanje površina se može povaljati glatkim valjcima. Pokorica nastala krivicom proizvođača usljed gaženja koja otežava nicanje ili usljed jakih pljuskova uništava se lakom drljačom, pazeći da se ne oštete nježni ponici.
Prva kultivacija se obavlja pažljivo do 10 cm dubine , od faze prvog do faze drugog stalnog lista. Naredne kultivacije treba da su pliće, ali se procjenjuje da li su korisne ili će nanijeti štetu dobro razvijenom usjevu.
Prinos pasulja
Prihranjivanje azotnim đubrivima se preporučuje samo u pojedinim slučajevima kada se pasulj uzgaja na lakim i propusnim zemljištima iz kojih se brzo ispira azot. Prihrana ovim elementom neophodna je i ako je u prvom dijelu vegetacije hladno i kišovito vrijeme, pa ga biljke slabo usvajaju i gube boju.
Pasulj je veliki potrošač vode, tako da se bolji i stabilniji rod postiže pravilnim navodnjavanjem. Procjenjuje se da je u našim uslovima potrebno biljkama pasulja oko 350 milimetara vode tokom vegetacije.
Ukoliko se navodnjava prvo zalivanje je obično poslije tri do četiri nedjelje nakon nicanja, drugo početkom cvjetanja dok sljedeće najviše zavisi od količine padavina i temperature.
Pročitajte: Savjeti za uspješno gajenje pasulja u združenom usjevu sa kukuruzom
Drugi u plodoredu
Na istoj površini pasulj može da se gaji tek nakon tri godine, prvenstveno zbog pojave bolesti. Pripada mu drugo mjesto u plodoredu poslije biljaka đubrenih stajnjakom. Dobar je predusjev na svakoj njivi jer zemljište zadržava dobre fizičke osobine, bogato je azotom i nema korova.
Kao predusjevi pasulju najviše odgovaraju strna žita, kukuruz, krompir, kupus, cvekla, luk i paradajz iz direktne sjetve.
Autor: Srđan Vidanović dipl.ing, PSSS – Pirot