Gajenje krastavaca na balama slame povoljno djeluje na toplotni režim ne samo u zoni korijenovog sistema već i unutrašnjem prostoru objekta.
Proizvodnja može početi znatno ranije. Osim toga smanjena je opasnost od rane pojave fuzarioznog uvenuća jer korijenov sistem kasnije dolazi u kontakt sa eventualno zaraženim zemljištem.
Zasjenjivanje objekta ili pokrivanje neprovidnim zastiračima u vrijeme visokih temperatura vazduaha (iznad 35 ºC u objektu) obavezna je mjera njege.
Gasovanje, tj. povećanje koncenracije ugljen dioksida u prizemnom sloju vazduha do 0,42 zapreminskih procenata podstiče fotosintezu. Prinos se može povećati i do 2,5 puta.
Za uzgoj možete koristiti bale slame težine 15 – 25 kg. Na takvoj bali biljke mogu rasti više mjeseci. Iskustvo je pokazalo da je slama od pšenice najbolja.
Potrebno je pri nabavci slame obratiti pažnju na to da je cijela suva. Ako slama nije ravnomjerno suva, biohemijski procesi koji se odvijaju pri raspadanju slame neće biti ujednačeni što nije poželjno.
Osim toga, slama mora poticati od biljaka koje nisu bile tretirane nikakvim herbicidima. To je važno zato što bi i male količine (rezidui) herbicida štetno djelovali na buduće biljke stakleničkih krastavaca.
Izvor: agrosavjet.com
PROČITAJTE:
Formiranje vriježe krastavca kod šplirskog načina gajenja
Plamenjača krastavca – Bolest koja pravi velike probleme povrtarima