Stajnjak u zasadu trešnje – Đubrenje je jedna od osnovnih agrotehničkih mjera u savremenoj proizvodnji trešnje. Đubrenje ima za cilj povećanje prinosa, poboljšanje kvaliteta plodova, kao i popravku fizičkih, hemijskih i bioloških osobina zemljišta.
Đubrenje treba da omogući ravnotežu između vegetativnog rasta i rodnosti. Efikasnost đubrenja zavisi od: osobine zemljišta, načina održavanja zemljišta, primjene navodnjavanja, stanja zemljišta (temperature i vlažnost) u vrijeme izvođenja đubrenja kao i vrste podloge na kojoj je izvršeno kalemljenje trešnje. Od osobina zemljišta posebno su značajne bogatstvo (ukupna količina biogenih elemenata u zemljištu) i plodnost, pH vrijednost, mehanički sastav kao i sadržaj organskih materija u zemljištu. Pristupačnost biogenih elemenata zavisi od pH vrijednosti zemljišta.
Optimalna pH vrijednost za gajenje trešnje kreće se od 5,5-7,5. Način održavanja zemljišta u zasadu utiče na efikasnost đubrenja. Tako na primjer uklanjanjem korova poboljšava se usvajanje u površinskim slojevima zemljišta, dok navodnjavanje olakšava mobilnost elemenata i rast korijena ka vlažnijim zonama zemljišta. Korijen trešnje najbolje usvaja biogene elemente iz zemljišta na temperaturi između 7° i 21°C, dok usvajanje jona prestaje na temperaturi iznad 32°C, jer je tada aktivnost korijena minimalna. Podloge značajno utiču na stanje ishranjenosti trešnje. U zavisnosti od starosti trešnje različite su i potrebe za đubrenjem.
Mlada stabla imaju potrebu da zadovolje rast, a to zahtjeva dobru snabdijevenost azotom i fosforom. Količina azota treba da bude umjerena i podešena prema bujnosti stabla. Ne smijemo prilikom đubrenja zanemariti magnezijum i kalcijum zato što imaju veoma veliki uticaj na produktivnost voćke i kvalitet ploda. Količinu đubriva koju trebamo unijeti određuje se prema utvrđenoj plodnosti zemljišta, iznošenju hranljivih elemenata vezanih za porast višegodišnjih dijelova biljke i formiranje listova kao i za porast i razvoj plodova. Za određivanje potrebne norme đubriva najčešće se koristi agrohemijska analiza zemljišta. Agrohemijska analiza zemljišta predstavlja kontrolu plodnosti i preporučuje se njeno izvodjene svake pete godine.
Stajnjak u zasadu trešnje
Organska đubriva je poželjno unositi svake četvrte godine u zasadima trešnje, njima se vrši popravka plodnosti zemljišta, popravljaju se fizičke osobine zemljišta (vodni, vazdušni i toplotni režim) i pojačavaju se mikrobiološke aktivnosti u njemu, čime se poboljšavaju uslovi za razvoj korijena i usvajanje hranljivih materija iz zemljišta. Od organskih đubriva najčešće se koristi stajnjak, a znatno manje treset, kompost i zelenišno đubrivo.
Stajnjak koji se koristi za đubrenje mora biti dobro zgoreo i dobrog kvaliteta. Dobro zgoreo stajnjak prosečno sadrži 0,5% N, 0,25% P2 O5 ; 0,6% K2 O; 0,18 % MgO; 20 mg/kg B i 90 mg/kg Zn. Uobičajna norma đubrenja je 20-30 t/ha. Stajnjakom je potrebno đubriti u jesen, ako se stajnjak rastura po cijeloj površini onda se on mora rasturiti u tankom sloju po površini parcele pa onda zaorati, ukoliko se stajnjak unosi samo oko voćke onda se mora površina obraditi ručno, kako bi se stajnjak uneo dublje u zemljište.
Što se tiče mineralnih đubriva koja je potrebno uneti u jesen to su najčešće složena kompleksna NPK đubriva, različitih kombinacija sadržaja hranljivih elemenata. Preporučuju se đubriva koja imaju najmanji sadržaj N, iz razloga što se N brzo rastvara i usljed jesenjih i zimskih padavina ispira iz zemljišta, pa zbog toga je potrebno koristiti đubriva koja sadrže minimalne količine N ili ne sadrže N, tu spadaju đubriva formulacije 8:16:24; 6:12:24; 5:16:24; 0:10:30; 0:15:30 itd. Nakon unošenja mineralnih NPK đubriva obavezna je obrada zemljišta.
Autor: Suzana Jerkić, Dipl. inž. poljoprivrede smijer voćarstvo i vinogradarstvo
Izvor: agroinfonet.com
PROČITAJTE:
Kako obaviti ĐUBRENJE KUPINJAKA
Obrada i priprema zemljišta za sađenje vinove loze
Savjeti za pravilno orezivanje šljive