Mrkva je u nas najrasprostranjenija povrtna kultura iz grupe korjenastog povrća.
To je dvogodišnja biljka, koja u prvoj godini razvija zadebljali, sočan korijen, radi kojeg je i uzgajamo. Na te žim tlima slabe strukture otežan je rast korijena, pa često dolazi do nepravilnog rasta i račvanja, a otežano je i vađenje. Dobro, vrtno tlo, na kojem u toku nekoliko godina uzgajamo povrće, kao npr. kupus, krastavce, papriku, paradajz, dinje i si. vrlo je podesno za uzgoj mrkve.
Mrkva se može uzgajati u svim našim područjima. Prema dužini vegetacije razlikujhemo : rane, srednjekasne sorte. Ako nije suviše hladno, a tlo je prikladno vlažno, rane sorte možemo sijati od kraja februara/veljače, te u martu/ožujku. Srednje rane i kasne sorte možemo sijati od maja do kraja juna. Kasne sorte rastu duže vremena i daju veće prirode. U mediteranskom području možemo sijati mrkvu od ranog proljeća do jeseni, pa dolazi za potrošnju u toku cijele godine. Sjeme niče vrlo sporo.
Da brže nikne, navlažujemo sjemena na sobnoj temperaturi (18-22°C), i to 1-2 dana, pa tek nakon toga sijemo u redove razmaka 20 – 25 cm.
Čim nikne, prorjedujemo biljke na razmake 8 – 10 cm što ovisi o sorti. Neke sitne sorte mrkve mogu se sijati i gušće, kao npr. pariška rana. Na 1 m² treba 2 – 8g sjemena (ovisno o gustoći i sorti). Tlo za sjetvu mrkve treba duboko prekopati, obično do 25 cm, tako da bi se što više prorahlilo i time osigurali najbolji uvjeti za razvoj korijena.
Prije sjetve gnoji se kompleksnim NPK mineralnim gnojivom 7:14:21, i to 150 g/m², a uz drugo okopavanje treba prihraniti sa 30’ g/m² KAN-a. Njega mrkve sastoji se u prorjeđivanju, okopavanju, plijevljenju i prihranjivanju.
Mrkvu vadimo za suvog vremena, jer vlažne brzo gnjiju. Sitnije sorte možemo čupati rukom, a krupnije vadimo motikom.
PRINOS MRKVE
Prinos zavisi o sorti, pa tako: rane male sorte mogu dati 1 do 2 kg, kasne i krupnije i oko 2,5-5 kg a i više na 1 m². Za najraniju proizvodnju najpodesnija je sorta pariška rana, zatim su u nas vrlo rasprostranjene sorte nantes, šantenaj, braunšvajska i neke druge.
Izvor: www.agrosavjet.com
PROČITAJTE:
Ljubičasta MRKVA – zbog BOJE ima veću ulogu po naše ZDRAVLJE
Mrkva – Plodored, sjetva, uzgoj i vađenje sa polja