Tretman biljaka prije rasađivanja i uslovi sredine nakon rasađivanja utiču na uspješnost prijema biljaka, te samim tim i na prinos povrtnih vrsta. Veoma često dolazi do velikih temperaturnih razlika, čak i 10-15°S u odnosu na uslove koji su vladali do momenta sadnje, što izaziva veliki stres kod biljaka.
Rasad proizveden u zaštićenom prostoru treba pripremiti za sadnju na otvorenom polju, jer su uslovi nepovoljniji, temperaturne oscilaciji veće i češće u odnosu na zaštićen prostor. Neophodna mjera prije rasađivanja rasada povrća, koja se obavlja oko dvije nedjelje prije, je kaljenje rasada. Dvije nedjelje je potrebno kako bi rasad u potpunosti bio pripremljen za iznošenje na stalno mjesto.
KALJENJE
Kaljenje se sastoji u postepenom, a zatim sve intenzivnijem provjetravanju i snižavanju temperature zemljišta i vazduha.
Jedan od najčešćih tretmana kaljenja je snižavanje temperature u zaštićenom prostoru provjetravanjem. Ventilacija povećava kretanje vazduha, što pomaže jačanju biljaka. Za toploljubive vrste koje su osjetljive na niže temperature, kao što je paradajz, temperatura ne bi trebala da bude ispod 10°S. U praksi najčešće se biljke iznose iz zaštićenog prostora i tako kale, ali se odmah unose ako temperatura bude niža od 10°S. Povrtne vrste, kao što su zelena salata i kupus ne treba dugo držati na temperaturi od 4°S, jer pri takvim uslovima može doći do prelaska sa vegetativnog na reproduktivni rast, što je nepoželjno.
Kaljenje se, takođe, vrši redukcijom količine vode. Tokom ovog perioda umjereno se isušuje supstrat, ali tako da to ne utiče na biljku. Dobro kaljenje je moguće sprovesti i smanjivanjem količine hraniva, pod uslovom da se biljke ne dovedu u uslove nedostatka i da trpe posljedice. Pretjerana restrikcija hranljivih materija može znatno zaustaviti rast i regeneraciju biljke.
Rasad tokom kaljenja, neophodno je tretirati sa 0,5% rastvora kalijum-sulfata (K2SO4), kako bi rasad ojačao i bio otporniji na niske temperature i ostale nepovoljne uslove. Za još uspješnije kaljenje, rasada se može folijarno prihranjivati sa đubrivima u kojima dominira kalijum.
Tokom procesa kaljenja mora se voditi računa da su biljke par sedmica bile izložene optimalnim uslovima, pri čemu su dobijene visokokvalitetne biljke. Pretjerano kaljenje može usporiti prijem biljaka, dovesti do problema sa plodonošenjem i smanjenjem prinosa, često nižim od nekaljenih ili umjereno kaljenih biljaka.
Dobro i na adekvatan način okaljen i odnjegovan rasad rasađuje se na stalno mjesto i lakše se prilagođava novonastalim uslovima, tj. ima moć brže adaptacije, otporniji je na hladnoću i prekomjerno isparivanje vode. Rasad koji nije dobro pripremljen, kaliće se na mjestu gdje je rasađen, i proces će trajati znatno duže od dvije sedmice, zbog čega će biljka biti u stalnom stresu, i tada je podložna napadu bolesti i štetočina.
PRESAĐIVANJE
Kada je rasad dovoljno odrastao, dostigao određenu fazu rasta i razvoja, uz to dobro iskaljen, pristupa se presađivanju na stalno mjesto – na otvoreno polje ili u zaštićen prostor. Sadnja biljaka u zaštićeni prostor obavlja se u različito vrijeme, što zavisi od uslova, roka i cilja proizvodnje. Prije sadnje zaštićen prostor i zemljište treba pripremiti.
Prva mjera u objektu je odstranjivanje biljnih ostataka prethodne kulture, ukoliko je gajena, zbog sprječavanja širenja bolesti i štetočina. Zemljište je potrebno dezinfikovati, izvršiti rasturanje stajnjaka i NPK đubriva, čija količina zavisi od rezultata hemijske analize zemljišta i planirane proizvodnje.
Obrada zemljišta se vrši oranjem na dubini od 25-30cm, a potom dopunska obrada frezom kako bi se zemljište usitnilo i poravnalo. Poslije frezanja obavezno se rasturi jedan od zemljišnih insekticida u cilju preventivne zaštite zasađenih biljaka od zemljišnih štetočina. Rastureni insekticid se plitko unese u zemljište, a potom se pristupa markiranju redova i mjesta za sadnju. Sadnja se obavlja najčešće ručno, a može i mašinski, u zemljište koje je prethodno zaliveno.
Pri proizvodnji na otvorenom, vrijeme sadnje zavisi od vrste povrća i vremena sjetve. Rasad toploljubivih vrsta (paradajz, paprika, krastavac) može se rasaditi tek po prestanku opasnosti od mraza (krajem aprila i početkom maja). Za kasnu jesenju sadnju rasad se rasađuje tokom ljeta, obično u julu, a za ozimu proizvodnju u septembru ili oktobru.
Sadnju na otvorenom polju je najbolje obavljati po oblačnom vremenu, u večernjim ili jutarnjim časovima. Zemljište za sadnju treba dobro pripremiti 10-15 dana prije sadnje. Ako je zemljište veoma suvo, treba ga zaliti prije sadnje. Sadnja na malim površinama je ručna, a na velikim mašinska.
Prije vađenja rasada, potrebno je zalivati zemljište kako bismo što manje oštetili žilice, preobilno zalivanje takođe može napraviti problem. Rasad vadimo samo onoliko koliko možemo posaditi. Izvađeni rasad štitimo od vjetra i sunca prekrivačima, korjenov sistem treba obavezno da stoji u vodi naročito ako stoji tri do pet sati.
Autor: Milica Veletić
Izvor: pssrs.net
PROČITAJTE:
Savjeti za sjetvu PAPRIKE za rasad u PLASTENIKU
Proizvodnja ranog kupusa – Sjetva, rasađivanje, đubrenje
Najčešće greške u proizvodnji rasada
Proizvodnja rasada paradajza – Savjeti za uspješnu proizvodnju!