Novembar je promjenljiv mesec, jer se u njemu smjenjuju sunce, kiša, vjetar, mraz, pa čak krajem mjeseca može da iznenadi i sneg. Zato je u ovom mesecu krajnje vreme da povrtarske i voćarske plodove sakupite, kako se ne bi smrzli.
U vrtu i bašti treba da je obrano svo kasno povrće , što se najviše odnosi na kupusnjače i kasno korjenasto povrće, koje treba da se na pravilan način uskladišti, bilo u trapove, konzervira ili zamrzava. Bašta se čisti od ostataka, prekopa duboko i ostavi da izmrzne tokom zime.
Na njivama se privodi kraju berba kukuruza i vađenje korijena šećerne repe. Isto tako i sjetva ozimih strnih žita treba da je već pri kraju.
Površine koje neće biti zasijane ozimim kulturama, već ostavljene za sjetvu u proljeće treba poorati duboko, pođubriti mineralnim i stajskim gnojivom. Izorana brazda ostaje otvorena tokom zime da bi bolje izmrzla i prikupila zimsku vlagu.
Ukrasne biljke, ukrasno žbunje i grmlje treba da se zaštiti od zime radi izmrzavanja pokrivanjem slamom ili nekim materijalom protiv izmrzavanja. Travnjak treba da se pokosi ne previše nisko, očisti od korova i mahovine, potom prozrači i pođubri gnojivom sa povećanim sadržajem fosfora i kalijuma.
Ukoliko nema mraza sredinom mjeseca idealno je vreme je za sadnju voćki, listopadnog drveća i žbunastog bilja. Vrijeme je i za uređenje voćnjaka, valjalo bi pograbljati lišće, trebalo bi da pokupite otpale voćke, posebno one zaražene monilijom.
Novembar je idealan mjesec za rezidbu starijih voćaka kako biste ih podmladili.
Izvor: sjemenarna.net
PROČITAJTE:
Zimska proizvodnja povrća u plastenicima
Zašto je važna zimska rezidba šljive?
Šta se sve može sijati/saditi u jesen?