Ruže su svima dobro poznate vrste sa velikim brojem sorti koje se međusobno razlikuju prema visini, habitusu, građi, boji i mirisu cvijeta. Zbog ove velike raznovrsnosti, ruže su svrstane u određene grupe. Kod nas se načešće gaje moderne baštenske sorte koje pripadaju sljedećim grupama: minijaturne, polegle, mnogocvjetne, hibridne čajevke, stablašice i penjačice. Velika većina ruža cvjeta od maja pa do kasne jeseni, pri čemu je razlika između ranih i kasniih sorti oko tri nedelje.
Polegle ruže
Horizontalnog su rasta i polegle grane šire po tlu na čijim se vrhovima formira mnoštvo cvjetova u grupama. Poznate su još i kao ruže pokrivači tla. Vrlo su jednostavne za gajenje i posljednjih godina veoma popularne. U zavisnosti od sorte visina rasta varira i kreće se od 30-40 cm kod nižih i od 40-90 cm kod visokih sorti. Potrebno je 3-5 biljaka po m2.
Minijaturne ruže
Odlikuju se niskim, žbunastim rastom, visine do 35 cm. U toku cijele vegetacije neprekidno i obilno cvjetaju. Cvjetovi su sitni, veličine od 1-5cm u prečniku. Sade se na rastojanju od 25-30 cm ili 8-12 biljaka po m2.
Mnogocvjetne
Su kompaktnog rasta i visine od 40-80 cm, u zavisnosti od sorte. Karakteristčne su po tome što jedna grana nosi više cvjetova, formirajući bukete. Cvjetovi su uglavnom mirisni. Obilno cvjetaju u toku cijele sezone, pa se pravi efekat postiže sadnjom u grupi. Koriste se za formiranje bordura, leja, živih ograda. Mogu se gajiti i u posudama. Sade se na rastojanju od oko 40 cm ili 6-8 biljaka po m2.
Čajevke
Su najbrojnije i veoma cjenjene zbog krupnog cvjeta, koji se nalazi na dugim i čvrstim cvjetnim drškama, pa su pogodne za rezan cvjet. Najčešće su mirisne. Snažnog su porasta i ako su pravilno orezivane dostižu visinu do oko 1 m. Rastojanje prilikom sadnje je 45-60 cm.
Ruže stablašice
Veoma su popularne i idealne za sadnju u malim vrtovima, posudama na terasama ili ulazima u objekte. Karakteriše ih gusta krošnja, uspravne ili padajuća forma. Visina stabla zavisi od mesta kalema. Uglavnom je visina standarana i kreće se od 40, 75, 100 do 150 cm. Visoke stablašice obično imaju padajuću formu. Mogu se saditi pojedinačno ili kao niski drvored. Lepo se kombinuju sa poleglim četinarima, patuljastim ružama ili perenama.
Penjačice
Imaju izdužene grane i snažnog su rasta, visine do 4 m. Cvjetaju cijele sezone. Veličina i oblik cvjeta zavisi od sorte. Koriste se kao ukras pergola, ograda, cvjetnih lukova. Često se koriste za sadnju uz fasadu kuće, za maskiranje zidova i neuglednih pozadina. Potrebno im je obezbediti čvrst oslonac jer odrasla biljka teži i preko 50 kg. Izdanke je potrebno redovno usmjeravati i pričvršćivati za oslonac. Visina rasta zavisi od sorte i mogu narasti i do 4 m. Obavezno ih treba skraćivati svake godine za trećinu. Sade se na rastojanju 1-2 m (neke sorte i do 300 m).
Stanište za ruže
Za dobar rast i obilno cvjetanje zahtjevaju osunčana, otvorena i od jakih vetrova zaklonjena mjesta. Ruže se gaje u dobro dreniranom i umjereno vlažnom zemljištu, slabo kisele do neutralne reakcije (pH 5,8-7). Ono treba da je hranljivo i duboko obrađeno (40-50cm). Kvalitet zemljišta prije sadnje povećava se dodavanjem komposta ili treseta. Pregoreli stajnjak je odličan za ruže ali ga treba dodati prije sadnje, najbolje prethodne jeseni. Većina sorti je kalemljena na divlju ružu koja ima jak i žilav korijenov sistem, pa su zbog toga otporne na sušu. Ipak, u periodu cvjetanja, da bi cvijet što duže trajao treba ih zalivati obilno i redovno. Stajaću vodu oko korijena ne podnose.
Kako se sade?
U prodaji se uglavnom mogu naći ruže golog korijena ili sa malim busenom zemlje umotanim u streč foliju. Vrijeme sadnje ovih sadnica treba da se poklapa sa periodom mirovanja (period od oktobra do aprila, odnosno od trenutka odbacivanja listova pa do otvaranja pupoljaka i ponovnog olistavanja).
Prije sadnje sadnicu treba potopiti u posudu sa vodom na par sati. U međuvremenu potrebno je iskopati sadnu jamu dubine 25-30 cm i širine oko 40 cm. Zemlju usitniti i izmješati sa kompostom ili pregorelim stajnjakom. Dobro je ako se u zemlju doda i malo treseta ili sporoopuštajućeg đubriva za ruže. Ako korijen nije predhodno orezan, potrebno ga je skratiti na 25 cm. Sve suve i oštećene grane potrebno je ukloniti. Sadnicu postaviti u sredinu sadne jame, koren ravnomjerno raširi tako da žile slobodno naliježu na supstrat i zatrpati ga zemljom i dobro sabiti. Važno je da mjesto kalema (proširenje), bude 2-3 cm ispod nivoa zemlje.
Nakon sadnje obilno zaliti. (Sadnja ruža stablašica je ista samo što je neophodno dodati štap koji će biti povezan za stablo ruže na više mjesta kako bi se spriječilo krivljenje). Kod ruža penjačica važno je da sadnica prilikom sadnje bude udaljena oko 40 cm od vertikalne potpore. Ako se sadi uz zid kuće, korijenov sistem se u sadnu jamu postavlja tako da bude okrenut na suprotnu stranu od strane zida.
Za razliku od sadnica golog korijena, ruže gajene u kontejnerima mogu se saditi u bilo koje vrijeme, osim u toku dugih sušnih perioda ili kada je zemljište smrzlo.
Pravilno orezivanje
Da bi obilno cvjetale i zadržale bujan rast, ruže zahtjevaju redovno orezivanje i to više puta godišnje. Jesenje orezivanje se vrši nakon odbacivanja lista. Tada ceo žbun treba skratiti na oko 1/2 visine kako bi se spriječile posljedice od snijega i vjetra. Ruže stablašice se obavezno orezuju u jesen, radi smanjivanja dimenzija krošnje, lakše zaštite i sprečavanja loma usljed težine snega. Glavno orezivanje ruža vrši se u proljeće, pre početka vegetacije, dok je biljka još uvjek u fazi mirovanja. Tom prilikom uklanjaju se sve oštećene, izmrzle i osušene grane. Takođe treba ukloniti sve slabe i tanke grane kao i one koje se nalaze u sredini žbuna ili se ukrštaju. Pupoljak ispod reza treba da je okrenut ka spolja. Kod starijih biljaka vrši se podmlađivanje žbuna uklanjanjem prestarelih grana. (Čin proljećnog orezivanja, odnosno broj pupoljaka (okaca) koji se ostavljaju na granama, zavisi od grupe kojoj ruža pripada).
Ljetnim orezivanjem se može produžiti period cvjetanja i spriječiti stvaranje plodova koji dodatno crpe biljku. Orezivanje se vrši tako što se skidaju precvjetali cvjetovi do prvog pupoljka koji je okrenut na spoljnu stranu. Kod svih ruža potrebno je redovno uklanjanje divljih izbojaka.
Obavezna prihrana
Ruže su zbog obilnog cvjetanja i veliki potošači hrane. Vrlo brzo iscpe sve raspoložive hranljive materije, pa ih je neophodno prihranjivati u toku svake vegetacije. Odlično rješenje je dodavanje pregorelog stajnjaka prilikom okopavanja u toku ranog proljeća. Kako se dobar pregoreli stajnjak teško nabavlja, dobro rješenje je i dodavanje kvalitetnog komposta ili sporootapajućeg đubriva. Vrlo lako se mogu nabaviti formule posebno namjenjene za prihranu ruža. Takođe se prihranjivanje može vršiti vodorastvoljivom prihranom za cvjetnice na svakih 15 dana. Sa prihranom se prestaje krajem avgusta kako bi izbojci na vrijeme odrveneli i pripremili se za prezimljavanje.
Zimska zaštita
Prije nastupa jačih mrazeva ruže se moraju zaštititi. Najosjetljivije su u predjelu kalema. Zaštitu je najbolje vršiti zagrtanjem tako što se motikom oko bokora nanese humka visine 15-20 cm. Kod stablašica se štiti krošnja tako što se prekrije agril folijom ili jutom pri čemu treba voditi računa da mjesto oko kalema bude pokriveno. Početkom proljeća, kad prestane opasnost od jačih mrazeva, ruže treba odgrnuti a sa krošnji poskidati zaštitu – piše Floraekspres.
PROČITAJTE:
Pepelnica ruže: Kako da zaštite ruže i spriječite ovu bolest
Rješenje za crnu pjegavost lista ruže
Ruže najbolje rastu pored ovih biljaka!