Sadnja salate obavlja se na razmak od 25 – 35 cm. Što je razmak veći vazduh bolje cirkuliše, a time vršimo prevenciju protiv bolesti. Druga, ali ne manje važna prevencija, je uklanjanje korova. Pljevljenjem vrta uklanjate korove koji su nosioci različitih potencijalnih bolesti i insekata koji oštećuju salatu.
Najčešći štetnici na slati su vaši, koje ju uništavaju već pri samoj pojavi. Od bolesti najšešće se pojavljuije plamenjača salate (lat. Bremia lactucae) čiji je uzročnik gljiva. Zahvata sve razvojne stadijume salate, a očituje se kao krupne, uglate pjege koje su smještaju unutar glavnih žila na listu. Pjege postupno žute te na kraju taj dio lista odumire. Od bolesti se javlja i bijela trulež, takođe uzrokovana gljivom (lat.Sclerotinia sclerotiorum) i napada salatu u zoni korijenovog vrata. Zaražena bljka se lako odvoji od korijena, a na zaraženom dijelu koji je okrenut prema zemlji uočava se micelij gljive koji je bijele boje i izgledom podsjeća na vatu. Moguća je pojava i sive plijesni (lat. Botrytis cinerea). Tada uočavamo listove prekrivene sivim micelijem, poput pepela. Kod zaštite salate bitno je voditi računa o karenci jer salata ima kratku vegetaciju.
