Kraj jula idealan je za ljetnu sjetvu velikog broja povrća

Sredina je ljeta, ali radovi u bašti nisu završeni. Pored berbe plodova, ovo je i period sjetve različitih povrtnih vrsta. Tokom toplih dana povrću je potrebno osigurati dovoljno vlage u zemljištu, posebno one koja se gubi isparavanjem iz tla. Za sjeme koje posijemo potrebno je obezbjediti redovno zalijevanje jer u suhoj i pregrijanoj zemlji neće doći do klijanja i nicanja posijanih sjemenki.

Ukoliko ne možemo obezbjediti redovno zalijevanje sa dovoljnom količinom vode, sjetvu treba odgoditi do prve prave kiše koja će rashladiti i navlažiti tlo. Prilikom sijanja treba obratiti pažnju na dužinu vegetacije povrtne vrste i sorte. Ljetnim rokovima treba se prilagoditi i birati one sa kraćim periodom vegetacije, otporne na jesenje snižavanje temperature.

Pročitajte: Šta treba raditi u julu da biste imali bogatu baštu

Odabrati vrste kratke vegetacije

Kod ljetne sjetve poštovati plodored, kao da se radi o klasičnom roku tokom proljeća. Izbjegavati uzgajanje iste vrste povrća na istom mjestu. Na taj način smanjuje se iscrpljivanje tla, nakupljanje štetnih produkata metabolizma biljaka, naseljavanje biljnih štetočina, ali i prisustvo prouzrokovača biljnih oboljenja.

Veliki je broj povrtnih vrsta koje se mogu posijati u ovom periodu: kupusnjače,  krastavci, luk šalot, mladi luk, pasulj mahunar, tikve, repe, rotkva, keleraba, grašak, rotkvice, razne salate, kao i mrkva, mirođija, poriluk i ljetna blitva.

Neke vrste su manje zahtjevne u pogledu plodoreda. Tako se mrkva, rotkvica mogu sijati već poslije jedne godine dok za one zahtjevne poput mahuna i graška, treba napraviti pauzu od četiri godine. Izbjegavajte sadnju vrsta iz iste biljne porodice. Nikada ne saditi grašak poslije mahuna ili karfiol poslije kupusa.

Obratite pažnju na gustinu sjetve i osunčanost gredice. Mrkva će biti podložnija napadu biljnih bolesti ukoliko je posijemo pregusto ili u sjeni. Što je bolja osunčanost, to će sjetveni razmak biti manji.

Neke vrste povrća najbolje je posijati tokom kasnog ljeta. Rotkvice, repe, keleraba, rotkva dobro podnose svježije jesenje temperature, a traže i veće količine vlage u zemljištu. Špinat ne sijati suviše rano jer se može desiti da jesen bude duga i topla što će doprinijeti njegovom cvjetanju. Vrste poput krastavca i mahuna treba sijati ranije jer ove vrste ne podnose hladne noći. Međutim, njima je potrebno obezbjediti redovno zalijevanje, posebno u prvim fazama razvoja. Kupusnjače je najbolje sijati od sredine ljeta. Ove vrste odlično podnose jesenje zahlađenje i kišne periode. Kada se salata sije suviše rano postaće gorka i zbog tog razloga sa njenom sjetvom treba pričekati do kraja ljeta. Izuzetak su ljetne vrste i sorte koje odlično podnose visoke temperature i nedostatak vlage.

Tikvice

Birajte sortu tikvice kratke vegetacije koja će već poslije 40 dana da vas obraduje mladim plodovima. Toplota će da im omogući brzo klijanje i nicanje, kao i sam razvoj. Dobro je prije sjetve namočiti sjemenke tokom noći kako bi im se omekšao omotač. Posijano sjeme se dobro zalijeva ili se površina prekrije kako bi se osigurala vlažnost tokom cijelog dana. Naravno, vlaga ne treba biti pretjerana. Kada primjetimo da tikvice niču pokrivač ukloniti. Amaterski uzgajivači veoma često iznad posijanog mjesta stave okrenutu kantu ili drvenu dasku koju uklone čim primjete da tikvice niču.

Mrkva

Kraj jula i početak avgusta je najbolji period za sjetvu mrkve. Sjetva se može obavljati sukcesivno u razmaku od tri sedmice. Za dobro klijanje i nicanje potrebno je obezbjediti vlaženje posijane površine ili prekrivanje materijalom koji obezbjeđuje stalnu vlagu površinskog sloja tla. Samo zemljište sa dovoljno vlage će omogućiti sjemenu da klija i nikne. Ovako zasađena mrkva, vadi se tokom jeseni. Ukoliko bi je ostavili preko zime u bašti ona bi počela da cvjeta.

Pročitajte: Mrkva kao drugi usjev – Sjetva u julu

Repe, rotkva i rotkvice

Povrće iz ove grupe može se sijati tokom sredine ljeta, ali pravu ekspanziju i rast očekujemo tokom jeseni. Za rotkvice je najbolji termin sjetve kasno ljeto ili početak jeseni jer one imaju kratku vegetaciju i zahtjevaju vlažno zemljište. Mogu se sijati svake dvije sedmice.

Mlade repe

Poslednjih godina sve je veće interesovanje za ljetnu sjetvu mlade repe. Ona se bere kad je podzemni dio veličine ping pong loptice, a lišće još uvijek nježno. Cijela biljka je iskoristiva i naročito popularna u ishrani vegetarijanaca, vegana i u restoranima za pripremu zdravih salata i obroka. Sjetva se obavlja svake dvije nedjelje tokom ljeta uz zalijevanje. Od sjetve do berbe prođe mjesec dana.

Špinat

Špinat je vrsta koja se sije u kasno ljeto ili početkom jeseni kada je tlo rashlađeno, ima dovoljno vlage i dan postaje kraći. Suviše rana sjetva može rezultirati slabim nicanjem i napredovanjem usjeva, pojavom cvjetanja i na kraju propadanjem.

Krastavci

Krastavci su najpopularnija vrsta povrća koja se sije u ovom periodu. Sjetva se obavlja zbog kasne berbe mladih plodova za pripremu zimnice. Kao i kod ostalog povrća biraju se sorte kraćeg perioda vegetacije, a posebnu pažnju treba obratiti na zaštitu od plamenjače krastavca.

Izvor: agroklub.ba

PROČITAJTE:

Savjeti za čuvanje sjemena

Pet glavnih razloga zašto sjeme nije niklo!