Lupina je višegodišnja biljka i može da naraste do 120 cm, vrlo brzo pravi veći grm. Impresivni, veliki cvjetovi mogu da budu bijele, svjetlopave, ljubičaste i ružičaste boje, a rastu u obliku svjeće.
Ono što je interesantno je da korijen lupine na sebi ima kvržice koje su sposobne da vezuju azot iz vazduha i na taj način obogaćuje zemljište i čini ga plodnijim.
Lupina može da se koristi kao zeleno đubrivo u bašti tako što se zaorava prije cvjetanja. Njeno sjeme u mediteranskim zemljama koristi se za ishranu, a upotrebljava se i kao stočna hrana. Međutim, kod upotrebe za ljudsku i stočnu ishranu treba biti oprezan jer lupina sadrži alkaloide koji su otrovni, te je zapravo način termičke obrade sjemena jako važan proces kako bi se ova otrovna jedinjenja neutralisala.
Ipak, ovdje lupinu posmatramo kao korisnu biljku za zemljište bašte, odnosno kao prirodno đubrivo, što je osnovni razlog zbog koga treba da postane njen stanovnik.
Lupina može da se sije u proljeće, od marta ili u kasnu jesen. Prije sjetve, sjeme je potrebno natopiti u mlakoj vodi i ostaviti 6-8 sati. Ona voli da raste na laganom pjeskovitom ili pjeskovito-ilovačastom zemljištu, dobro podnosi kisela tla i ne prija joj suša (posebno u vrijeme cvjetanja), ali je zato veoma otporna na niske temperature.
Može da raste na osunčanoj ili poziciji u polu sjenci, a najbolje izgleda kada se sadi u skupovima. Pošto je riječ o visokoj biljci, treba voditi računa da ne zakloni one manje. Ako se sadi više biljaka, razmak između njih treba da bude 45-50 cm. Cvjeta od juna do kraja jula, septembra.
Lupina je vrlo lagana za uzgoj. Prihrana nije potrebna ukoliko se aplicira 3-5 cm malča i komposta. Što se tiče zalivanja, dok ne ojača potrebno je zalivati svaki dan, a kasnije na svakih 2-3 dana. Važno je pustiti da se zemlja osuši prije sljedećeg zalivanja. Ukoliko je riječ o ilovačastoj zemlji, ona duže zadržava vodu nego pjeskovita zemlja. Zaliva se oko korijena, ne cijela biljka.
Cvijeće koje je prezrelo treba pojedinačno odstranjivati ili može se pričekati da se završi period cvjetanja i onda ukloniti cijele stabljike sa cvjetovima do dna biljke. Takođe, potrebno je uklanjati oštećene ili oboljele listove.
Rezano cvijeće dugo ostaje svježe u buketima.
Kako orezivanje podstiče novi rast, biljka se ne orezuje nakon 1. septembra jer joj je potrebno da se pripremi za zimu. Može se ostaviti da prezimi, a nakon zime, u rano proljećepre nego što počne novi rast, treba isjeći odrvenjele djelove na 10 cm iznad zemlje.
Izvor: My garden life
PROČITAJTE:
Kako se rješiti puževa golaća pomoću piva
Stavite ovo u ćošak svog doma i sljedećeg jutra će sve bubašvabe biti mrtve!