Vijesti iz regiona i svijeta ukazuju da će ekstremni vremenski uslovi uticati na prinose žitarica i doneti mnogo neizvesnosti na tržištu hrane gdje, još od početka pandemije, glavnu riječ na berzama vode investicioni fondovi.
Dok domaći ratari sa neizvesnošću čekaju žetvu kukuruza, objavljeno je kako su paklene vrućine i suša uticale na usjeve te žitarice u BiH. Očekuje se da će prinos biti i do 70 odsto manji nego prošle godine. Znatan dio usjeva je izgoreo, a celokupna situacija, smatraju ratari, dovešće i do pada uzgoja stoke u tom regionu.
Očekuje se da će cijene žita vjerovatno drastično rasti, a sve zavisi od svjetskog tržišta i berze. Poslednji izveštaji domaćih analitičara pokazuju da će prinosi kukuruza biti raznoliki u Srbiji, ali da će sušni period ostaviti posljedice na rod. Mogući problem zbog nepovoljnih vremenskih uslova jeste i rizik od pojave aflatoksina. U ukupnom izvozu domaćeg agrara od 4,2 milijarde dolara, od kukuruza smo 2020. prihodovali oko 600 miliona.
Pročitajte: Suša spržila i do 70% prinosa kukuruza u BiH
– Kukuruz je naš najveći izvozni artikal i u količinskom i vrijednosnom smislu. Neke su procjene bile, da se nije desila ova suša i potencijalni problem s aflatoksinom, da ćemo možda imati između u dva i po i tri miliona izvoznog potencijala. To se, očigledno, neće dogoditi – kaže za „Politiku” agrarni analitičar Žarko Galetin.
Opasnost od pojave alfatoksina
On dodaje da zbog vremenskih prilika postoji opasnost od pojave aflatoksina. Takođe i da je evidentno da se neće ponoviti 2012. koja je bila katastrofalna što se tiče zdravstvenog stanja zrna kukuruza.
– Ako se aflatoksin i pojavi u manjoj mjeri, neće biti tako rasprostranjen. Očekujemo da će, poučeni iskustvom iz 2012. naši skladištari odreagovati blagovremeno i neće dozvoliti mješanje zaraženog i zdravog zrna kukuruza, što nam se tada dogodilo – naglašava Galetin.
On smatra da prošlogodišnji prinos i rezultate sasvim sigurno nećemo ponoviti i da je to bio apsolutni rekord u proizvodnji kukuruza u Srbiji. Postoje i neke izuzetno pesimistične prognoze, ali on očekuje da će hektarski prinosi biti 20 do 30 odsto niži. To i dalje ne znači da ćemo imati problem s domaćim bilansima. Uz uslov da na moguće probleme s aflatoksinom adekvatno odreagujemo imaćemo dobar izvozni potencijal, kaže Galetin.
Najnoviji izveštaj Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO) pokazuje da svjetske cijene hrane nastavljaju silazni trend u julu, drugi mjesec zaredom.
Ipak, one su i dalje za trećinu više nego u istom mjesecu 2020. Žitarice su u julu, u odnosu na prethodni mjesec, bile u prosjeku jeftinije za tri odsto. Najviše je pala cijena kukuruza, za oko šest procenata, prenosi Rojters.
Pročitajte: Najznačajnije bolesti kukuruza
Žarko Galetin navodi da ovaj pad i dalje nije tako veliki da bismo konstatovali da je cijena kukuruza niska. Naprotiv, ona je i dalje relativno visoka. Takva situacija trajala je nekoliko proteklih mjeseci, a sada se cijena vratila na neki prihvatljiv nivo za tržište.
– Na to je uticalo relativno smirivanje zdravstvene krize. Međutim ne mora da znači da se tržište ponovo neće uznemiriti upravo zbog neizvesnosti oko razvoja situacije s pandemijom. A takva neizvjesnost, kao što smo videli protekle godine, utiče da cijene krenu ka gore – objašnjava on.
Prema analizi FAO turbulencije na tržištu hrane su evidentne. Zabilježen je i pad cijena pirinča, na dvogodišnji minimum. Pšenica je poskupjela za 1,8 odsto i dostigla najviši nivo od 2014. godine zbog suše u Severnoj Americi, jakih padavina u Evropi i nižih prinosa u Rusiji od prvobitno procijenjenih. Cijene biljnih ulja pale su za 1,4 odsto u odnosu na jun, na petomesečni minimum.
Pojeftinili su i mliječni proizvodi, za 2,8 odsto, dok je šećer poskupio za 1,7 odsto četvrti mjesec uzastopno. Cijene mesa su u prosjeku blago porasle i to najviše živinskog. Dok je svinjetina neznatno pojeftinila zbog pada kineskog uvoza, navodi se u izveštaju FAO. Poslednje prognoze iz juna su da će globalne zalihe žitarica porasti prvi put od 2018. godine.
Izvor: Politika