Prvo što moramo da znamo je jasan vakcinalni status životinja na farmi gdje smo kupili prasad kao i same karakteristike farme gde se vrši tov prasadi.
Ukoliko smo ispoštovali sve aspekte po pitanju pripreme, odmora i dezinfekcija objekta kao i jasne bio-sigurnosne protokole, životinjama treba obezbijediti optimalne mikro-klimtaske uslove sa konstatnom temperaturom (variranje ne veća od 2 do 3 stepena tokom dana i večeri), kao i dobru provjetrenost objekta 24h. Bitna stavka je svakako da li se životinje hrane ručno (lakše pratiti potrošnju) ili automatski što nam je važno da u svakom momentu pratimo potrošnju hrane, jer je potrošnja hrane jedan od indikatora kako da predupredimo pojavu uginuća i na vrijeme da reagujemo.
Najčešći modus za ovu pojavu su variranju u temperaturi gdje su dnevne temperature često između 20-30 stepeni i uslijed čega tokom dana moramo uz ventilatore upotrijebiti i prirodnu ventilaciju (otvaranje prozora i vrata).
Noć i jutro karakterišu niske temperature najčešće ispod 10 stepeni gdje je neophodno opet izvršiti korekciju mikro-klimata kako bismo unutar objekta imali što manja temperaturna variranja. Često se dešava da se ne uradi korekcija ventilacije u večernjim satima pa dolazi do naglog pada temperature unutar objekta, naročito na farmama gde se ne vrši automatsko regulisanje ventilacije. Ovo je jedan od razloga nastanka problema, svakako možda i najbitniji.
Pročitajte: Kanibalizam i nervoza svinja, razlozi i posljedice
Dalje razloge treba tražiti u samom zdravstvenom statusu prasadi kao i redovnom praćenju istog tokom dana. Nerijetko se pokazalo da nakon određenog perioda naročita ukoliko se uradi preventivna terapija putem hrane ili vode na početku tova, često dolazi do „opuštanja“ naročito ukoliko na farmi ne postoji veterinarski nadzor tokom dana. To znači da nam je neophodno da pratimo svaku promjenu kako u kliničkoj slici životinja, tako i u drugim parametrima (potrošnja hrane, dostupnost i potrošnja vode).
Kako prepoznati problem?
Definitivno kada dobijemo određeno anamnestičke podatke čest odgovor „Sve je bilo u redu samo imamo pojačana uginuća u proteklih 24h“. Ovo je jedan od najčešćih odgovora uz kašalj koji je najčešće sporadičan. E upravo ovde je glavni problem jer imamo kasnu reakciju.
Kada malo dublje uđemo u analizu prije pojave uginuća imali smo obično pad konzumacije hrane koji se u nekim slučajevima kretao i do 70% u 2 do 3 dana pred pojavu uginuća, navodi portal prase.org
Nerijetko to je bilo povezano sa naglom promjenom vremena koja je bila u tom periodu prisutna, gde je najčešće temperaturno variranje u tim danima bilo između 10 – 15 stepeni. Terapiju treba započeti upravo kada primijetimo masovno smanjenje konzumacije hrane i to najbolje putem vode u prva 2 do 3 dana pa kada primetimo pojačanu konzumaciju hrane, možemo nastaviti terapiju i putem hrane. Masovna terapija treba da traje najmanje 7, a neretko i 10 dana.
Pročitajte: Postporođajna neuroza krmača
Najbolje je da osim masovne uradimo i injekcionu terapiju svih životinja kod kojih vidimo izraženu respiratornu kliničku sliku, što podrazumijeva i pojavu kašlja kod životinja koje su „na oko“ kondiciono dobre. Terapija treba da bude što šira antibiotska uz primjenu analgetika kako bi se prvo riješio problem upale kod oboljelih tovljenika. Svakako najbolje je terapiju započeti uz veterinarski nadzor i konstatno praćenje situacije.
Ukoliko imamo uginuća jedan od najboljih načina je da se uradi obdukcija na osnovu koje veterinar određuje terapiju ili uraditi brzu laboratorijsku analizu gdje bi na osnovu biogrma odabrali antibiotik sa kojim bi započeli terapiju. Odabir antibiotika često može biti krucijalan u brzom oporavku oboljelih tovljenika. Pravovremenom reakcijom svakako ćemo riješiti problem i u ovim slučajevima što prije treba kontaktirati veterinara jer često je slučaj da zbog upotrebe nekoliko različitih lijekova ne dobijemo pun terapijski efekat, gdje su česti recidivi u narednih par nedelja.
Dodali bi da je česta greška koju pravimo u tovu tzv. opuštanje gdje smatramo da nakon određene kilaže koju tovljenici dostignu, možemo da gotovo kompletno prekinemo liječenje što se često ispostavi kao pogrešno. Ovde treba uzeti rezervu naročito na farmama koje imaju konstatan veterinarski nadzor koji podrazumijeva i lečenje. Isto moramo da shvatimo da je tradicionalni (neadekvatni objekti) način držanja svinja prevaziđen jer nerijetko ukoliko kupujemo prasad na farmama koje imaju jasan zdravstveni i bio-sigurnoni status, takva prasad zahtevaju i optimalne uslove, jer genetika se u proteklih 20 do 30 godina na našem podnevlju dosta promijenila i zahtijeva optimalne uslove.