Vinograd bolesti – Kako prezimljavaju bolesti vinove loze? Plamenjača vinove loze – prouzrokovač gljiva ( Plasmopara viticola). Plasmopara se nalazi u opalom lišću, u unutrašnjem tkivu i to u obliku zimskih spora (oospora). To su punije ćelije, pune ulja, otporne na zimu i zimi miruju. Tkivo lišća se pomalo raspada, trune i tako se oospore do proljeća oslobode. U proljeće kad otopli, vinova loza prolista i padne dovoljno kiše, zimske spore klijaju i vrše zarazu sa lišća.
Pepelnica
Prouzrokovač gljiva (Uncinula necator). Zbog jakog napada pepelnice, nekih godina vinogradari ostanu bez roda, a vinograd pruža sliku kao da je izgoreo u plamenu. Zaraženi listovi i bobice otpadnu i na njima prezimljava pepelnica u obliku sitnih kuglica (to su plodonosna tijela zvana kleistotecije), jedva vidljive.
U proljeće se kleistotecije otvaraju i spore iz njih vrše zarazu. Uz to, pepelnica prezimljava i na letorastima u vidu rđastih mrlja i to je micelija pepelnice sa plodonosnim tijelima. Dio takvih lastara se rezidbom ukloni. Ponekad pepelnica može prezimiti i u pupoljcima na nekim čokotima.
Siva plijesan
Prouzrokovač gljiva (Botrytis cinerea). Siva plijesan ulazi ispod kore i tu nastaju čvrsta tijela zvana sklerocije koje prezimljavaju, a na njima u proljeće nastaju konidije koje vrše zarazu. Sive plijesni ima svuda jer ona napada i druge biljke.
Vinograd bolesti vrebaju tokom zimskog mirovanja
Crna pjegavost
Prouzrokovač gljiva (Phomopsis viticola). Crna pjegavost je bolest koja je prisutna gotovo u svim vinogradima i možemo reći da se teško iskorjenjuje. Ona prezimljava u slojevima kore na letorastima, osobito na jednogodišnjoj. Nalazeći se u kori lastara već od prošlog ljeta i od jeseni kad mladica odrveni, ta gljiva prorašćuje koru tako da mladica izbijeli, što se odmah primjećuje.
Zaražena mladica je bijele do sivkaste boje pa se jasno razlikuje od smeđe do crvenosmeđe boje kore zdravog lastara, u proljeće u kori se takvih mladica lako uoče sitne, crne tačkice kako malo izviruju na površinu. Sivkasto bijela kora i te crne tačkice jasan su znak fomopsisa. Gljiva miruje do jeseni.
U jesen do proljeća, samo za vrijeme toplih dana, u kori raste, a odrveneli izboj pobijeli ili se na njemu pojave okruglaste tačkice – plodišta gljive (piknide). U njima se nalaze mnogobrojne spore koje uz kišu poput niti izlaze napolje, kiša ih raznosi po razvijenim izbojima i tako se zaraza obnavlja i postaje stalna u zasadu.
U nekim vinogradima koji su jako zaraženi cijeli zasad je kržljav i slabo rađa. Pokazalo se da količina unijetog azotnog đubriva bitno utiče na intenzitet zaraze. Sa većom količinom azota veća je pojava bolesti na lozi. Nižim dozama azota kao i manjim količinama fosfora i kalijuma znatno je smanjen napad sive plijesni i crne pjegavosti.
Mjere zaštite:
* Mineralna djubriva koristiti samo u potrebnim količinama
* Lozu prskati rano, i po potrebi ponoviti još jednom – Koriste se fungicidi na bazi bakra u tri puta jačoj koncentraciji, od one koja se za isti preparat koristi kasnije protiv plamenjače, pa to ponoviti još jednom nakon 7 dana (ako je potrebno) – to je tzv. zimsko prskanje,
* Kod rezidbe uklanjati svu zaraženu lozu, iznijeti je iz vinograda i što prije spaliti.
* Za sadnju koristiti zdrav sadni materijal.
Savjetodavac: Slavica Stojkić
Izvor: agroinfonet.com
PROČITAJTE:
Naučnici uspjeli da pronađu način da eliminišu filokseru u vinogradima?
Plamenjača i pepelnica na vinovoj lozi – zaštitite vinograd
