Za uspješno planiranje vrtlarskih radova važno je uzeti u obzir prikladne vremenske uslove. Iako posljednjih godina oni postaju sve nepredvidljiviji, dobro je držati se nekih osnovnih pravila stečenih tokom dugogodišnjeg iskustva.
Stoga je dobro voditi vrtlarski dnevnik u koji ćete iz godine u godinu zapisivati što ste i kada posijali te bilježiti dobivene rezultate.
To je važno i zbog izmjene vrtlarskih kultura, odnosno plodoreda. Tako se čuva plodnost tla i zdravlje vrta, osobito kod organskog uzgoja. U domaćem vrtu, na kojem se na manjim površinama izmjenjuje velik broj povrtnih vrsta i cvijeća, plodored se mora izrađivati planski. Kod plodoreda u obzir treba uzeti zahtjeve pojedinog povrća obzirom na: crpljenje hranjivih tvari iz tla (smatra se da povrće jako crpi tlo); utjecaj štetnika i bolesti na pojedinu kulturu i međusobno podnošenje povrća. Da gredice ne bi ostale prazne, vodite računa o prikladnom vremenu sjetve.
Mart
Početkom mjeseca grabljama treba skinuti površinski neraspadnuti sloj malča, posuti gredice kompostom i ostaviti zemlju nekoliko dana da se ugrije. Ako je tvrda i nabijena treba je rastresti vilama. Tek onda počinjemo sa sjetvom. Nakon što je obavimo, vraćamo malč između redova. U prvoj dekadi sije se špinat, luk, mrkva, grašak, poriluk, celer i salata. Također se naklijava krumpir. U drugoj dekadi sijemo papriku, paradajz, kupus i špinat u zaštićene gredice. I dalje se sije celer, rotkvice, grašak, mrkva, salata, pastrnjak, peršin i kopar. U trećoj dekadi sadimo salatu glavaticu, kelj, kupus, korabicu, a u zaklonjen prostor sijemo lubenicu i dinju.
Pročitajte: Bašta bez korova i kopanja
April
Presađujemo lončanice i balkonske biljke te ih stavljamo na otvoreno.. U prvoj dekadi treba završiti sjetvu luka, graška i mrkve. I dalje se rasađuju kupus, cvjetača, korabica i blitva. Na prelazu iz prve u drugu dekadu sade se krumpir i šparoga. U drugoj dekadi sijat ćemo endiviju, brati rotkvice, mladi luk, salatu i špinat. Pred kraj mjeseca možemo na otvoreno posijati lubenice, dinje, krastavce, rajčice i mahune vodeći računa o pojavi kasnih mrazeva. Izniklo povrće možemo od mraza štititi pokrivanjem novinskim papirom, folijom, slamom i lišćem ili nadimljavanjem između redova povrća i stabla voća (paljenjem suhe slame, sijena i lišća).
Maj
Zbog mogućeg mraza još uvijek je potrebno voditi računa o posijanim i posađenim biljkama. U prvoj dekadi maja prihranjujemo povrće gnojivima biljnog porijekla. Također se sade celer, paprika i krastavac na otvorenom. Oko polovine mjeseca posijat ćemo krastavce, kupus, tikvice i dinje, ako to već nismo učinili. Za branje dospijeva kelj, salata, rabarbara, blitva, a za rasađivanje patlidžan, paradajz i paprika. U dijelu vrta odvojenom za ljekovito bilje ii između povrća treba zasijati kim, anis, kopar, borač i drugo bilje. Zbog obilnih padavina potrebno je voditi računa o pojavi puževa i primijeniti neko od zaštitnih sredstava. I dalje stalno brinemo o kompostu zalijevajući ga i puneći prazne pregrade.
Juni
Prva dekada juna idealna je za sjetvu kupusa i cvjetače. I dalje vodimo računa o posijanom i posađenom povrću štiteći ga i prihranjujući gnojivima biljnog porijekla. U vrtu uveliko za branje dozrijevaju kupus, kelj, rana cvjetača i korabica kao i mrkva, grašak, tikvice i krastavac. U drugoj dekadi sijat ćemo zimsku endiviju i rotkve. Sada je pravo vrijeme da povrće prihranjujemo tekućim gnojivom od gaveza, jer biljke razvijaju veliku lisnu masu. Kupusnjačama treba povremeno dodavati kompost kao i blitvi, celeru i poriluku. Vodit ćemo računa da je površina gredica uvijek prekrivena nasjeckanim vrtnim otpacima, slamom i lišćem.
Juli
U prvoj dekadi jula obavlja se sjetva mahuna i kornišona za jesenju potrošnju i sade kupus, kelj i cvjetača. Za vađenje i trošenje stižu češnjak i krumpir . U drugoj dekadi sijat ćemo jesenje rotkve, kineski kupus, presađivati cvjetaču i brati dozrelo povrće u vrtu. Između povrća treba nastirati nasjeckanom koprivom, gavezom i prihranjivati tek rasađene biljke tekućim gnojivom napravljenim od listova kupusa. Pred kraj jula za branje dozrijeva paprika, a ako je sunčano vrijeme možemo vaditi i luk. Većini jednogodišnjih biljaka treba ukloniti sjemenske čašice, da i dalje cvjetaju duboko u jesen, a možete i skupljati sjeme.
August
U prvoj polovini mjeseca brat ćemo papriku, patlidžan, paradajz, razne salate, dinje, lubenice, korjenasto i sve drugo povrće. Još uvijek možete posijati niski grah, pa i niske sorte graška. Sredinom mjeseca obavit ćemo sjetvu salate, luka srebrenca, rotkvi, rotkvica, uz redovno branje dozrelog povrća. Luk možete povaditi, osušiti i ostaviti na suhom i prozračnom mjestu. Ovaj mjesec je idealan i za branje ljekovitog bilja i razmnožavanje ruža i različitih lisnatih grmova. Kineski kupus možete sijati u prvim tjednima augusta, kao i rotkvu i rotkvicu. August je i vrijeme sađenja novih jagoda koje je svake dvije godine dobro preseliti.
Septembar
U prvoj dekadi njegujemo rasad salate i luka srebrenca na otvorenoj gredici. Mogu se posijati zimska salata, špinat i rotkvice. Endiviju možemo povezati da bi unutrašnji listovi bili mekši i sočniji. Polovinom mjeseca sijat ćemo rotkve, špinat i salate svakih 7-10 dana. Pred kraj mjeseca brat ćemo mahune, kornišone, rajčice, papriku, bundeve i drugo jesenje povrće. Stabljike mahune nećemo čupati nego orezati do zemlje. Da glavice kupusa ne bi popucale u vrijeme velikih kiša, možete nožem zarezati stabljiku i tako spriječiti nagli priljev vode u biljku. U voćnjaku beremo rane sorte jabuka i krušaka, orezujemo bobičasto voće. Početkom septembra još možemo saditi nove jagode.
Oktobar
U prvoj dekadi sadimo češnjak, rasad lučica, salate, luka srebrenca. Sredinom mjeseca obavit ćemo sjetvu ozimog špinata, presaditi rabarbaru i staviti paradajz na dozrijevanje. U trećoj dekadi možemo nedozrele glavice cvjetače prenijeti u podrum na dozrijevanje, a iz vrta vaditi korjenasto povrće, brati cvjetaču, kupus, hren i rotkve. U vrtu možemo ostaviti kupusnjače, poriluk, peršin, blitvu i zimske salate. najviše vitamina i minerala imaju svježe ubrane biljke, zato ih u vrtu ostavimo što dulje. Prije prekopavanja i gnojenja stajskim gnojem dobro je zemlju dati na analizu. Kad znamo njezine karakteristike možemo je gnojiti koliko je potrebno.
Pročitajte: Pametna bašta – U njoj će vam rađati tačno ono što vam treba! Bez korova i prekopavanja!
Novembar
Prije pojave snijega treba ukloniti ostatke povrća i ljekovitog bilja, isjeckati i staviti na kompost. Sve lišće, pokošenu travu i usitnjene grančice iskoristit ćemo za pravljenje visoke gredice ili staviti u kompost koji ćemo zatvoriti slojem zemlje a preko staviti crnu foliju. U prvoj dekadi novembra vadit ćemo preostalo korjenasto povrće i spremiti ga za zimu. Sredinom mjeseca, a prije pojave mraza obrat ćemo kupus i pripremiti zemljište za zimu. U trećoj dekadi brat ćemo glavice kelja pupčara, ali tek nakon što ih uhvati prvi mraz. Također ćemo ostavljati povrće za zimu u trapove ili podrume. Obavljamo gnojenje, osobito stajskim gnojem.
Decembar
Sve raspoložive organske tvari poslagat ćemo nasjeckane po gredicama. Brinut ćemo o voću i uređivati dvorite onoliko koliko to vremenski uvjeti dozvole. Potkraj mjeseca ćemo u tople gredice posijati salatu i luk za proljetnu upotrebu ili papriku za rano presađivanje. Siječanj je idealan za pravljenje plana sjetve i sadnje. Sve stavite na papir. Pročitajte bilješke iz prethodne godine trudeći se da u ovoj izbjegnete eventualne pogreške. Redovito pregledajte trap i uklanjajte sve trule plodove. Organski otpad iz kuhinje stavljajte na kompost vodeći računa da je masa uvijek zatvorena debljim slojem zemlje. Redovito hranite i pojite ptice, pišu 24sata.hr.